Knjiga nudi inovativan pristup interdisciplinarnom prou\u010davanju ud\u017ebenika stranih jezika kao slo\u017eenoga kulturnog proizvoda. Autorica polazi od imagolo\u0161ke analize ud\u017ebenika stranih jezika kao kulturalnih posrednika u okviru interkulturalnoga odgoja europskoga gra\u0111anina te obja\u0161njava kako se u slikama o stranoj i materinskoj kulturi preklapa glotodidaktika (disciplina koja se bavi teorijom i praksom u\u010denja stranoga jezika) i imagologija kao grana komparativne knji\u017eevnosti koja istra\u017euje heteropredod\u017ebe o stranim narodima i zemljama te autopredo\u017ebu o vlastitoj zemlji i narodu.<\/p>\n\n\n\n
U prvome se dijelu bavi pojmom stranca kao Drugoga te njegova mjesta, polo\u017eaja i uloge u nastajanju ud\u017ebenika stranog jezika. Zatim obja\u0161njava pojmove talijanstva, talijanskosti, talijaniteta te potom stereotipove kao civilizacijske i povijesne \u010dinjenice da bi se onda usredoto\u010dila na odnos intertekstualnosti i u\u010denja stranih jezika u dijakronijskoj perspektivi. U drugome dijelu knjige analizira mogu\u0107nosti uvo\u0111enja imagologije kao znanstvene discipline u prou\u010davanju stranih kultura i knji\u017eevnosti, a u tre\u0107em je dijelu istra\u017eila odnose, veze i rezultate \u0161to su ih donijeli supostojanje te primjena imagologije u glotodidaktici.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je hrvatska kultura stolje\u0107ima bila prepletena s prekojadranskom talijanskom kulturom i civilizacijom, u\u010denje i aktivna uporaba talijanskog jezika se\u017ee u daleku pro\u0161lost. Zanimljivo je pritom da su na na\u0161oj obali, u Istri i na otocima bili prisutni i posebni varijeteti (dalmatski, istro-romanski). Talijanski je bio i jezik obrazovanoga gra\u0111anstva, ne samo lokalnih Talijana nego i slavofonih gra\u0111ana koji su nerijetko i studirali na talijanskim sveu\u010dili\u0161tima. Talijanski jezik prisutan je u povijesti hrvatskoga obrazovnog sustava, a ud\u017ebenici su u tom kontekstu nezaobilazno didakti\u010dko sredstvo. Autorica se potrudila analizirati njihovu imagolo\u0161ku komponentu te na\u010din, registar i rje\u010dnik kojim su prikazani Talijani u ud\u017ebenicima koji se koriste u na\u0161oj sveu\u010dili\u0161noj nastavi odnosno praksi. Na temelju suvremenih filolo\u0161kih, imagolo\u0161kih, kulturolo\u0161kih te metodi\u010dkih spoznaja i dostignu\u0107a knjiga Dubravke Dubravec Laba\u0161 detaljno analizira autopredod\u017ebe talijanskog jezika, kulture i civilizacije te predla\u017ee relevantne zaklju\u010dke o heteropredod\u017ebi u hrvatskome kontekstu u kojem je talijanski dolazni strani jezik koji se postupno usvaja na razli\u010ditim razinama. Kad je strani jezik nau\u010den i kad se se spontano koristi postaje ‘na\u0161’, onaj s kojim dijelimo dvojezi\u010dnost s na\u0161im materinskim hrvatskim. Autorica podastire vrijedan i poticajan znanstveni i stru\u010dni doprinos koji \u0107e zanimati filologe svih profila, metodi\u010dare stranih jezika i kroatistike te \u0161iru kulturnu javnost.<\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010d: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada<\/p>\n\n\n\n
Godina izdavanja: 2021<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107e informacije: 497 str.<\/p>\n\n\n\n