{"id":2727,"date":"2016-12-14T23:00:05","date_gmt":"2016-12-14T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2727"},"modified":"2016-12-14T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-14T23:00:05","slug":"predstavljen-zbornik-radova-nadbiskup-stepinac-i-srbi-u-hrvatskoj-u-kontekstu-drugoga-svjetskog-rata-i-poraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2727","title":{"rendered":"Predstavljen zbornik radova \u201eNadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Zbornik radova \u201eNadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a\u201d<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zbornik radova \u201eNadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a\u201d, sa znanstvenoga skupa u organizaciji Zagreba\u010dke nadbiskupije i Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, odr\u017eanog 23. i 24. studenoga 2015. godine u Zagrebu, predstavljen je u ponedjeljak 12. prosinca 2016. godine u dvorani \u201cVijenac\u201d Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nakladnici su Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te, Zagreba\u010dka nadbiskupija i Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, urednici zbornika docenti s HKS-a dr. Ivan Majnari\u0107, dr. Mario Kevo i dr. Tomislav Ani\u0107, a uz predstavnike nakladnika knjigu su predstavili dr. Robin Harris s Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta i recenzenti dr. Zlatko Matijevi\u0107 i dr. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


U uvodnome obra\u0107anju uime organizatora rektor HKS-a prof. dr. \u017deljko Tanji\u0107 pozdravio je sve nazo\u010dne, zahvaliv\u0161i im na dolasku, osobito kardinala Josipa Bozani\u0107a, pomo\u0107noga zagreba\u010dkoga biskupa Ivana \u0160a\u0161ka i kri\u017eeva\u010dkoga biskupa Nikolu Keki\u0107a, kao i izaslanika predsjednice Republike Hrvatske Matu Grani\u0107a te sve ostale predstavnike dr\u017eavnih, gradskih i crkvenih institucija, profesore i studente HKS-a te predstavnike medija. Govore\u0107i o zborniku, rektor Tanji\u0107 izrazio je zadovoljstvo njegovom vi\u0161ejezi\u010dno\u0161\u0107u: naime, svi su referati na hrvatskom i engleskom jeziku, uz opse\u017ene sa\u017eetke na talijanskom, \u0161to \u0107e svakako pridonijeti da se istina o Alojziju Stepincu otkriva, \u010duje i \u010dita izvan na\u0161ih jezi\u010dnih krugova.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Uime nakladni\u010dke ku\u0107e \u201eKr\u0161\u0107anska sada\u0161njost\u201d skup je pozdravio direktor dr. sc.  Stjepan Brebri\u0107, naglasiv\u0161i kvalitetu i raznolikost sadr\u017eaja zbornika, koji iz razli\u010ditih kutova gleda na sveta\u010dki lik zagreba\u010dkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca i \u201euz pomo\u0107 kojega mi koji vjerujemo mo\u017eemo jo\u0161 produbiti svoju vjeru, a onima koji ne vjeruju podastrijeti vrijedno \u0161tivo za \u010ditanje i razmatranje\u201d.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


Jedan od autora u zborniku, ina\u010de predava\u010d na Katedri za povijest HKS-a dr. sc.  Robert Harris, kao ro\u0111eni Englez, a sada hrvatski dr\u017eavljanin, te kao autor prve knjige o Stepincu na engleskom i hrvatskom, vrijednost zbornika vidi u tome \u0161to \u201eme\u0111unarodnoj zajednici pru\u017ea mogu\u0107nost boljeg razumijevanja povijesti na ovim prostorima, ali i razumijevanje na\u0161e sada\u0161nje stvarnosti\u201d. \u201eSvijet ne zna mnogo o Stepincu.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Znaju nekoliko stvari, ne\u0161to to\u010dno, \u010de\u0161\u0107e neto\u010dno o situaciji na ovome prostoru za vrijeme II. svjetskog rata i poslije za vrijeme Tita, ali tako\u0111er ne mnogo. (\u2026) Prije samo nekoliko godina bilo je te\u0161ko na\u0107i ne\u0161to to\u010dno i kvalitetno na engleskom o Stepincu ili \u010dak op\u0107enito o povijesti Hrvatske. Trenutak kada znanje o povijesti Hrvatske stigne u u\u0161i i o\u010di anglosaksonskoga svijeta imat \u0107e ogroman psiholo\u0161ki zna\u010daj za \u017eivot na ovim prostorima. Ova knjiga je koristan doprinos tomu\u201d, naglasio je Harris. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


Jedan od recenzenata dr. Zlatko Matijevi\u0107 predstavio je zagreba\u010dkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca kao va\u017enu povijesnu li\u010dnost i najintrigantniju osobu Katoli\u010dke Crkve, koju nije mogu\u0107e promatrati izvan konteksta burnoga 20. stolje\u0107a i svih previranja i mijena u kojima su se nalazile dr\u017eava i Katoli\u010dka Crkva toga doba. \u201eIntencija je zbornika\u201d, zaklju\u010dio je Matijevi\u0107, \u201eprikazati lik i djelo kardinala Stepinca onako kako zaslu\u017euje da bude \u010da\u0161\u0107en na oltaru.\u201d Recenzent dr. Vladimir Geiger podsjetio je na teme znanstvenoga skupa te sadr\u017eajno i metodolo\u0161ki razli\u010dit pristup autora spomenutoj temi.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Pozornost historiografije i zainteresirane javnosti svakako mo\u017ee privu\u0107i i generacijska razli\u010ditost autora od kojih su desetorica povjesni\u010dari: sedmorica hrvatski, dvojica srpski i jedan engleski povjesni\u010dar. U sredi\u0161te znanstvenog pristupa zbornik uzima povijesni izvor i njegovu kritiku, \u0161to se nastoji analizirati i interpretirati sukladno duhu doba u kojem je nastao, mimo politi\u010dkih, socijalnih i drugih dnevno-politi\u010dkih usmjerenja dana\u0161njice. Osobit prinos zbornika \u010dine dvije cjeline historiografskog dijaloga hrvatskih i srbijanskih povjesni\u010dara o odnosu kardinala Stepinca prema vlastima Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske te kardinalovu odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj Crkvi. Sadr\u017eaj zbornika sastoji se od uvodne rije\u010di uredni\u0161tva, pozdravnih govora sa skupa kardinala Josipa Bozani\u0107a i rektora \u017deljka Tanji\u0107a, uvodnog \u010dlanka Esther Gitman, nakon \u010dega slijede referati Ivice \u0160ute, Tomislava Ani\u0107a, Marija Jareba, Milana Koljanina, Radmile Radi\u0107, Miroslava Akmad\u017ee, Jure Kri\u0161te, Marija Keve, Robina Harrisa i mons. Jurja Batelje.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


Na samome kraju predstavljanja hrvatski diplomat, lije\u010dnik i pjesnik Drago \u0160tambuk pro\u010ditao je svoju pjesmu \u201eSpaljeno srce\u201d, posve\u0107enu blagopokojnomu kardinalu Stepincu, koju je napisao 1995. u New Delhiju.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: Zagreb, (IKA)<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Preuzeto s poveznice:<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.unicath.hr\/zbornik-radova-nadbiskup-stepinac-i-srbi-u-hrvatskoj-u-kontekstu-drugoga-svjetskog-rata-i-poraca<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2727","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2727,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2727,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2727,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2727,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":2727,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":2727,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2727"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2727\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}