{"id":27249,"date":"2021-08-31T10:13:49","date_gmt":"2021-08-31T10:13:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27249"},"modified":"2021-08-31T10:13:49","modified_gmt":"2021-08-31T10:13:49","slug":"izlozba-vidjeti-drukcije-zene-i-fotografija-u-hrvatskoj-izmedu-1950-ih-i-1970-ih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27249","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cVidjeti druk\u010dije? \u017dene i fotografija u Hrvatskoj izme\u0111u 1950-ih i 1970-ih\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Galerija umjetnina, Split<\/p>\n\n\n\n<p>2.-30.09.2021.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Kustosica: dr.sc. Sandra Kri\u017ei\u0107 Roban<strong><br><br><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prvu polovicu 20. stolje\u0107a u podru\u010dju fotografije u Hrvatskoj obilje\u017eile su malobrojne \u017eene, no potrebna su dodatna istra\u017eivanja da bi se o tom vremenu relevantno zaklju\u010dilo. Nakon Drugog svjetskog rata situacija se mijenja, ponajprije zahvaljuju\u0107i osnutku Odjela za fotografiju pri \u0160koli za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, ali i intenzivnoj klupskoj atmosferi u sklopu koje je ve\u0107i broj autorica dobio osnovna znanja i poticaj za rad. Tako \u0107e se od 1950. nadalje, sude\u0107i prema zapisima vezanima uz aktivnosti Fotokluba Zagreb, a koji se nerijetko isti\u010de kao jedan od najaktivnijih promotora fotografije u Hrvatskoj, ponovno uspostaviti stvarala\u010dki kontinuitet te poticati izlaganje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ni eksperimenti nisu bili nepoznanica, pa se ve\u0107 od 1950-ih nadalje zamje\u0107uju vi\u0161estruke ekspozicije i solarizacije, ali i tzv. subjektivna fotografija kod koje prevladava sklonost prema modernizmu. Utjecaji su stizali s raznih strana, putem odabranih stru\u010dnih \u010dasopisa, ali i u fotografskim studijima \u010diji su vlasnici nerijetko zastupali proizvo\u0111a\u010de fotoaparata i druge fotografske opreme. Dominacija amaterske fotografije obilje\u017eila je nekoliko poslijeratnih desetlje\u0107a i nije bila popra\u0107ena primjerenom institucionalnom podr\u0161kom, dok je kritika fotografije bila izuzetno rijetka. Ipak, fotografija se ne \u201cdoga\u0111a\u201d samo u fotoklubovima, nego je istra\u017euju i umjetnice koje stvaraju i u drugim medijima. Osim njih, recentna istra\u017eivanja otkrila su i pojedine samouke umjetnice koje su eksperimentirale s medijem, stvaraju\u0107i kola\u017ee u kojima su koristile fotografije iz tiskanih medija, ali i fotografije koje su, mo\u017eda, same snimile i\/ili razvile.<\/p>\n\n\n\n<p>Djela za ovu izlo\u017ebu odabrana su kako bi potaknula raspravu o na\u010dinima i putovima kako su \u017eene djelovale fotografski, polaze\u0107i od \u010dinjenice da, kada govorimo o ovom podru\u010dju, \u017eene u fotografiju ulaze kasno i uz mnoge prepreke. Tiskani mediji bili su va\u017eno mjesto prodora fotografije u razli\u010dite slojeve dru\u0161tva. Unato\u010d odre\u0111enom broju specijaliziranih fotografskih \u010dasopisa, koji se u Jugoslaviji po\u010dinju objavljivati od 1911., ve\u0107ina njih uglavnom je posve\u0107ena tehni\u010dkim pitanjima, savjetima fotoamaterima i reklamiranju novih proizvoda. Takvo \u0107e stanje dugo potrajati, dok \u0107e se tema \u017eenske fotografije po\u010deti razmatrati tek nakon Drugog svjetskog rata, a i tada tek sporadi\u010dno i nesustavno.<\/p>\n\n\n\n<p>Za ovu izlo\u017ebu izdvojeno je pet umjetnica koje su na razne na\u010dine bile povezane s Fotoklubom Zagreb. Naime, upravo su fotoklubovi generatori promjena koje su obilje\u017eile razdoblje izme\u0111u 1950-ih i 1980-ih godina, koje je u fokusu ove izlo\u017ebe. Ve\u0107ina njih, poput <strong>Slavke Pavi\u0107<\/strong>, <strong>Erike \u0160mider<\/strong>, <strong>Danijele Lu\u0161in<\/strong> i <strong>Ivan\u010dice Privore Kurtele<\/strong>, sudjelovala je u radu kluba te osnutku \u017denske sekcije 1973. godine, nakon \u010dega je uslijedio niz izlo\u017ebi na kojima su se skupno predstavile. U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica <strong>Jadranka Fatur<\/strong>, \u010diji fotografski opus mo\u017eemo pripisati konceptualnim tendencijama karakteristi\u010dnima za 1970-e godine. Uz njih, nekoliko je fotokola\u017ea koje su izme\u0111u 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice <strong>Inka \u0160vertasek<\/strong> i <strong>Nada Vrkljan-Kri\u017ei\u0107<\/strong>. Ovakav izbor pripomo\u0107i \u0107e u rasvjetljivanju pozicije \u017eena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i eksperimentima u podru\u010dju fotografije te \u0107e potaknuti istra\u017eivanja o onome \u0161to su o \u017eenama s kamerom u rukama govorili drugi. Je li na\u010din kako su snimale specifi\u010dan za \u201c\u017eenski pogled\u201d, ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike?<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba je organizirana u suradnji Instituta zapovijest umjetnosti, Zagreb i Galerije umjetnina, Split<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/galum.hr\/izlozbe\/izlozba\/1733\/\">https:\/\/galum.hr\/izlozbe\/izlozba\/1733\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27250,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-27249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Slavka_Pavic_Motiv_sa_Save_1970.jpg?fit=410%2C297&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":27249,"position":0},"title":"Promocija knjige &#8220;Dotr\u0161\u010dina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53619","url_meta":{"origin":27249,"position":1},"title":"U HAZU me\u0111unarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU, u utorak 26. svibnja 2026. u Knji\u017enici HAZU od 9 do 18 sati odr\u017eat \u0107e se\u00a0me\u0111unarodni znanstveni skup The Fight against Tuberculosis: Policies, Exchanges and Representations in Europe and\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":27249,"position":2},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":27249,"position":3},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":27249,"position":4},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":27249,"position":5},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27249"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27249\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27251,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27249\/revisions\/27251"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}