{"id":27095,"date":"2021-08-03T15:56:29","date_gmt":"2021-08-03T15:56:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27095"},"modified":"2021-08-03T15:56:29","modified_gmt":"2021-08-03T15:56:29","slug":"nenad-popovic-zivot-s-njima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27095","title":{"rendered":"Nenad Popovi\u0107, \u201c\u017divot s njima\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga eseja <em>\u017divot s njima<\/em> je anatomija kasne jugoslavenske i prva tri desetlje\u0107a hrvatske zbilje, u kojoj iz pozicije autonomnog promatra\u010da i analiti\u010dara kulture i ideolo\u0161kih obrazaca Nenad Popovi\u0107 skicira tipologiju hrvatskih intelektualaca, umjetnika i javnih osoba politi\u010dara, ali i mentalnih sklopova kao \u0161to su vjerski fundamentalizam, jugonostalgija ili fenomeni masovne kulture. Kao i u dosada\u0161njim knjigama i javnim intervencijama Popovi\u0107 je pesimisti\u010dan kroni\u010dar vremena koje te\u010de, a njegovi esejisti\u010dki uvidi kvalificirano su svjedo\u010danstvo jednog raspolu\u0107enog, shizofrenog doba u kojem Hrvatska, ali i Europa tra\u017ee samu sebe: duhovno, politi\u010dki, ekonomski. Rije\u010d je o svojevrsnoj Popovi\u0107evoj \u201cprivatnoj enciklopediji\u201d Hrvatske, i u njoj se, koliko god da autor sam prepoznaje samo karikature i drame velikih hrvatskih samoobmana i sljepila u kontinuumu od kasnog komunizma do danas, kroz pesimizam i pronicljivu kritiku nazire i poziv na uzimanje ogledala u ruke.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d, publicist i prevodilac Nenad Popovi\u0107 ro\u0111en je u Zagrebu 1950. godine. Poha\u0111ao je \u0161kolu u Zagrebu i Koblenzu u Njema\u010dkoj. Od 1968. do 1974. studirao je u Zagrebu i Bonnu, a period 1974.-1976. proveo je kao stipendist DAAD-a (Deutscher Akademischer Austauschdienst) u Freiburgu. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu diplomirao je germanistiku i ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti i hrvatski jezik. Svoju je karijeru zapo\u010deo kao asistent u Referalnom centru Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a od 1980. godine radi kao urednik, kasnije i glavni urednik, izdava\u010dke ku\u0107e Grafi\u010dki zavod Hrvatske. Godine 1990. suosniva nakladni\u010dku ku\u0107u Durieux, jednu od prvih privatnih i nezavisnih u Hrvatskoj, gdje je i glavni urednik do 2013. godine. Sudjelovao je 1999. godine u osnivanju knji\u017eevne grupe &#8211; Grupa 99, a 2002. godine bio je i jedan od suosniva\u010da Hrvatskog dru\u0161tva pisaca \u010diji je bio i potpredsjednik. Bavi se i humanitarnim radom, a sudjelovao je i u osnivanju Zaklade za pomo\u0107 obiteljima stradalih novinara u Domovinskom ratu. Od 1978. povremeno pi\u0161e za novine, \u010dasopise i radio, a od 1985. pi\u0161e i za njema\u010dko govorno podru\u010dje (Manuskripte, Literatur und Kritik, Kulturaustausch, Frankfurter Rundschau, Die Zeit, Weltwoche i dr.). Prevodi s njema\u010dkog jezika. Za kazali\u0161te je prevodio (HNK Split, Zagreba\u010dko kazali\u0161te mladih, DK Gavella) Sternheima, Brucknera, Bernharda, Fassbindera i dr. Tako\u0111er preveo i knjige Erwina Piscatora, Kazimira Malevi\u010da, Borisa Kelemena, Benna Meyera-Wehlacka, Tille Durieux i Rainera Wernera Fassbindera. U doba agresije na Bosnu i Hercegovinu prevodio je \u010dlanke bosanskih pisaca (Karahasan, Lovrenovi\u0107, Filipovi\u0107, Jergovi\u0107) za njema\u010dke listove. Dosad je objavio i knjige \u201eSvijet u sjeni\u201c (Pelago, 2008.), \u201eOgled o stanovni\u0161tvu\u201c (privatna naklada, 2014.), te \u201eDnevnik iz grada P.\u201c (Durieux, 2017.). Svojim je dosada\u0161njim radom zaslu\u017eio mnoga priznanja: Premio &#8217;92 per il lavoro letterario Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu (1992.), Leipzi\u0161ke knji\u017eevne nagrade za europsko razumijevanje (1999.) te s Freimutom Duveom Nagradu Bruno Kreisky za politi\u010dku knjigu (1999.). Tako\u0111er je i dobitnik Medalje Hermann Kesten Njema\u010dkog centra P.E.N.-a (2000.), a 2000. je godine progla\u0161en i po\u010dasnim gra\u0111aninom grada Sarajeva. \u010clan je sljede\u0107ih nevladinih organizacija: Hrvatski centar P.E.N.-a, Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca, Hrvatski helsin\u0161ki odbor za ljudska prava, Cap Anamur &#8211; German Emergency Doctors, K\u00f6ln; Journalisten helfen Journalisten, M\u00fcnchen; International Forum Bosnia, Sarajevo; Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca. \u017divi u Puli.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Detalji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>ISBN: <\/strong>978-953-188-494-5<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica: <\/strong>383<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uvez: <\/strong>meki, 13 x 20 cm<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d: <\/strong>Durieux, Zagreb 2021.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Cijena s PDV\u2013om: <\/strong>126,00<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/biografije-putopisi\/zivot-s-njima\/\">http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/biografije-putopisi\/zivot-s-njima\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27096,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-27095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/zivot-s-njima.jpg?fit=450%2C650&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27097,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27095\/revisions\/27097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}