{"id":27076,"date":"2021-08-02T17:04:02","date_gmt":"2021-08-02T17:04:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27076"},"modified":"2021-08-02T17:04:02","modified_gmt":"2021-08-02T17:04:02","slug":"aleksandar-v-miletic-titov-emisar-milovan-dilas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27076","title":{"rendered":"Aleksandar V. Mileti\u0107, “Titov emisar Milovan \u0110ilas\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Institut za noviju istoriju Srbije objavio je knjigu Aleksandra V. Mileti\u0107a \u201eTitov emisar Milovan \u0110ilas. Diplomatsko-pregovara\u010dke i spoljnopoliti\u010dke aktivnosti (1943-1953)\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nova monografija Aleksandra V. Mileti\u0107a prati diplomatsko-pregovara\u010dke i spoljnopoliti\u010dke aktivnosti jednog od najuticajnijih ljudi jugoslovenskog revolucionarnog pokreta i poslijeratne socijalisti\u010dke Jugoslavije, Milovana \u0110ilasa, u periodu od 1943. do 1953. godine. Doga\u0111aji koje knjiga obuhvata su: Martovski pregovori izme\u0111u partizanskih i njema\u010dkih okupacionih snaga 1943. godine, prva vojna misija NOVJ u SSSR-u 1944. godine, osniva\u010dki skup Informbiroa 1947. godine, sastanci jugoslovenskih delegacija kod Staljina uo\u010di izbijanja jugoslovensko-sovjetskog sukoba 1948. godine, u\u010de\u0161\u0107e jugoslovenskih delegacija na \u010cetvrtom (Njujork, 1949) i \u0160estom (Pariz, 1951) zasjedanju GS OUN, tajni pregovori o pomo\u0107i u naoru\u017eanju u Londonu 1951. godine i u\u010de\u0161\u0107e jugoslovenske partijske delegacije na prvoj Azijskoj socijalisti\u010dkoj konferenciji u Rangunu (Burma) 1953. godine. Tako\u0111e, u knjizi je temeljno analiziran \u0110ilasov teoretsko-politi\u010dki rad i doprinos u oblikovanju nove jugoslovenske spoljnopoliti\u010dke orijentacije u dramati\u010dnim i prelomnim godinama nakon Rezolucije Informbiroa, a prikazan je detaljno i njegov ideolo\u0161ki portret do 1948. godine.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Aleksandar V. Mileti\u0107<\/strong> (Aleksinac, 1982) je nau\u010dni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije. Objavio vi\u0161e od dvadeset nau\u010dnih radova i monografiju \u201ePrelomna vremena. Milovan \u0110ilas i zapadnoevropska socijalisti\u010dka i socijaldemokratska levica 1950-1954\u201c. Oblasti nau\u010dnog interesovanja: istorija spoljne politike i diplomatije socijalisti\u010dke Jugoslavije i djelatnosti istorijskih li\u010dnosti. \u017divi i radi u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Bez svake sumnje, nau\u010dno veoma utemeljeno i u tematskom i idejnom smislu vrlo inspirativno, kolega Mileti\u0107 prati delatnost jedne istorijske li\u010dnosti kroz jedan od svakako najturbulentnijih perioda istorije socijalisti\u010dke jugoslovenske dr\u017eave, prepli\u0107u\u0107i je sa markantnim istorijskim doga\u0111ajima i grade\u0107i na taj na\u010din specifi\u010dan ugao posmatranja ovog va\u017enog segmenta istorijske pro\u0161losti. [\u2026] \u0160irok opseg istra\u017eiva\u010dkih pitanja vezanih za spoljnopoliti\u010dku delatnost Milovana \u0110ilasa su po na\u0161em mi\u0161ljenju uspe\u0161no na\u0161la nau\u010dne odgovore u rukopisu kolege Mileti\u0107a. Postavljaju\u0107i pred sebe veoma zahtevan zadatak da istra\u017ei i objasni delatnost \u0110ilasa u slo\u017eenom, istorijski sadr\u017eajnom i prelomnom periodu istorije spoljne politike socijalisti\u010dke Jugoslavije, autor je odgovorno i profesionalno pristupio problematici usko povezanoj sa najrazli\u010ditijim istorijskim doga\u0111ajima, koji i danas u nau\u010dnim krugovima neretko proizvode velike debate, polemike i neslaganja. [\u2026] Rezultati istra\u017eivanja kolege Mileti\u0107a, koji su prezentovani u rukopisu koji je pred nama, nesumnjivo su odgovorili zadatku i na uspe\u0161an na\u010din opisali i objasnili ulogu Milovana \u0110ilasa u diplomatko-pregovara\u010dkim i spoljnopoliti\u010dkim doga\u0111ajima u kojima je on sam igrao va\u017enu ulogu. U tom pogledu, na \u0110ilasovom primeru, sagledana je i va\u017enost uloge istorijskih li\u010dnosti u delikatnim politi\u010dkim zadacima.\u00a0\u00a0 \u00a0

Iz recenzije akademika Ljubodraga Dimi\u0107a<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sadr\u017eaj knjige:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.inisbgd.co.rs\/cir\/vesti\/34\/2021\/07\/16\/nova-knjiga-aleksandra-v_-miletica-titov-emisar-milovan-djilas.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=477<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.inisbgd.co.rs\/lat\/vesti\/9\/2021\/07\/16\/nova-knjiga-aleksandra-v_-miletica-titov-emisar-milovan-dilas.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27077,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-27076","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Djilas.jpg?fit=450%2C675&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":27076,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":27076,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":27076,"position":2},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":27076,"position":3},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":27076,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":27076,"position":5},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27076"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27076\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27078,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27076\/revisions\/27078"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27077"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}