{"id":27213,"date":"2021-08-27T09:09:30","date_gmt":"2021-08-27T09:09:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27213"},"modified":"2021-08-27T09:10:28","modified_gmt":"2021-08-27T09:10:28","slug":"jean-baptiste-del-amo-carstvo-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27213","title":{"rendered":"Jean-Baptiste Del Amo, \u201cCarstvo \u017eivotinja\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Roman <em>Carstvo \u017eivotinja<\/em> mra\u010dna je obiteljska saga koja obuhva\u0107a gotovo cijelo 20. stolje\u0107e (1898. \u2013 1981.). Pri\u010da je to o pet generacija obitelji u francuskome selu i o razvoju njihove male, siroma\u0161ne farme u industrijaliziranu svinjogojsku farmu. \u00c9l\u00e9onore, k\u0107i hladne, nepristupa\u010dne majke i nasmrt bolesna oca, upoznajemo kao djevoj\u010dicu koja \u0107e stasaju\u0107i u \u017eenu upoznati u\u017ease Prvoga svjetskog rata te usprkos svim neda\u0107ama odr\u017eavati obiteljsko gospodarstvo, \u010dijem \u0107e slomu, tada ve\u0107 stara, zajedno sa svojim potomcima svjedo\u010diti. Na tragu knji\u017eevnosti naturalizma, roman na zastra\u0161uju\u0107i na\u010din do\u010darava okrutnost i nasilje koje proizlazi iz bezo\u010dne eksploatacije \u017eivotinja i prirode, otkrivaju\u0107i nam kako utrka za profitom kao i patnja \u017eivotinja utje\u010du na me\u0111uljudske odnose te na fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje pojedinca.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDel Amo prikazuje apokalipti\u010dno vi\u0111enje skliznu\u0107a ljudskog roda u mahnitost, sve uime ekonomske racionalizacije\u2026 Rasko\u0161an stil, sveobuhvatno i mo\u0107no.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Le Monde<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eZadivljuju\u0107i je talent Jean-Baptistea Del Amoa, njegov je jezik istovremeno bogat i jasan, zaku\u010dast i ubojit, senzualan i kirur\u0161ki precizan.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Le Journal du Dimanche<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201e<em>Carstvo \u017eivotinja<\/em> neprestano vas iznena\u0111uje. Del Amo ima Flaubertov dar dojmljiva nastupa. Njegov tekst zasko\u010dit \u0107e \u010ditatelja svojim zasljepljuju\u0107im savr\u0161enstvom.\u201d&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>New York Times Book Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;\u201eDel Amoovo umije\u0107e le\u017ei u prikazu ljudi, njihovih lica, njihovih htijenja, njihova nijema o\u010daja. Jean-Baptiste Del Amo majstor je oslikavanja.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Neue Z\u00fcrcher Zeitung&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eHipnoti\u010dki i uznemiruju\u0107i tekst, pro\u017eet sna\u017enom tjelesno\u0161\u0107u, u romanu o iskori\u0161tavanju \u017eivotinja.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>L\u2019espresso&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eJean-Baptiste Del Amo u <em>Carstvu \u017eivotinja<\/em> dose\u017ee svoj vrhunac kao istra\u017eiva\u010d svega onog ne\u010dovje\u010dnog u samoj ljudskoj biti.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eVeli\u010danstveno, lirski opisano &#8230; Del Amo nas nije po\u0161tedio pojedinosti&#8230; Nesuzdr\u017ean portret svega onog \u0161to je lo\u0161e u suvremenoj proizvodnji hrane.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eIstinski nemilosrdno, pro\u017eeto krvlju, vonjem i o\u010dajem&#8230;&nbsp;<em>Carstvo \u017eivotinja<\/em>&nbsp;va\u017ean je podsjetnik da zada\u0107a knji\u017eevnosti nije nu\u017eno da nas razvedri, ve\u0107 da nam pomogne.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Lire<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod: \u017deljka Somun<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik izvornika: Francuski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 392<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">ISBN: 978-953-332-114-1<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uvez: meki uvez s klapnama<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jean-Baptiste Del Amo<\/strong> (Toulouse, 1981.) jedan je od najva\u017enijih pisaca mla\u0111e generacije u Francuskoj. Za roman <em>Une \u00e9ducation libertine<\/em> iz 2008. dobio je Nagradu Goncourt za prvijenac i Nagradu Fran\u00e7ois Mauriac Francuske akademije. Slijede romani <em>Le Sel<\/em> (2010.) i <em>Pornographia<\/em> (2013.). Ovjen\u010dan nagradom Prix du Livre Inter i preveden na brojne jezike, <em>Carstvo \u017eivotinja<\/em> iz 2016. njegov je najzreliji roman koji je kritika do\u010dekala s odu\u0161evljenjem i pripisala mu status klasika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=180&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=180&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27214,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Carstvo_zivotinja.jpeg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56007","url_meta":{"origin":27213,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u017deljka Cvetni\u0107a &#8220;\u017divotinje i rat. Povijesna i eti\u010dka refleksija&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici u utorak 3. studenoga 2026. u 12 sati u Velikoj sjedni\u010dkoj dvorani Pala\u010de HAZU, Trg Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog 11, Zagreb, odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige akademika \u017deljka Cvetni\u0107a \u017divotinje i rat: Povijesna i eti\u010dka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-26.png?fit=601%2C891&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-26.png?fit=601%2C891&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-26.png?fit=601%2C891&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":27213,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":27213,"position":2},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":27213,"position":3},"title":"Primo Levi, &#8220;Periodni sustav&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":27213,"position":4},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":27213,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27213"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27216,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27213\/revisions\/27216"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}