{"id":27213,"date":"2021-08-27T09:09:30","date_gmt":"2021-08-27T09:09:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27213"},"modified":"2021-08-27T09:10:28","modified_gmt":"2021-08-27T09:10:28","slug":"jean-baptiste-del-amo-carstvo-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27213","title":{"rendered":"Jean-Baptiste Del Amo, \u201cCarstvo \u017eivotinja\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <em>Carstvo \u017eivotinja<\/em> mra\u010dna je obiteljska saga koja obuhva\u0107a gotovo cijelo 20. stolje\u0107e (1898. \u2013 1981.). Pri\u010da je to o pet generacija obitelji u francuskome selu i o razvoju njihove male, siroma\u0161ne farme u industrijaliziranu svinjogojsku farmu. \u00c9l\u00e9onore, k\u0107i hladne, nepristupa\u010dne majke i nasmrt bolesna oca, upoznajemo kao djevoj\u010dicu koja \u0107e stasaju\u0107i u \u017eenu upoznati u\u017ease Prvoga svjetskog rata te usprkos svim neda\u0107ama odr\u017eavati obiteljsko gospodarstvo, \u010dijem \u0107e slomu, tada ve\u0107 stara, zajedno sa svojim potomcima svjedo\u010diti. Na tragu knji\u017eevnosti naturalizma, roman na zastra\u0161uju\u0107i na\u010din do\u010darava okrutnost i nasilje koje proizlazi iz bezo\u010dne eksploatacije \u017eivotinja i prirode, otkrivaju\u0107i nam kako utrka za profitom kao i patnja \u017eivotinja utje\u010du na me\u0111uljudske odnose te na fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje pojedinca.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDel Amo prikazuje apokalipti\u010dno vi\u0111enje skliznu\u0107a ljudskog roda u mahnitost, sve uime ekonomske racionalizacije\u2026 Rasko\u0161an stil, sveobuhvatno i mo\u0107no.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Le Monde<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZadivljuju\u0107i je talent Jean-Baptistea Del Amoa, njegov je jezik istovremeno bogat i jasan, zaku\u010dast i ubojit, senzualan i kirur\u0161ki precizan.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Le Journal du Dimanche<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Carstvo \u017eivotinja<\/em> neprestano vas iznena\u0111uje. Del Amo ima Flaubertov dar dojmljiva nastupa. Njegov tekst zasko\u010dit \u0107e \u010ditatelja svojim zasljepljuju\u0107im savr\u0161enstvom.\u201d&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>New York Times Book Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;\u201eDel Amoovo umije\u0107e le\u017ei u prikazu ljudi, njihovih lica, njihovih htijenja, njihova nijema o\u010daja. Jean-Baptiste Del Amo majstor je oslikavanja.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Neue Z\u00fcrcher Zeitung&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHipnoti\u010dki i uznemiruju\u0107i tekst, pro\u017eet sna\u017enom tjelesno\u0161\u0107u, u romanu o iskori\u0161tavanju \u017eivotinja.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>L\u2019espresso&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJean-Baptiste Del Amo u <em>Carstvu \u017eivotinja<\/em> dose\u017ee svoj vrhunac kao istra\u017eiva\u010d svega onog ne\u010dovje\u010dnog u samoj ljudskoj biti.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVeli\u010danstveno, lirski opisano &#8230; Del Amo nas nije po\u0161tedio pojedinosti&#8230; Nesuzdr\u017ean portret svega onog \u0161to je lo\u0161e u suvremenoj proizvodnji hrane.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIstinski nemilosrdno, pro\u017eeto krvlju, vonjem i o\u010dajem&#8230;&nbsp;<em>Carstvo \u017eivotinja<\/em>&nbsp;va\u017ean je podsjetnik da zada\u0107a knji\u017eevnosti nije nu\u017eno da nas razvedri, ve\u0107 da nam pomogne.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Lire<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: \u017deljka Somun<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: Francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 392<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-953-332-114-1<\/p>\n\n\n\n<p>Uvez: meki uvez s klapnama<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Jean-Baptiste Del Amo<\/strong> (Toulouse, 1981.) jedan je od najva\u017enijih pisaca mla\u0111e generacije u Francuskoj. Za roman <em>Une \u00e9ducation libertine<\/em> iz 2008. dobio je Nagradu Goncourt za prvijenac i Nagradu Fran\u00e7ois Mauriac Francuske akademije. Slijede romani <em>Le Sel<\/em> (2010.) i <em>Pornographia<\/em> (2013.). Ovjen\u010dan nagradom Prix du Livre Inter i preveden na brojne jezike, <em>Carstvo \u017eivotinja<\/em> iz 2016. njegov je najzreliji roman koji je kritika do\u010dekala s odu\u0161evljenjem i pripisala mu status klasika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=180&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=180&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27214,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Carstvo_zivotinja.jpeg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":27213,"position":0},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":27213,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":27213,"position":2},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":27213,"position":3},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":27213,"position":4},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova &#8220;Romantizam Stanka Vraza&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":27213,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27213"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27216,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27213\/revisions\/27216"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}