Protagonista romana, gimnazijskog profesora Raata, povu\u010denog pedesetsedmogodi\u0161njeg udovca, generacije u\u010denika zbog njegovih tiranskih odgojnih metoda sa zlobnom nasladom, ne samo potajice nego i izravno u lice, zovu Unrat \u2013 to jest Sme\u0107e. On je konzervativac pruskoga tipa, zainteresiran za o\u010duvanje postoje\u0107eg, zagovornik autoriteta Crkve i \u010dvrste sablje, koji svaki ulazak u u\u010dionicu koristi kao priliku za moraliziranje i obra\u010dun s u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to u sastavku jednoga nepokorivog u\u010denika, Lohmanna, pro\u010dita lascivnu \u201cZakletvu na vjernost uznositoj umjetnici gospo\u0111ici Rosi Fr\u00f6hlich\u201d, zapo\u010dinje bjesomu\u010dnu potragu za svrati\u0161tem gdje ona nastupa ne bi li na djelu o\u010dijukanja ulovio re\u010denoga i jo\u0161 dvojicu njegovih kompanjona iz desetog razreda. Me\u0111utim kobni \u0107e susret toga prosvije\u0107enog despota i fatalne kabaretske pjeva\u010dice s vremenom uroditi njegovom opsjednuto\u0161\u0107u i glorificiranjem \u201cumjetnice\u201d, spremno\u0161\u0107u da prokocka svoj status i karijeru kako bi se prepustio strastvenoj vezi s plesa\u010dicom koju, zalu\u0111en, posesivno ve\u017ee uza se radi ostvarenja svojih osvetoljubivih nakana.<\/p>\n\n\n\n
Prate\u0107i postupnu, ali radikalnu moralnu preobrazbu jednoga profesora u \u201cotpadnika od vjere i \u0107udore\u0111a\u201d, opasnoga za druge i odgovornog za propast grada, u onoga koji po\u010dinje zagovarati eti\u010dka pravila znatno razli\u010dita od onih obi\u010dnog filistra i prakticirati ih na anarhisti\u010dan na\u010din, Heinrich Mann finim skalpelom, s dozom jetkog humora, secira gra\u0111ansku hipokriziju i servilnost njema\u010dkog dru\u0161tva s po\u010detka XX. stolje\u0107a. No roman vi\u0161e, i neovisno o tome, \u010ditatelja suo\u010dava s vje\u010dnim problemom nepomirljivosti \u010dovjekova razuma i burnih strasti, ljubavi i mr\u017enje razvijenih do grozni\u010davosti, slobodoumlja i pomame za razaranjem\u2026<\/p>\n\n\n\n
Heinrich Mann <\/strong>(1871-1950), njema\u010dki romanopisac i esejist. Za Prvoga svjetskog rata prosvjedovao je protiv njema\u010dkog \u0161ovinizma i militarizma te zahtijevao politi\u010dku odgovornost intelektualca. U Vajmarskoj Republici zauzimao se za demokraciju i ljevi\u010darske ideje. Nakon svoga prvoga, socijalnokriti\u010dkog romana U zemlji dembeliji <\/em>(Im Schlaraffenland<\/em>, 1900) pisao je romane koji se odlikuju ekspresionisti\u010dkim stilom te koji na satiri\u010dki na\u010din tematiziraju \u017eivot malogra\u0111ana u njegovu rodnom L\u00fcbecku i ukazuju na socijalne probleme onda\u0161njega njema\u010dkog dru\u0161tva: Bo\u017eice ili tri romana vojvotkinje Von Assy <\/em>(Die G\u00f6ttinen oder Die drei Romane der Herzogin von Assy<\/em>, 1902-1903), Profesor Sme\u0107e ili kraj jednog tiranina <\/em>(Professor Unrat oder Das Ende eines Tyrannen<\/em>, 1905), Izme\u0111u rasa <\/em>(Zwischen den Rassen<\/em>, 1907), Mali grad <\/em>(Die kleine Stadt<\/em>, 1909), Podanik <\/em>(Der Untertan<\/em>, 1918), Majka Marie <\/em>(Mutter Marie<\/em>, 1927), Eugenija ili gra\u0111ansko doba <\/em>(Eugenie oder die B\u00fcrgerzeit<\/em>, 1928), Velika stvar <\/em>(Die grosse Sache<\/em>, 1930). Nakon dolaska nacista na vlast 1933. emigrirao je u Francusku, zatim u SAD, gdje je aktivno zastupao antifa\u0161isti\u010dki program. U emigraciji je napisao veliki povijesni roman u dva dijela: Mladost kralja Henrika IV. <\/em>(Die Jugend des K\u00f6nigs Henri Quatre<\/em>, 1935) i Zrelo doba kralja Henrika IV. <\/em>(Die Vollendung des K\u00f6nigs Henri Quatre<\/em>, 1938). Pred smrt dovr\u0161io je roman Primanje u visokom dru\u0161tvu <\/em>(Empfang bei der Welt<\/em>, 1950).<\/p>\n\n\n\n Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n