{"id":27271,"date":"2021-09-02T14:49:22","date_gmt":"2021-09-02T14:49:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27271"},"modified":"2021-09-02T14:50:19","modified_gmt":"2021-09-02T14:50:19","slug":"adrien-le-bihan-ausvicki-grafiti-s-francuskoga-preveo-bojan-lalovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27271","title":{"rendered":"Adrien Le Bihan, AU\u0160VI\u010cKI GRAFITI (S francuskoga preveo Bojan Lalovi\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p><em><strong>Au\u0161vi\u010dki grafiti <\/strong><\/em>francuskog knji\u017eevnika <strong>Adriena Le Bihana <\/strong>lucidan su i prodoran komentar zapis\u0101 iz tzv. Knjige sje\u0107anja koncentracijskog logora Auschwitz. Autor je skupio zapise istaknutih dr\u017eavnika, op\u0107enito svjetski poznatih ljudi, manjim dijelom i obi\u010dnih posjetitelja te ih podvrgnuo kriti\u010dkoj analizi. Pritom je utvrdio koliko \u010desto velikani ovoga svijeta oklijevaju, a ponekad se i grubo spoti\u010du kad su suo\u010deni s nezamislivim, neoprostivim, neobja\u0161njivim.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Uznemiren tim \u201cheterogenim registrom\u201d, koji se sastoji od poznatih ili nepoznatih potpisa, ogor\u010denih prosvjeda, \u201cglosa\u201d i \u201csentencija\u201d, poticaja na vrlinu i sli\u010dno, Le Bihan je poku\u0161ao razumjeti komentare koje su njihovi autori ostavili na papiru u svjetlu vlastite povijesti ili tada aktualnih doga\u0111aja. Izmjerio je njihovo povijesno zna\u010denje uspore\u0111uju\u0107i ih sa svjedo\u010denjima au\u0161vi\u010dkih logora\u0161a Prima Levija i Tadeusza Borowskog.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Od slavnih posjetitelja samo su rijetki, poput pape Ivana Pavla II, kao trag svojeg posjeta zapisali samo svoje ime. Ostali \u0107e poku\u0161ati re\u0107i mnogo vi\u0161e. Fidel Castro, na primjer, zaboravljaju\u0107i gdje je, osudio je kapitalizam i kolonijalizam. \u0160imon Peres je pak priprijetio da \u0107e \u201cnarod Izraela znati zaustaviti one koji mu u budu\u0107nosti budu prijetili\u201d. Le Bihan uvjerava da komentare koje je prikupio u Auschwitzu ne ocjenjuje kao <em>grafite <\/em>\u201cni radi provokacije ni iz prezira prema potpisnicima\u201d. On, kako ocjenjuje Lada \u010cale Feldman, \u201cgorko duhovito i nesmiljeno britko pokazuje da je o Holokaustu (i njegovim lokalnim ina\u010dicama) iznimno riskantno izra\u017eavati se u na\u010delnim eti\u010dkim koordinatama, s lapidarnom lako\u0107om s kakvom je niz dr\u017eavnika, uglednika i inih javnih osoba ispisivao svoje po\u0161tovanje, su\u0107ut, zgro\u017eenost, \u0161ok, eti\u010dku obvezu i nadu u bolju budu\u0107nost prigodom posjeta muzeju u Auschwitzu, kada priliku da se upi\u0161u u Knjigu sje\u0107anja ve\u0107ina njih ili nije htjela ili nije smatrala umjesnim propustiti\u201d. Nasuprot tomu, Adrien Le Bihan nastoji rije\u010dima vratiti te\u017einu koju moraju imati kada je u pitanju osu\u0111ivanje u\u017easa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Adrien Le Bihan<\/strong> (Marseille, 1938), francuski pripovjeda\u010d, esejist i prevoditelj, profesionalnu karijeru zapo\u010deo je kao profesor povijesti i zemljopisa u Marseilleu, Avignonu i Toulonu, zatim je radio kao francuski kulturni ata\u0161e u Madrasu, Ta\u0161kentu, Be\u010du, Krakovu, Zagrebu i Barceloni. Povrh brojnih knji\u017eevnokriti\u010dkih \u010dlanaka objavljenih u \u010dasopisima diljem Europe te eseja o velikanima svjetske knji\u017eevnosti u rasponu od Andr\u00e9a Gidea, Ernesta Hemingwaya i Jamesa Joycea do Czes\u0142awa Mi\u0142osza i Witolda Gombrowicza, te prijevoda s poljskoga, \u0161panjolskoga i ruskoga jezika, napisao je sljede\u0107a djela: <em>Koleri\u010dno stablo. Krakovski dnevnik 1976-1986.<\/em> (<em>L\u2019Arbre col\u00e9rique. Journal de Cracovie 1976-1986<\/em>, 1987), <em>Povratak iz Lemurije<\/em> (<em>Retour de L\u00e9murie<\/em>, 1994), <em>General i njegov dvojnik. De Gaulle pisac<\/em> (<em>Le G\u00e9n\u00e9ral et son double: De Gaulle \u00e9crivain<\/em>, 1996), <em>Auschwitz Graffiti<\/em> (2000), <em>George Sand, Chopin i zlo\u010din Chartreusea<\/em> (<em>George Sand, Chopin et le Crime de la Chartreuse<\/em>, 2006), <em>Ulica Andr\u00e9 Gide. Literarno istra\u017eivanje u Parizu i Sovjetskom Savezu<\/em> (<em>Rue Andr\u00e9 Gide: Enqu\u00eate litt\u00e9raire \u00e0 Paris XVe et en Union sovi\u00e9tique<\/em>, 2007), <em>Plovit \u0107u prema Joyceovu oltaru<\/em> (<em>Je naviguerai vers l\u2019autel de Joyce<\/em>, 2010), <em>Isak Babelj, spisatelj kojeg je osudio Staljin<\/em> (<em>Isaac Babel, l\u2019\u00e9crivain condamn\u00e9 par Staline<\/em>, 2015), <em>De Gaulle i Poljska<\/em> (<em>De Gaulle et la Pologne<\/em>, 2015), <em>Moj brat Jack Kerouac<\/em> (<em>Mon fr\u00e8re, Jack Kerouac<\/em>, 2018), <em>Le d\u00e9sir de Vel\u00e1zquez attrap\u00e9 par Picasso<\/em> (<em>Vel\u00e1zquezova \u017eudnja koju je \u201cuhvatio\u201d Picasso<\/em>, 2020) i <em>Gary Cooper, glumac nad glumcima<\/em> (<em>Gary Cooper, le prince des acteurs<\/em>, 2021).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 131<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HLgfowluw1\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/ausvicki-grafiti\/\">AU\u0160VI\u010cKI GRAFITI<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;AU\u0160VI\u010cKI GRAFITI&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/ausvicki-grafiti\/embed\/#?secret=HLgfowluw1\" data-secret=\"HLgfowluw1\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27273,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-27271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Ausvicki-grafiti.jpg?fit=500%2C746&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":27271,"position":0},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":27271,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":27271,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":27271,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":27271,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":27271,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27271"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27272,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27271\/revisions\/27272"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}