{"id":27167,"date":"2021-08-20T15:42:02","date_gmt":"2021-08-20T15:42:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27167"},"modified":"2021-09-16T17:38:05","modified_gmt":"2021-09-16T17:38:05","slug":"mdc-berlin-otvoren-humboldt-forum-u-sjeni-duhova-proslosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27167","title":{"rendered":"“MDC”: Berlin \u2013 otvoren Humboldt Forum u sjeni duhova pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"\n

Humboldt Forum<\/a>, najskuplji ali i najkontroverzniji kulturni projekt u Njema\u010dkoj, otvorio je u srpnju svoja vrata posjetiteljima u rekonstruiranoj Berlinskoj pala\u010di (Berliner Schloss<\/em>) na obali rijeke Spree. Otvaranje koje je vi\u0161e puta odga\u0111ano \u0161to zbog ka\u0161njenja u izgradnji, \u0161to zbog pandemije, ostalo je u sjeni polemika oko predmeta iz zbirki izvaneuropskih kultura, odnosno pitanja neeti\u010dnog i iz dana\u0161nje perspektive nezakonitog pribavljanja predmeta kao i njihovog povrata nekada\u0161njim kolonijama.<\/p>\n\n\n\n

Muzejski projekt \u201ete\u017eak\u201c vi\u0161e od 680 milijuna eura imao je digitalno otvorenje jo\u0161 u prosincu pro\u0161le godine, no zbog pandemije nije bio dostupan posjetiteljima nego je odr\u017eana virtualna tura. Na sve\u010danosti otvorenja odr\u017eanoj 20. srpnja ove godine na kojoj su prisustvovali berlinski gradona\u010delnik Michael M\u00fcller i povjerenica njema\u010dke vlade za kulturu i medije Monika Gr\u00fctters, osim nestrpljivih posjetitelja na\u0161li su se i brojni prosvjednici.<\/p>\n\n\n\n

Projekt je otpo\u010detka bio obilje\u017een kontroverzama i brojnim protivljenjima. Prema odluci njema\u010dkog Bundestaga iz 2002. godine Pala\u010da republike otvorena 1976., u kojoj je djelovala Vlada DDR-a do 1990., a koja je nakon reunifikacije Njema\u010dke zatvorena je za javnost, morala je biti sru\u0161ena. Mnogi Isto\u010dni Nijemci bili su posebno pogo\u0111eni ovom odlukom koja se mo\u017ee protuma\u010diti kao zatiranje isto\u010dnonjema\u010dke povijesti Berlina. Na mjestu Pala\u010de republike sagra\u0111ena je zgrada \u010diji je vanjski izgled rekonstrukcija Berlinske pala\u010de iz 15. stolje\u0107a. Ta nekada\u0161nja rezidencija pruskih kraljeva i kasnije njema\u010dkih careva bila je te\u0161ko o\u0161te\u0107ena tijekom Drugog svjetskog rata te ju je socijalisti\u010dka vlada odlu\u010dila sru\u0161iti 1950. godine.<\/p>\n\n\n\n

Novo zdanje ima rekonstruirana barokna pro\u010delja i kupolu prema uzoru na staru pala\u010du te barokna pro\u010delja unutarnjeg dvori\u0161ta, \u010dime je odana po\u010dast originalnom arhitektu pala\u010de, baroknom majstoru Andreasu Schl\u00fcteru (1659. \u2013 1714.). Autenti\u010dnost vanjskog baroknog izgleda postignuta je ugra\u0111ivanjem sa\u010duvanih fragmenta izvorne zgrade, ali i uz pomo\u0107 povijesnih fotografija. Iznutra rije\u010d je o potpuno modernoj i minimalisti\u010dkoj zgradi realiziranoj prema ideji talijanskoga arhitekta Franca Stelle, u kojoj su svoj novi dom na\u0161la su dva muzeja \u2013 Etnolo\u0161ki muzej sa zbirkama iz Afrike, Azije, Amerike i Oceanije te Muzej azijske umjetnosti. Posjetiteljima su trenuta\u010dno dostupni prizemlje i prvi kat na kojima je postavljeno \u0161est izlo\u017ebi – o me\u0111unarodnoj trgovini bjelokosti, zatim znanstvena izlo\u017eba o klimatskim promjenama Sveu\u010dili\u0161ta Humboldt, interaktivna stalna izlo\u017eba Berlin Global<\/em> te izlo\u017eba posve\u0107ena bra\u0107i Humboldt. Drugi i tre\u0107i kat s postavima etnolo\u0161kih i azijskih zbirki trebali bi se otvarati kroz idu\u0107u godinu.<\/p>\n\n\n\n

Upravo \u010dinjenica da \u0107e predmeti prikupljeni tijekom razdoblja kolonijalizma biti izlo\u017eeni u rekonstrukciji nekada\u0161nje kraljevske pala\u010de izazivala je najvi\u0161e negodovanja. Me\u0111u protivnicima projekta posebno se isti\u010de grupa kulturnjaka (Coalition of Cultural Workers Against the Humboldt Forum<\/em><\/a>) koji smatraju da \u201eo\u017eivljavanje\u201c pala\u010de iz 15. stolje\u0107a, simbola pruske monarhije, kr\u0161\u0107anske dominacije i kulturne nadmo\u0107i kolonizatora, predstavlja regresivni model koji otvara prostor rastu\u0107em desni\u010darskom nacionalizmu. Posebno se zala\u017eu za uklanjanje zlatne sfere i kri\u017ea s vrha kupole nove-stare pala\u010de \u2013najuvredljivijih simbola, prema njihovom mi\u0161ljenju.<\/p>\n\n\n\n

Kontroverzama su doprinijele i sve aktualnije rasprave o povratu umjetnina koje potje\u010du iz nekada\u0161njih kolonija. Posebice se u posljednje vrijeme puno govorilo o povratu beninskih bronci, vrijednih metalnih odljeva i skulptura koje su britanske trupe oplja\u010dkale iz kraljevske pala\u010de na podru\u010dju dana\u0161nje Nigerije, a pregovori oko povrata izme\u0111u Njema\u010dke i Nigerije trebali bi po\u010deti idu\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n

(Ivona Mari\u0107)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/strong> Muzejski dokumentacijski centar<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-10-8-2021#humboldt<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/pescanik.net\/pruski-diznilend\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27169,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-27167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Photo_Alexander_Schippel.jpg?fit=540%2C405&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27167"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27440,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27167\/revisions\/27440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}