Deveti Festival svjetske knji\u017eevnosti odr\u017eava se u Zagrebu od 5. do 11. rujna 2021. Program sadr\u017ei, primjerice, okrugli stol \u201cPovijest i \u017eivot: Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u kroz knji\u017eevnost\u201d i niz razgovora s autorima i autoricama koji u svojim djelima tematiziraju povijest i komentiraju sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n
—<\/p>\n\n\n\n
Deveti Festival svjetske knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iza nas su gotovo pune dvije godine prepune izazova, godine tijekom kojih smo se uvjerili da smo prilagodljivi, da nam znanost mo\u017ee u kratkom roku dati odgovore i rje\u0161enja, no jednako tako da je i kod dobrog dijela gra\u0111ana svijeta poljuljana vjera u znanost, ali jo\u0161 vi\u0161e u politiku. Ovo vrijeme u kojem \u017eivimo pokazalo nam je vi\u0161e od bilo \u010dega drugoga da nam je sloboda va\u017ena i da ne \u017eelimo da bude ograni\u010dena, no, s druge strane, vidjeli smo da je ponekad moramo, za op\u0107e dobro, suspregnuti. Ipak, unato\u010d zatvaranjima, tehnologija nam je omogu\u0107ila da budemo svugdje i da u svoje domove dovedemo najbolje ljude iz cijeloga svijeta, da radimo iz svojih kuhinja, blagovaonica… Bez obzira na to svi smo itekako \u017eeljni \u017eivoga kontakta, razgovora, dru\u017eenja, siti smo “socijalne distance”, jer prije svega smo dru\u0161tvena bi\u0107a. Uza sve tehnolo\u0161ke naprave, napredak, pokazuje se da je kultura \u2013 \u010ditanje, glazba, filmovi, kazali\u0161te… na\u0161a duboka potreba bez koje \u017eivot nije potpun i ispunjen. <\/p>\n\n\n\n Sretni smo \u0161to \u0107emo u Zagrebu na vi\u0161e od trideset knji\u017eevnih doga\u0111anja, dvjema kazali\u0161nim predstavama i izlo\u017ebi hrvatskih likovnih umjetnika koji svoja djela stvaraju inspirirani romanima, knjigama pri\u010da ili pjesni\u010dkim zbirkama gostiju Festivala ugostiti vi\u0161e od pedeset svjetskih i doma\u0107ih knji\u017eevnih zvijezda iz \u010dak \u0161esnaest zemlja s tri kontinenta.<\/p>\n\n\n\n Ove nam je godine u sredi\u0161tu interesa slovenska knji\u017eevnost, a Slovenija \u0107e biti i zemlja gost najve\u0107ega svjetskog Sajma knjiga u Frankfurtu 2023. U fokusu \u0107e tako\u0111er biti obilje\u017eavanje stote obljetnice djelovanja Francuskog instituta u Zagrebu. Tijekom Festivala posebno \u0107emo predstaviti bjelorusku knji\u017eevnost i njezine autore, od kojih su mnogi disidenti re\u017eima Aleksandra Luka\u0161enka.<\/p>\n\n\n\n Bez ikakve sumnje, najve\u0107a zvijezda ovogodi\u0161njeg Festivala bjeloruska je dobitnica Nobelove nagrade za knji\u017eevnost Svetlana Aleksijevi\u010d<\/strong>, no uz nju u Zagreb nam dolaze i Javier Cercas<\/strong><\/a>, Manuel Vilas<\/strong><\/a>, Svetislav Basara<\/strong>, Michael Martens<\/strong>, Karl-Markus Gau\u00df<\/strong><\/a>, Dror Mi\u0161ani<\/strong><\/a>, Philippe Claudel<\/strong> i mnogi drugi.<\/p>\n\n\n\n Festival otvaramo u suradnji s HRT-om u emisiji Sun\u010dana strana Prisavlja<\/em> 5. rujna u 20 sati. Gosti sve\u010danog otvaranja bit \u0107e Zoran Predin<\/strong><\/a>, Manuel Vilas<\/strong> i Dragan Veliki\u0107<\/strong>, a emisiju \u0107e voditi Karolina Lisak Vidovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Tribina Razotkrivanje<\/em> i ove \u0107e godine ugostiti va\u017ene i zanimljive autore. Sa Zoranom Predinom<\/strong> o njegovim Mongolskim pjegama<\/em> razgovarat \u0107e Boris De\u017eulovi\u0107<\/strong><\/a>, a s Manuelom Vilasom<\/strong>, jednim od najzanimljivijih suvremenih \u0161panjolskih autora, o njegovu romanu Ordesa<\/em> Roman Simi\u0107<\/strong>. S Draganom Veliki\u0107em<\/strong> u dijalog \u0107e se upustiti Vlaho Bogi\u0161i\u0107<\/strong>, dok \u0107e s Helenom Janeczek<\/strong>, dobitnicom najva\u017enije talijanske knji\u017eevne nagrade Strega, o njezinu romanu o fotografkinji Gerdi Taro razgovarati ponajbolja prevoditeljica s talijanskog Ana Badurina<\/strong>. Razgovor s nobelovkom Svetlanom Aleksijevi\u010d<\/strong> vodit \u0107e Miljenko Jergovi\u0107<\/strong><\/a>, a na toj \u0107e tribini istaknuta \u010de\u0161ka jazz-pjeva\u010dica Vesna Va\u0161ko<\/strong> odsvirati nekoliko svojih fantasti\u010dnih pjesama. Sa Slobodanom \u0160najderom<\/strong> o svjetskom uspjehu njegova romana Doba mjedi<\/em> i skorom novom izdanju razgovor \u0107e voditi Seid Serdarevi\u0107<\/strong><\/a>, a s Drorom Mi\u0161anijem<\/strong>, najboljim izraelskim autorom psiholo\u0161kih trilera, prevedenih na vi\u0161e od trideset jezika, Iva Karabai\u0107<\/strong>. O tome kako je Dubravko Ivani\u0161<\/strong><\/a> odlu\u010dio napisati svojevrsnu autobiografiju 45<\/em> s isto toliko pitanja, saznat \u0107emo u razgovoru tog rokera i pisca s Andrijom \u0160karom<\/strong>. Sa Svetislavom Basarom<\/strong>, koji je vje\u010dni enfant<\/em> terrible<\/em> srpske knji\u017eevnosti, o njegovu pisanju i svakodnevnim kolumnama razgovarat \u0107e Boris Ra\u0161eta<\/strong>, a Festival \u0107emo zatvoriti gostovanjem omiljenog \u0161panjolskog autora Javiera Cercasa<\/strong>, od kojeg \u0107e Tomislav Brlek<\/strong><\/a>, izme\u0111u ostaloga, poku\u0161ati doznati za\u0161to je odlu\u010dio napisati krimi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Okrugle stolove ove godine posve\u0107ujemo iznimno aktualnim temama. O bjeloruskoj knji\u017eevnosti i stanju u toj dr\u017eavi razgovarat \u0107e bjeloruski pisci u egzilu Julia Cimafijeva<\/strong> i Alhierd Bacharevi\u010d<\/strong>, a razgovor \u0107e moderirati prevoditelj hrvatske knji\u017eevnosti na bjeloruski Siarhej \u0160upa<\/strong>. O vezama ili prekinutim vezama izme\u0111u knji\u017eevnosti i demokracije, posebno u doba nakon pandemije, diskutirat \u0107e Svetlana Aleksijevi\u010d<\/strong>, Slavenka Drakuli\u0107<\/strong><\/a> i Karl-Markus Gau\u00df<\/strong>, a diskusiju \u0107e moderirati Hrvoje Klasi\u0107<\/strong>. O fenomenu kr\u0161a i za\u0161titi prirode u vremenu klimatskih promjena ne\u0161to vi\u0161e \u010dut \u0107emo od Jana Volkera R\u00f6hnerta<\/strong>, Ive Lu\u010di\u0107a<\/strong> i Judith Schalansky<\/strong>, s kojima \u0107e razgovarati Anne-Kathrin Godec<\/strong>. Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u kroz knji\u017eevnost, i to u nevjerojatnom sudaru velike povijesti i svakodnevnoga \u017eivota, bit \u0107e tema okruglog stola na kojem \u0107e se Dario \u0160peli\u0107<\/strong>, voditelj najva\u017enije emisije o povijesti na Hrvatskom radiju, upustiti u dijalog s Draganom Veliki\u0107em<\/strong>, Borisom Ra\u0161etom<\/strong> i Goranom Gavranovi\u0107em<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o pandemiji, na Festivalu \u0107emo predstaviti i 2020. dnevnik<\/em>, jedinstveni projekt koji je nastao spontano prije negoli je itko mogao i naslutiti \u0161to \u0107e pro\u0161la godina donijeti svijetu \u2013 \u0161estero pisaca, Lana Basta\u0161i\u0107<\/strong><\/a>, Luiza Bouharaoua<\/strong><\/a>, Rumena Bu\u017earovska<\/strong><\/a>, Danilo Lu\u010di\u0107<\/strong><\/a>, Dijana Matkovi\u0107<\/strong><\/a> i Nikola Nikoli\u0107<\/strong><\/a>, prvi put ponovno \u0107e se vidjeti upravo u Zagrebu na predstavljanju svojega zajedni\u010dkoga dnevnika.<\/p>\n\n\n\n Dvostruki portret<\/em> kao i uvijek spaja hrvatske i inozemne pisce u zanimljiv i plodonosan dijalog, pa \u0107e tako publika mo\u0107i \u010duti autore ponekad iznimno razli\u010dite u na\u010dinu i pristupu, ali uvijek posve\u0107ene svom djelu i temama koje ih spajaju. S dvjema najva\u017enijim makedonskim spisateljicama i kratkopri\u010da\u0161icama Lidijom Dimovskom<\/strong><\/a> i Rumenom Bu\u017earovskom<\/strong> razgovarat \u0107e Korana Serdarevi\u0107<\/strong><\/a>. Susret Danila Lu\u010di\u0107a <\/strong>i Jasmina B. Freliha<\/strong> moderirat \u0107e Jagna Poga\u010dnik<\/strong>. Mo\u0107i \u0107emo \u010duti i Bronju \u017dakelj<\/strong> i Ma\u0161u Kolanovi\u0107<\/strong>, \u010diji su romani o odrastanju nesumnjivo bili hitovi u svojim zemljama, a s njima \u0107e razgovor voditi Marija Ott Franoli\u0107<\/strong>. O tome \u0161to je “Nature Writing”, prirodno pisanje, saznat \u0107emo od Judith Schalansky<\/strong> i Ivana Lovrenovi\u0107a<\/strong><\/a>, a sve \u0107e moderirati mo\u017eda ponajbolja poznavateljica ovoga \u017eanra Anne-Kathrin Godec<\/strong>. Romane Ivane Bodro\u017ei\u0107<\/strong> i Philippea Claudela<\/strong> pribli\u017eit \u0107e nam u razgovoru s njima Luka Ostoji\u0107<\/strong>, a s dvjema spisateljicama koje su svojim romanima o sna\u017enim \u017eenskim likovima i obiteljskim sagama osvojile \u010ditatelje, Veronikom Simoniti<\/strong><\/a> i Norom Verd<\/strong>e, razgovor \u0107e voditi Marija Ott Franoli\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto je piscu te\u0161ko re\u0107i tko mu je najva\u017eniji \u010ditatelj. Je li to urednik, prevoditelj, kriti\u010dar, ili pak nepoznati \u010ditatelj, bez kojega i nema knji\u017eevnosti? U programu Pisac i njegov \u010ditatelj <\/em>ugostit \u0107emo Borisa A. Novaka<\/strong><\/a>, \u010dovjeka koji je u dana\u0161nje vrijeme napisao veli\u010danstven ep, i njegova prevoditelja Bo\u017eidara Brezin\u0161\u010daka Bagolu<\/strong>, koji je vi\u0161e tisu\u0107a njegovih stihova prepjevao na hrvatski. Sa slavnim australskim piscem Gregoryjem Davidom Robertsom<\/strong><\/a> na Zoomu \u0107e se susresti kriti\u010darka Ilina Cenov, dok \u0107e Michael Martens<\/strong> i Miljenko Jergovi\u0107<\/strong> razgovarati o Ivi Andri\u0107u, a Sinan Gud\u017eevi\u0107<\/strong><\/a> provest \u0107e nas kroz svijet veli\u010danstvenoga putopisca i ljubitelja knjiga Karl-Markusa Gau\u00dfa<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Ovogodi\u0161nje Knji\u017eevne matineje moderiraju u\u010denici XII., V. i X. zagreba\u010dke gimnazije. U izravnom prijenosu na Hrvatskoj televiziji susrest \u0107e se s Markom Gregurom<\/strong>, Zoranom Feri\u0107em<\/strong> i Evelinom Rudan<\/strong><\/a>. O budu\u0107nosti Europe pisalo je 28 spisateljica, znanstvenica i novinarki u knjizi Europa 28 \u2013 \u017dene o budu\u0107nosti Europe<\/em> te su u\u010denici pet hrvatskih srednjih \u0161kola oblikovali svoju viziju te teme temeljenu na pro\u010ditanim esejima nakon \u0161to su na radionicama raspravljali o njima. Pobjedni\u010dki video nastao je na osnovi teksta belgijske spisateljice Annelies Beck<\/strong>, a s njom i Dinom Pe\u0161utom<\/strong><\/a> o ulozi mladog intelektualca\/intelektualke u budu\u0107nosti Europe razgovarat \u0107e Sr\u0111an Sandi\u0107<\/strong>, dok \u0107e posebni gosti biti u\u010denici koji su sudjelovali u ovom projektu koji je potaknuo EUNIC.<\/p>\n\n\n\n Ove godine trideset peta je godi\u0161njica smrti Simone de Beauvoir<\/strong> i stota godi\u0161njica djelovanja Francuskog instituta u Zagrebu. Monodramu temeljenu na njezinim autobiografskim tekstovima Simone, fragmenti<\/em> re\u017eirala je Snje\u017eana Banovi\u0107<\/strong><\/a>, dok slavnu feministkinju utjelovljuje Alma Prica<\/strong>, s kojom \u0107e u scenskom dijalogu nastupiti i jazz-pijanist Matija Dedi\u0107<\/strong>. Jo\u0161 jednu predstavu, U Kabinetu \u010dud(ovi\u0161t)a<\/em>, inspiriranu mo\u017eda najva\u017enijom suvremenom francuskom feministicom Le\u00eflom Slimani<\/strong><\/a>, osmislio je Sa\u0161a Bo\u017ei\u0107<\/strong>, a izvode ju Jelena Miholjevi\u0107<\/strong>, Viktorija Bubalo<\/strong> i Andrej Kop\u010dok<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Pro\u0161le godine snimili smo dvije emisije o prozi i poeziji u gradu, a ove godine na HRT-u \u0107emo premijerno prikazati emisiju Oni dolaze<\/em> u kojoj sudjeluje petero iznimno talentiranih mladih autora \u010dije su prve knjige itekako pokazale da nove generacije imaju \u0161to re\u0107i i znaju kako to u\u010diniti \u2013 a oni su Mima Jura\u010dak<\/strong>, Lora Toma\u0161<\/strong>, Tomislav Augustin\u010di\u0107<\/strong>, Espi Tomi\u010di\u0107<\/strong> i Ante Zlatko Stolica<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n Nekoliko dana prije po\u010detka Festivala otvorit \u0107emo u Galeriji Canvas izlo\u017ebu na kojoj najistaknutiji hrvatski likovni umjetnici pod kustoskim vodstvom Tomislava Buntaka<\/strong><\/a> interpretiraju u svojim djelima romane, pri\u010de i poeziju gostiju Festivala. <\/p>\n\n\n\n Za vizualni identitet Festivala, \u0161armantne ljude koji vode u \u0161etnju svoje pse-knjige, zaslu\u017ena je Nikolina \u017dab\u010di\u0107<\/strong>. A svega ne bi moglo biti bez podr\u0161ke na\u0161ih pokrovitelja, sponzora i medijskih pokrovitelja.<\/p>\n\n\n\n U Godini \u010ditanja ne propustite najva\u017eniji knji\u017eevni festival s najvi\u0161e inozemnih gostiju. Iz mno\u0161tva programa izaberite one koji vas privla\u010de i \u2013 naravno \u2013 \u010ditajte!<\/p>\n\n\n\n Izvor, program<\/strong> i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n https:\/\/magazin.fraktura.hr\/hr\/deveti-festival-svjetske-knjizevnosti-0<\/a><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n