{"id":2728,"date":"2016-12-14T23:00:05","date_gmt":"2016-12-14T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2728"},"modified":"2016-12-14T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-14T23:00:05","slug":"dokumentiranje-ratnih-zrtava-i-mjesta-zatocenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2728","title":{"rendered":"Dokumentiranje ratnih \u017ertava i mjesta zato\u010denja"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dokumentiranje ratnih \u017ertava i mjesta zato\u010denja  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i Fond za humanitarno pravo Beograd (FHP) u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama, Fondom za humanitarno pravo Kosovo i Udru\u017eenjem Tranzicijska pravda, odgovornost i sje\u0107anje iz Sarajeva, organiziraju javno predstavljanje najnovijih rezultata dokumentiranja ljudskih gubitaka Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Kosova te mapiranje logora i drugih zato\u010deni\u010dkih objekata u BiH.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na prezentaciji, koja \u0107e se odr\u017eati u Zagrebu, u ponedjeljak 12. prosinca 2016., hotel Dubrovnik (I kat, dvorana Ban Frankopan) s po\u010detkom u 11.00 h, o dokumentiranju ljudskih gubitaka Hrvatske govoriti \u0107e Vesna Ter\u0161eli\u010d i Slaven Ra\u0161kovi\u0107 dok \u0107e Nata\u0161a Kandi\u0107 (Fond za humanitarno pravo Beograd) predstaviti Registar ratnih \u017ertava, vojnika i policajaca, dr\u017eavljana Srbije i Crne Gore 1991 \u2013 1995.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O rezulatima dokumentiranja logora i drugih zato\u010deni\u010dkih objekata u BiH govoriti \u0107e D\u017eenana Karup Dru\u0161ko (Udru\u017eenje Tranzicijska pravda, odgovornost i sje\u0107anje), dok \u0107e Istra\u017eivanje ljudskih gubitaka u okviru projekta Kosovska knjiga pam\u0107enja predstaviti Bekim Blakaj (Fond za humanitarno pravo \u2013 Kosovo).<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ovom prezentacijom \u017eelimo jo\u0161 jednom ukazati na va\u017enost sustavnog dokumentiranja svih \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim oblicima kr\u0161enja ljudskih prava.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ve\u0107 godinama radi na dokumentiranju ljudskih gubitaka  <\/span>Republike Hrvatske, \u0161to za glavni  <\/span>za cilj ima utvrditi poimeni\u010dni popis svih poginulih i nestalih dr\u017eavljana Hrvatske, jer smo svjedoci da ni 20 godina od zavr\u0161etka ratnih sukoba takav popis ne postoji. \u017drtvama rata \u017eelimo odati pijetet tako \u0161to \u0107emo omogu\u0107iti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznate bez obzira na to kojoj su etni\u010dkoj ili vjerskoj skupini pripadali, koju su politi\u010dku ili ideolo\u0161ku ideju branili. Smatramo da je obaveza svakog dru\u0161tva osvijestiti da \u017ertve ratnih stradanja nisu naprosto brojevi, ve\u0107 ljudi s imenom i prezimenom.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Va\u017eno je naglasiti da ovaj dokumentacijski rad Documenta provodi i kao dio regionalnog projekta dokumentiranja ljudskih gubitaka, logora i drugih zato\u010deni\u010dkih objekata u ratovima iz devedesetih godina na teritoriju \u010ditave biv\u0161e Jugoslavije.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Documenta – Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.documenta.hr\/en\/dokumentiranje-ratnih-%C5%BErtava-i-mjesta-zato%C4%8Denja.html<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

“U ratovima poginulo 130 tisu\u0107a ljudi” \/ STATISTIKA RATNIH \u017dRTAVA<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

ZAGREB, 13. prosinca 2016. – Od travnja 1992., u Ora\u0161ju su postojala tri zatvora, kroz koje je pro\u0161lo oko \u0161esto zato\u010denika, koji svjedo\u010de o “stravi\u010dnom zlostavljanju i silovanjima”. Kazala je to ju\u010der u Zagrebu D\u017eenana Karup-Dru\u0161ko, aktivistica sarajevske nevladine organizacije Tranzicijska pravda, odgovornost i sje\u0107anje (TPOS), koja istra\u017euje “mjesta zato\u010denja” tijekom rata u Bosni i Hercegovini.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Govore\u0107i na predstavljanju detaljnoga popisa ratnih \u017ertava koju su organizirale hrvatske, srpske i bosanskohercegova\u010dke nevladine organizacije, Karup-Dru\u0161ko je precizirala kako su u travnju 1992. u Ora\u0161ju otvorena tri zatvora: u osnovnoj \u0161koli Ivo Andri\u0107 u Donjoj Mahali, u Srednje\u0161kolskom centru u Ora\u0161ju, te u “\u0161upi Marjana Filipovi\u0107a u Donjoj Mahali”. Prema nalazima TPOS-a, u te su zatvore, osim tamo\u0161njih ljudi, dovo\u0111eni i zato\u010denici s podru\u010dja Bosanske Posavine s kojih se HVO 1992. povla\u010dio pred srpskim snagama, pa je me\u0111u zato\u010denicima bilo i ljudi iz Bosanskog Broda. Bilo je, me\u0111utim, i zato\u010denika iz Hrvatske, od kojih su neki kasnije vra\u0107eni u Hrvatsku, a neki razmijenjeni.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Karup-Dru\u0161ko podsjetila je kako je Sud BiH u pro\u0161li petak, 9. prosinca, na deset godina zatvora osudio Matu Baoti\u0107a, upravitelja jednog od tih zatvora, zbog silovanja tri zato\u010denice. Aktivistica je naglasila kako je TPOS u BiH identificirano 577 mjesta ratnih zato\u010denja, u kojima je bilo zato\u010deno ukupno oko 160 tisu\u0107a ljudi.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Slaven Ra\u0161kovi\u0107, aktivist Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u Documenta, ilustrirao je Documentin rad na identifikaciji ratnih \u017ertava u Hrvatskoj. Ra\u0161kovi\u0107 je pokazao detaljan grafi\u010dki prikaz \u017ertava likvidacije 16 hrvatskih civila u Kostri\u0107ima kod Kostajnice, \u0161to je zlo\u010din o kojemu se do 2010. gotovo ni\u0161ta nije znalo. Documenta je prva kontaktirala obitelji \u017ertava, prona\u0161la svjedoke, i detaljno rekonstruirala njihov identitet, te ustanovila da su sve \u017eive ljude u selu, tog 15. studenog 1991, ubili pripadnici specijalne jedinice MUP-a tzv. Krajine, pod zapovijedanjem Steve Borojevi\u0107a zvanog Gadafi.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ra\u0161kovi\u0107 je prikazao i rekonstrukciju \u017ertava zlo\u010dina u Jo\u0161evici kod Gline, gdje je 16. prosinca 1991. paravojna skupina Jose Kova\u010devi\u0107a likvidirala 21 civila, od kojih 14 \u017eena, a najmla\u0111a je \u017ertva imala 15 godina. Ni za jedan od ta dva zlo\u010dina nitko nije odgovarao. Otkako je 2009. pokrenula projekt detaljnoga dokumentiranja identiteta i okolnosti stradanja ratnih \u017ertava u Hrvatskoj, Documenta je dosad, iz vi\u0161e provjerenih izvora, dokumentirala i identificirala vi\u0161e od sedam tisu\u0107a \u017ertava, a procjenjuju da je u ratu u Hrvatskoj poginulo ukupno izme\u0111u osamnaest i dvadeset tisu\u0107a ljudi.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nata\u0161a Kandi\u0107 iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo (FHP) ustvrdila je kako bi bio “te\u017eak povijesni propust kada vlade ne bi detaljno utvrdile broj i identitet ratnih \u017ertava”. Podsjetila je da nevladine organizacije s velikom vjerojatno\u0161\u0107u, na temelju dosada\u0161njih statistika obavljenih u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, procjenjuju da je ratovima devedesetih poginulo ukupno oko 130 tisu\u0107a ljudi.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Bekim Blakaj iz kosovskoga FHP-a izvijestio je kako su od po\u010detka 1998. do kraja 2000. na Kosovu poginule 13. 173 osobe. Istom metodom poput Documente, FHP Kosovo dokumentirao je \u017ertve pojedina\u010dnih zlo\u010dina, \u0161to je Blakaj ilustrirao na slu\u010daju najve\u0107eg zlo\u010dina na Kosovu, ubojstva 309 ljudi u selu Meja od 27. travnja 1999, te na ubojstvu 14 srpskih seljaka 23. srpnja iste godine. U NATO-ovom bombardiranju Srbije, kazao je Blakaj, poginulo je ukupno 758 osoba.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Voditeljica Documente Vesna Ter\u0161eli\u010d ustvrdila je kako vlade uskra\u0107uju politi\u010dku podr\u0161ku dokumentiranju ratnih \u017ertava, precizirav\u0161i kako Ministarstvo branitelja ne obavlja svoj dio posla u dokumentiranju ratnih \u017ertava. “Dokumentiranje sudbine svakog ubijenog i nestalog obveza je svake vlade”, podsjetila je Ter\u0161eli\u010d.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Boris PAVELI\u0106, Novi list, Objava 13. prosinca 2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.documenta.hr\/en\/najnoviji-rezultati-dokumentiranja-ratnih-%C5%BErtava.html<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2728","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2728,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2728,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2728,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2728,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2728,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2728,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2728"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2728\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}