{"id":27063,"date":"2021-07-30T16:35:53","date_gmt":"2021-07-30T16:35:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27063"},"modified":"2021-07-30T16:35:53","modified_gmt":"2021-07-30T16:35:53","slug":"marco-balzano-ostajem-ovdje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27063","title":{"rendered":"Marco Balzano, \u201cOstajem ovdje\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Ova fascinantna pri\u010da upoznaje nas s junakinjom Trinom iz sela Curon u Alto Adigeu, \u010diji narod govori njema\u010dki.&nbsp;Ona sanja postati u\u010diteljicom, ali dolaskom Mussolinija na vlast sve se mijenja. Trinin miran \u017eivot naglo prestaje, a mladala\u010dki san o u\u010diteljskoj karijeri razbija se o o\u0161tre stijene povijesnih doga\u0111aja \u0161to \u0107e se u godinama koje slijede poput prokletstva nadviti nad tu pitoresknu regiju i njezine vrijedne stanovnike. U dugoj ispovijedi svojoj davno izgubljenoj k\u0107eri sada ve\u0107 ostarjela Trina otkrit \u0107e cijeli svoj dramati\u010dni \u017eivot, ali i svoj nesalomljivi duh u borbi s fa\u0161istima, nacistima, ratom i, napokon, branom \u010dijom \u0107e izgradnjom zauvijek biti potopljeno sve \u0161to je voljela i \u0161to joj je pripadalo.<\/p>\n\n\n\n<p>Inspiriran upe\u010datljivom slikom zvonika koji se i danas uzdi\u017ee iz jezera Resia, Marco Balzano napisao je impresivan, va\u017ean roman u kojem se veliki politi\u010dki trenuci isprepli\u0107u sa \u017eivotima obi\u010dnih ljudi. Vi\u0161estruko nagra\u0111ivan, roman <em>Ostajem ovdje<\/em> dirljiva je posveta mjestima Ju\u017enog Tirola kojih vi\u0161e nema, posveta je ljudima i njihovoj borbi za istinu i pravdu. Roman je na koncu i posveta opstojnosti i pripadanju, nakon kojeg zna\u010denje rije\u010di <em>dom<\/em> poprima jednu potpuno novu dimenziju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;U relativno malo stranica koje uspijevaju obuhvatiti desetlje\u0107a, maj\u010dina intimna pisma svojoj nestaloj k\u0107eri do\u010daravaju selo na granici izme\u0111u njema\u010dkih nacista i talijanskih fa\u0161ista, zajednicu uhva\u0107enu izme\u0111u obi\u010dnih \u017eelja i zlostavljanja od strane vlasti, srca zapela izme\u0111u mr\u017enje i nade. Ovaj izvrstan roman zapanjuju\u0107i je dokaz snage rije\u010di, \u010dak i kada one zaka\u017eu.\u201c<br>Meg Waite Clayton<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBalzano pi\u0161e nepretencioznim stilom dok istra\u017euje Trinin \u017eivot i puno \u0161ire pitanje povezanosti pojedinca s odre\u0111enim mjestom.\u201c<br><em>Sunday Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIntimni povijesni roman. (\u2026) Teme koje proizlaze iz Balzanova narativa, \u010dak i grad potopljen pod valovima fa\u0161izma, vje\u010dne su.\u201c<br><em>Irish Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRoman koji se gradi sa svakim novim poglavljem, onako kako je to slu\u010daj s talentiranim pripovjeda\u010dima. Iako smje\u0161ten u jedno drugo vrijeme, roman se mo\u017ee povezati i s na\u0161im burnim dobom: granice, migracije, etni\u010dki sukobi, zloupotreba mo\u0107i nad obi\u010dnim ljudima, autoritarni porivi.\u201c<br><em>L\u2019Espresso<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eS temom otpora i sa\u017eetim stilom, bez ijednog suvi\u0161nog pridjeva, Ostajem ovdje podsje\u0107a na ponajbolja djela talijanskog neorealizma.\u201c<br><em>TuttoLibri<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Marco Balzano<\/strong> (1978., Milano) nagra\u0111ivani je talijanski pisac i pjesnik. Doktorirao je knji\u017eevnost radom o Giacomu Leopardiju, a debitirao je 2007. zbirkom poezije <em>Particolari in controsenso<\/em>. Tri godine kasnije objavio je prvi roman <em>Il figlio del figlio<\/em> za koji mu je dodijeljena nagrada za najbolje debitantsko djelo Premio Letterario Corrado Alvaro. 2013. godine dodijeljena mu je jedna od najpresti\u017enijih talijanskih knji\u017eevnih nagrada, Premio Flaiano, za roman <em>Pronti a tutte le partenze<\/em>, a do danas je osvojio vi\u0161e od desetak knji\u017eevnih nagrada, uklju\u010duju\u0107i\u00a0 Premio Bagutta (2019.),\u201cPrix M\u00e9diterran\u00e9e (2019.), Campiello (2015.), a\u00a0 2018. bio je finalist za \u201eStregu\u201c s romanom <em>Resto qui.<\/em> \u017divi i radi u Milanu: profesor je knji\u017eevnosti, \u010desto sura\u0111uje sa radio postajom Radio 2, kulturnim odjelom novina Corriere della Sera te predaje pisanje u \u0161koli Belleville.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prevela s talijanskog Mirna \u010cubrani\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 224<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: o\u017eujak 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/ostajem-ovdje\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/ostajem-ovdje<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27064,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/ostajem-ovdje.jpg?fit=544%2C834&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":27063,"position":0},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":27063,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":27063,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":27063,"position":3},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":27063,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":27063,"position":5},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27063"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27065,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27063\/revisions\/27065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}