{"id":27098,"date":"2021-08-04T14:39:55","date_gmt":"2021-08-04T14:39:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27098"},"modified":"2021-08-04T14:39:55","modified_gmt":"2021-08-04T14:39:55","slug":"elif-shafak-otok-nestalih-stabala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27098","title":{"rendered":"Elif Shafak, \u201cOtok nestalih stabala\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Defne i Kostas na suprotnim su stranama podijeljene zemlje; ona je Turkinja, on Grk, oboje Cipar nazivaju domom, a njihova je ljubav zabranjena. Jedino mjesto na kojem se mogu sastajati jest konoba Sretna smokva, nazvana tako zbog \u010dudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta \u0107e smokva svjedo\u010diti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit \u0107e ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ru\u0161evinu i razdvoji ljubavnike. Desetlje\u0107ima kasnije, \u0161esnaestogodi\u0161nja Ada, ro\u0111ena u Londonu, po\u010dinje se interesirati o zemlji svojih predaka. Nikada nije posjetila Cipar, a jedina veza s tim otokom stablo je smokve koje joj raste u dvori\u0161tu. Kakva \u0107e se pri\u010da rasplesti pred Adom jednom kad uroni dublje u obiteljske tajne?<\/p>\n\n\n\n<p>U romanu Otok nestalih stabala nagra\u0111ivana autorica Elif Shafak donosi nam rasko\u0161nu pri\u010du o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sje\u0107anju i zaboravu, ljudskom uni\u0161tavanju prirode te napokon \u2013 obnovi, u svakom smislu te rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eBriljantan roman \u2013 u skladu s Shafaki\u010dinim karakteristi\u010dnim suosje\u0107anjem prema nevidljivima i nevoljenima, prema onima koje je povijest izgnala, isklju\u010dila i razdvojila. Znam da \u0107e ganuti mnoge \u010ditatelje diljem svijeta jednako onako kako je ganuo mene.\u201c<br><em>Robert Macfarlane<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u010caroban roman koji nas odvodi na putovanje i koji istodobno otkriva recentnu povijest i svijet prirode te je tako nenametljivo dubok.\u201c<br><em>William Boyd<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eShafak je tako strastveno zainteresirana za ru\u0161enje granica, bile one rasne, nacionalne, kulturne, rodne, zemljopisne ili misti\u010dne.\u201c<br><em>Sunday Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIzvanredno djelo zadivljuju\u0107e ljepote.\u201c<br><em>Lemn Sissay Obe<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePjeva svim osjetilima.\u201c<br><em>Polly Samson<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBriljantan roman.\u201c<br><em>Robert MacFarlane<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u010caroban roman koji nas odvodi na putovanje.\u201c<br><em>William Boyd<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMelem za na\u0161e ranjeno vrijeme.\u201c<br><em>David Mitchell<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eLjupki roman-srcolomac koji se bavi pitanjima mra\u010dnih tajni gra\u0111anskih ratova &amp; zlom ekstremizma: #Cipar, ljubavnici koje je spojila sudbina, ubijeni bli\u017enji, traumatizirana djeca. Iskorijenjivanja.\u201c<br><em>Margaret Atwood na Twitteru<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePrekrasna i \u010darobna pri\u010da ispunjena ljubavlju. Zapanjuju\u0107e djelo.\u201c<br><em>Ruth Jones<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKnjiga koju treba \u010duvati i u\u017eivati u njoj.\u201c<br><em>Naomi Klein<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Elif Shafak (1971., Strasbourg) nagra\u0111ivana je britansko-turska spisateljica i naj\u010ditanija autorica u Turskoj. Pi\u0161e i na turskom i na engleskom jeziku i objavila je 17 knjiga, od kojih su 11 romani. Njezina su djela prevedena na 50 jezika. Shafak je doktorirala znanosti i predavala je na raznim fakultetima u Turskoj, Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Ujedinjenom Kraljevstvu, izme\u0111u ostaloga na Sveu\u010dili\u0161tu \u201eSt. Anne\u2019s College\u201c i na Oxfordu. \u010clanica je Svjetskog ekonomskog foruma i jedna od utemeljiteljica Europskog vije\u0107a za me\u0111unarodne odnose. Kao braniteljica \u017eenskih prava, prava LGBT zajednice i prava za slobodu govora, Shafak je inspirativna javna govornica i vi\u0161e puta je nastupila kao govornica na TED-u te bila nagra\u0111ena ovacijama. Shafak doprinosi mnogim velikim publikacijama diljem svijeta i dodijeljena joj je titula \u201eChevalier des Artes et des Lettres\u201c. Politico ju je izabrao kao jednu od 12 ljudi koji \u010dine svijet boljim mjestom. Bila je u \u017eiriju brojnih knji\u017eevnih nagrada i predsjedala je nagradom \u201eWellcome\u201c.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eCijeli svoj \u017eivot branim prava \u017eena, prava manjina, demokraciju i slobodu govora. U svojim knjigama nastojim dati glas onima koji glasa nemaju.\u201c<br><em>Elif Shafak<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU sredi\u0161tu mojeg rada uvijek \u0107e biti fikcija. Ma\u0161ta. Pri\u010de. Pripovijedanje. U Turskoj se na usmenu kulturu gleda svisoka kao na \u201edomenu neinteligentnih, neobrazovanih \u017eena\u201c. Ja nikada ne podcjenjujem usmenu kulturu. Uz to, ja sam akademik i volim \u010ditati o raznim temama: povijesti, filozofiji, neuroznanosti, politi\u010dkim znanostima. Smatram da romanopisac mora biti znati\u017eeljno bi\u0107e i uvijek u\u010diti, uvijek \u010ditati. Isto tako mislim da romanopisac mora dobro slu\u0161ati. Moramo slu\u0161ati ljude i slu\u0161ati svemir. Tako da sam sad u toj fazi: samo slu\u0161am.\u201c<br><em>Elif Shafak u razgovoru za Open Magazine<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eElif Shafak uvijek je bila najempati\u010dnija autorica. Ona vidi nevidljivo i posu\u0111uje svoj glas onima koji su u\u0161utkani. Naj\u010ditanija je turska spisateljica, a njezin posljednji roman <em>10 minuta i 38 sekundi u ovom neobi\u010dnom svijetu<\/em> je upravo sve ono \u0161to smo od Elif Shafak o\u010dekivali. U romanu ne nailazimo samo na iznimno suosje\u0107anje i \u010dovje\u010dnost ve\u0107 i na \u017eivahnu evokaciju skrivenog Istanbula sredine 20. stolje\u0107a; dirljiva prijateljstva i slo\u017eene unutarnje \u017eivote \u017eenskih likova, po \u010demu je Shafak odavno poznata.\u201c<br><em>The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJedna od najboljih svjetskih autorica danas.\u201c&nbsp;<br><em>Hanif Kureishi<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prevela s engleskog Mirna \u010cubrani\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 368<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/otok-nestalih-stabala\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/otok-nestalih-stabala<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27099,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27098","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/otok-nestalih.png?fit=1701%2C2610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27098"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27100,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27098\/revisions\/27100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}