{"id":27271,"date":"2021-09-02T14:49:22","date_gmt":"2021-09-02T14:49:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27271"},"modified":"2021-09-02T14:50:19","modified_gmt":"2021-09-02T14:50:19","slug":"adrien-le-bihan-ausvicki-grafiti-s-francuskoga-preveo-bojan-lalovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27271","title":{"rendered":"Adrien Le Bihan, AU\u0160VI\u010cKI GRAFITI (S francuskoga preveo Bojan Lalovi\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p><em><strong>Au\u0161vi\u010dki grafiti <\/strong><\/em>francuskog knji\u017eevnika <strong>Adriena Le Bihana <\/strong>lucidan su i prodoran komentar zapis\u0101 iz tzv. Knjige sje\u0107anja koncentracijskog logora Auschwitz. Autor je skupio zapise istaknutih dr\u017eavnika, op\u0107enito svjetski poznatih ljudi, manjim dijelom i obi\u010dnih posjetitelja te ih podvrgnuo kriti\u010dkoj analizi. Pritom je utvrdio koliko \u010desto velikani ovoga svijeta oklijevaju, a ponekad se i grubo spoti\u010du kad su suo\u010deni s nezamislivim, neoprostivim, neobja\u0161njivim.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Uznemiren tim \u201cheterogenim registrom\u201d, koji se sastoji od poznatih ili nepoznatih potpisa, ogor\u010denih prosvjeda, \u201cglosa\u201d i \u201csentencija\u201d, poticaja na vrlinu i sli\u010dno, Le Bihan je poku\u0161ao razumjeti komentare koje su njihovi autori ostavili na papiru u svjetlu vlastite povijesti ili tada aktualnih doga\u0111aja. Izmjerio je njihovo povijesno zna\u010denje uspore\u0111uju\u0107i ih sa svjedo\u010denjima au\u0161vi\u010dkih logora\u0161a Prima Levija i Tadeusza Borowskog.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Od slavnih posjetitelja samo su rijetki, poput pape Ivana Pavla II, kao trag svojeg posjeta zapisali samo svoje ime. Ostali \u0107e poku\u0161ati re\u0107i mnogo vi\u0161e. Fidel Castro, na primjer, zaboravljaju\u0107i gdje je, osudio je kapitalizam i kolonijalizam. \u0160imon Peres je pak priprijetio da \u0107e \u201cnarod Izraela znati zaustaviti one koji mu u budu\u0107nosti budu prijetili\u201d. Le Bihan uvjerava da komentare koje je prikupio u Auschwitzu ne ocjenjuje kao <em>grafite <\/em>\u201cni radi provokacije ni iz prezira prema potpisnicima\u201d. On, kako ocjenjuje Lada \u010cale Feldman, \u201cgorko duhovito i nesmiljeno britko pokazuje da je o Holokaustu (i njegovim lokalnim ina\u010dicama) iznimno riskantno izra\u017eavati se u na\u010delnim eti\u010dkim koordinatama, s lapidarnom lako\u0107om s kakvom je niz dr\u017eavnika, uglednika i inih javnih osoba ispisivao svoje po\u0161tovanje, su\u0107ut, zgro\u017eenost, \u0161ok, eti\u010dku obvezu i nadu u bolju budu\u0107nost prigodom posjeta muzeju u Auschwitzu, kada priliku da se upi\u0161u u Knjigu sje\u0107anja ve\u0107ina njih ili nije htjela ili nije smatrala umjesnim propustiti\u201d. Nasuprot tomu, Adrien Le Bihan nastoji rije\u010dima vratiti te\u017einu koju moraju imati kada je u pitanju osu\u0111ivanje u\u017easa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Adrien Le Bihan<\/strong> (Marseille, 1938), francuski pripovjeda\u010d, esejist i prevoditelj, profesionalnu karijeru zapo\u010deo je kao profesor povijesti i zemljopisa u Marseilleu, Avignonu i Toulonu, zatim je radio kao francuski kulturni ata\u0161e u Madrasu, Ta\u0161kentu, Be\u010du, Krakovu, Zagrebu i Barceloni. Povrh brojnih knji\u017eevnokriti\u010dkih \u010dlanaka objavljenih u \u010dasopisima diljem Europe te eseja o velikanima svjetske knji\u017eevnosti u rasponu od Andr\u00e9a Gidea, Ernesta Hemingwaya i Jamesa Joycea do Czes\u0142awa Mi\u0142osza i Witolda Gombrowicza, te prijevoda s poljskoga, \u0161panjolskoga i ruskoga jezika, napisao je sljede\u0107a djela: <em>Koleri\u010dno stablo. Krakovski dnevnik 1976-1986.<\/em> (<em>L\u2019Arbre col\u00e9rique. Journal de Cracovie 1976-1986<\/em>, 1987), <em>Povratak iz Lemurije<\/em> (<em>Retour de L\u00e9murie<\/em>, 1994), <em>General i njegov dvojnik. De Gaulle pisac<\/em> (<em>Le G\u00e9n\u00e9ral et son double: De Gaulle \u00e9crivain<\/em>, 1996), <em>Auschwitz Graffiti<\/em> (2000), <em>George Sand, Chopin i zlo\u010din Chartreusea<\/em> (<em>George Sand, Chopin et le Crime de la Chartreuse<\/em>, 2006), <em>Ulica Andr\u00e9 Gide. Literarno istra\u017eivanje u Parizu i Sovjetskom Savezu<\/em> (<em>Rue Andr\u00e9 Gide: Enqu\u00eate litt\u00e9raire \u00e0 Paris XVe et en Union sovi\u00e9tique<\/em>, 2007), <em>Plovit \u0107u prema Joyceovu oltaru<\/em> (<em>Je naviguerai vers l\u2019autel de Joyce<\/em>, 2010), <em>Isak Babelj, spisatelj kojeg je osudio Staljin<\/em> (<em>Isaac Babel, l\u2019\u00e9crivain condamn\u00e9 par Staline<\/em>, 2015), <em>De Gaulle i Poljska<\/em> (<em>De Gaulle et la Pologne<\/em>, 2015), <em>Moj brat Jack Kerouac<\/em> (<em>Mon fr\u00e8re, Jack Kerouac<\/em>, 2018), <em>Le d\u00e9sir de Vel\u00e1zquez attrap\u00e9 par Picasso<\/em> (<em>Vel\u00e1zquezova \u017eudnja koju je \u201cuhvatio\u201d Picasso<\/em>, 2020) i <em>Gary Cooper, glumac nad glumcima<\/em> (<em>Gary Cooper, le prince des acteurs<\/em>, 2021).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 131<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HLgfowluw1\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/ausvicki-grafiti\/\">AU\u0160VI\u010cKI GRAFITI<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;AU\u0160VI\u010cKI GRAFITI&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/ausvicki-grafiti\/embed\/#?secret=HLgfowluw1\" data-secret=\"HLgfowluw1\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27273,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-27271","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Ausvicki-grafiti.jpg?fit=500%2C746&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":27271,"position":0},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":27271,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":27271,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":27271,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":27271,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":27271,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27271","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27271"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27271\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27272,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27271\/revisions\/27272"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27271"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27271"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27271"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}