{"id":27246,"date":"2021-08-31T10:05:31","date_gmt":"2021-08-31T10:05:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27246"},"modified":"2021-08-31T10:05:31","modified_gmt":"2021-08-31T10:05:31","slug":"brit-bennett-moja-nestala-polovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27246","title":{"rendered":"Brit Bennett, \u201cMoja nestala polovica\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman Moja nestala polovica intrigantna je pri\u010da o blizankama koja problematizira pitanje crne rase u Americi.<\/p>\n\n\n\n<p>Blizanke Vignes nerazdvojne su odrastale \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a u Mallardu u Louisiani, gradi\u0107u u kojem \u017eive samo crni ljudi svijetle ko\u017ee. Stella i Desiree Vignes visoke su i lijepe te &nbsp;sanjaju o boljem \u017eivotu. Kad kao tinejd\u017eerice pobjegnu u New Orleans, Stella otkriva da se mo\u017ee izdavati za bjelkinju i tako po\u010dinje rascjep koji \u0107e zauvijek razdvojiti blizanke. Stella nestaje u Kaliforniji i nastavlja glumiti bijelu \u017eenu, taje\u0107i svoju pro\u0161lost od supruga i k\u0107eri. Desiree napu\u0161ta supruga koji ju je zlostavljao i vra\u0107a se u Mallard s k\u0107eri Jude, koja je \u201ccrna kao katran\u201d. Jude o\u010dajni\u010dki \u017eeli prona\u0107i sredinu u koju \u0107e se uklopiti, odlazi na koled\u017e u Kaliforniju i otkriva da ne tra\u017ei samo sebe negoi maj\u010dinu sestru.<\/p>\n\n\n\n<p>Pa ipak, iako ih razdvajaju mnogi kilometri i jednako mnogo la\u017ei, sudbine blizanki ostaju isprepletene. \u0160to \u0107e se dogoditi sljede\u0107em nara\u0161taju, kad se sastanu \u017eivotni putovi njihovih k\u0107eri?<\/p>\n\n\n\n<p>Brit Bennett ispreple\u0107e vi\u0161e niti i nara\u0161taja obitelji, od krajnjeg ameri\u010dkog juga do Kalifornije, od pedesetih do devedesetih godina 20. stolje\u0107a, pripovijedaju\u0107i pri\u010du koja je istodobno silno zanimljiva emotivna obiteljska pri\u010da i izvrsno istra\u017eivanje povijesti.<br>Roman Moja nestala polovica razmatra trajan utjecaj pro\u0161losti na odluke, \u017eelje i o\u010dekivanja te istra\u017euje neke od mnogih razloga i podru\u010dja u kojima ljudi katkad osje\u0107aju poriv da ne \u017eive \u017eivotom sredine iz koje su potekli nego nekim drugim.<\/p>\n\n\n\n<p>Najbolja knjiga 2020. godine prema izboru \u010dasopisa <em>New York Times, The Washington Post, People, Time Magazine, Vanity Fair, Glamour!<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od omiljenih knjiga godine Baracka Obame!<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autorici romana Moja nestala polovica:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Brit Bennett rodila se i odrasla u Ju\u017enoj Kaliforniji. Diplomirala je na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford, a naknadno je na Sveu\u010dili\u0161tu Michigana magistrirala knji\u017eevnost. Osvojila je nagradu Hopwood za kratku pri\u010du, a godine 2014. nagradu Hurston\/Wright za studente spisatelje. Nacionalna knji\u017ena zaklada dodijelila joj je nagradu 5 Under 35, a njezin prvijenac Mothers bio je bestseler \u010dasopisa New York Times.<\/p>\n\n\n\n<p>Njezin drugi roman Moja nestala polovica odmah je stigao na prvo mjesto ljestvice bestselera New York Timesa i postao veliki svjetski knji\u017eevni hit.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/mozaik-knjiga.hr\/proizvod\/moja-nestala-polovica\/\">https:\/\/mozaik-knjiga.hr\/proizvod\/moja-nestala-polovica\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27247,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27246","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/moja-nestala-polovica.jpg?fit=260%2C351&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":27246,"position":0},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":27246,"position":1},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":27246,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":27246,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":27246,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":27246,"position":5},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27246"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27248,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27246\/revisions\/27248"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27247"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}