{"id":2720,"date":"2016-12-12T23:00:05","date_gmt":"2016-12-12T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2720"},"modified":"2016-12-12T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-12T23:00:05","slug":"drago-roksandic-vlatka-filipcic-maligec-kultura-hrvatskog-antifasizma-prvi-kongres-kulturnih-radnika-u-topuskom-25-27-lipnja-1944","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2720","title":{"rendered":"Drago Roksandi\u0107, Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec, \u201cKultura hrvatskog antifa\u0161izma. Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom (25.-27. lipnja 1944.)\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Drago Roksandi\u0107, Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kultura hrvatskog antifa\u0161izma. Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom (25.-27. lipnja 1944.)<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zagreb: Zagreba\u010dka naklada, 2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

304 str.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

70 fotografija<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kultura hrvatskog antifa\u0161izma ostaje i dalje velika nepoznanica, optere\u0107ena ideolo\u0161kim balastom razli\u010ditih usmjerenja. Mnoge \u010dinjenice s njome u vezi jo\u0161 su uvijek u sivoj zoni “tajnih povijesti” \u2013 mistifikacija u funkciji utilitarnih potreba razdoblja poslije 1945. godine. Klju\u010dno pitanje u bilo kakvu poku\u0161aju suvremene rekonstrukcije kulturne politike hrvatskog antifa\u0161izma je nesumnjivo \u010desto spominjani, ali jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eeni Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom koji se odr\u017eao od 25. do 27. lipnja 1944. godine.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na njemu su sudjelovali brojni umjetnici, znanstvenici i javni radnici \u010dije \u0107e djelovanje umnogome obilje\u017eiti daljnji razvoj hrvatske kulture. Doga\u0111aj je to koji pokazuje da ni u to vrijeme me\u0111u njima nije bilo jedinstvenih stavova, i u kojem se zrcale neki kasniji sukobi.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ve\u0107 pri samom sazivu Kongresa, tonovi razli\u010ditih aktera nisu bili uskla\u0111eni. Dok je Nazor \u017eelio graditi budu\u0107nost, okrenuti se mladosti, budu\u0107nosti, pobjedi i uskrsnu\u0107u, neki od \u010dlanova Saziva\u010dkog odbora Kongresa zvali su na osvetu. Ova dvojnost \u010desto \u0107e obilje\u017eiti i poratno razdoblje. Nazor se pozivao na umjetni\u010dke kriterije, Odbor na politi\u010dko-propagandne. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Autori su pristupili pisanju sa svije\u0161\u0107u da jedna knjiga posve\u0107ena kulturi hrvatskog antifa\u0161izma ne mo\u017ee rije\u0161iti probleme koje ve\u0107 generacije povjesni\u010dara nisu rije\u0161ile. Me\u0111utim, po\u0161li su od pretpostavke da je mogu\u0107e, koriste\u0107i objavljene i neobjavljene izvore razli\u010ditih vrsta i provenijencija, napraviti nu\u017ean korak naprijed. Ova knjiga je poku\u0161aj da se inovativnijim pristupima Prvi kongres kulturnih radnika stavi u \u0161iri kontekst kulture i kulturne politike hrvatskog antifa\u0161izma te da se napravi korak dalje u rekonstrukciji priprema i rada Kongresa te kulturnih programa koji su bili njegov sastavni dio, kao i potpunijoj identifikaciji sudionika. Posebna pozornost posve\u0107ena je vizualnoj prezentaciji kongresnih aktera i zbivanja.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O autorima: <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Drago Roksandi\u0107<\/span><\/b> (Petrinja, 1948.) je redovni profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Inicijator je i jedan od utemeljitelja Centra za komparativnohistorijske studije u sastavu Zavoda za hrvatsku povijest istoga Fakulteta. Voditelj je znanstvenog programa Desni\u010dini susreti. Boravio je kao gost-predava\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu Yale (SAD) te na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na njegovu inicijativu utemeljene su Hrvatsko-francuska povijesna radionica te Hrvatsko-njema\u010dka povijesna radionica, koje kao izborni kolegiji i istra\u017eiva\u010dki projekti djeluju i danas. Godine 1995. konstituirao je i Diplomsku radionicu.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010clan je uredni\u0161tva i pokreta\u010d razli\u010ditih biblioteka s podru\u010dja historiografije. Utemeljitelj je me\u0111unarodnoga istra\u017eiva\u010dkog projekta “Triplex Confinium”, koji je nastao sveu\u010dili\u0161nom suradnjom iz Zagreba, Budimpe\u0161te i Be\u010da. Bio je istra\u017eiva\u010d-gost (1991.\/92.) u Institut f\u00fcr die Wissenschaften vom Menschen u Be\u010du. U \u010detverogodi\u0161njem razdoblju bio je i dopisni \u010dlan tog instituta kao jedan od utemeljitelja i voditelja dugoro\u010dnog istra\u017eiva\u010dkog projekta “Re-Thinking the Post-War History of Europe”.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kao gost-predava\u010d po\u010deo je sura\u0111ivati sa Srednjoeuropskim sveu\u010dili\u0161tem u Budimpe\u0161ti, a od 1995. godine na istom je sveu\u010dili\u0161tu dobio status “recurrent associate visiting professor” na History Department i ta suradnja traje do danas. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sudjelovao u radu velikog broja skupova u Europi, SAD i Aziji. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih radova.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec<\/span><\/b> (<\/span>Zagreb, 1969.) zaposlena je kao muzejska savjetnica u Muzejima Hrvatskog zagorja. Voditeljica je Muzeja selja\u010dkih buna u Gornjoj Stubici. Diplomirala je jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorandica je na doktorskom studija Hrvatska kultura istog Fakulteta.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Koncipirala je vi\u0161e izlo\u017eaba i za njih pisala i ure\u0111ivala kataloge, te na brojnim izlo\u017ebama radila kao stru\u010dna suradnica. Koautorica je stalnog postava Muzeja selja\u010dkih buna. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Objavljuje znanstvene, stru\u010dne i publicisti\u010dke radove, sudjeluje s izlaganjima na razli\u010ditim skupovima iz podru\u010dja kulture, povijesti, muzeologije i kulturnog turizma.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010clanica je boarda<\/i> ICOM SEE te ure\u0111iva\u010dkog odbora edicije Condition of the Cultural and Natural Heritage in SEE. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2720","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53978,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53978","url_meta":{"origin":2720,"position":0},"title":"Predstavljenje knjige \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 10. lipnja 2026., u Knji\u017enici Augusta Cesarca u Zagrebu, s po\u010detkom u 18 sati, bit \u0107e predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom isti\u010de tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":2720,"position":1},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53994","url_meta":{"origin":2720,"position":2},"title":"Doga\u0111anja CKPIS-a: Predavanje Melvina Bernarda o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji sveu\u010dili\u0161nog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma \u2013 u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221\u00a0na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) \u2013 gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom Workers\u2019 Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia\u00a0odr\u017eao\u00a0je\u00a0Melvin Bernard, doktorand na\u00a0\u00c9cole\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":2720,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53942,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53942","url_meta":{"origin":2720,"position":4},"title":"Radionica “Antikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 11. lipnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se radionica\u00a0\u201eAntikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta\u201c. Radionica se organizira u okviru projekta\u00a0SOCGLOBE, financiranog iz programa Horizon Europe (ugovor br. 101130830), u suorganizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici i Odsjeka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Putopisi.jpg?fit=513%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2720,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2720","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2720"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2720\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}