{"id":26986,"date":"2021-07-23T16:55:43","date_gmt":"2021-07-23T16:55:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26986"},"modified":"2021-07-23T16:55:43","modified_gmt":"2021-07-23T16:55:43","slug":"promocija-knjige-i-monoopera-posveceni-uspomeni-na-anne-frank","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26986","title":{"rendered":"Promocija knjige i monoopera posve\u0107eni uspomeni na Anne Frank"},"content":{"rendered":"\n<p>U petak 23. srpnja na 67. Splitskom<strong> <\/strong>ljetu dva su umjetni\u010dka doga\u0111aja posve\u0107ena uspomeni na Anne Frank, \u010dija je tragi\u010dna sudbina, ovjekovje\u010dena u njezinom dnevniku, sna\u017ean i vje\u010dni podsjetnik na u\u017ease holokausta i nacisti\u010dke strahovlade. U atriju galerije umjetnina s po\u010detkom u 19:30 bit \u0107e predstavljena nefikcionalna knjiga za djecu <em>Sve o Anne Frank<\/em> koju su napisali nizozemski autori Menno Metselaar i Piet van Ledden, a izdala <em>Naklada Ljevak<\/em>. U Me\u0161trovi\u0107evom Ka\u0161tilcu u 21 sat sopranistica Marija Le\u0161aja izvest \u0107e monooperu <em>Dnevnik Anne Frank<\/em> Grigorija Samuilovi\u010da Frida, predstavu vara\u017edinskog Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Predstavljanje knjige <em>Sve o Anne Frank<\/em><\/strong> <strong>Menne Metselaara i Pieta van Leddena<\/strong> uz Splitsko ljeto organizira Gradska knji\u017enica Marka Maruli\u0107a u povodu Godine \u010ditanja 2021. Knjiga namijenjena djeci, opremljena velikim brojem originalnih fotografija i umjetni\u010dkih ilustracija, donosi \u017eivotnu pri\u010du Anne Frank od njezina ro\u0111enja 1929. u Frankfurtu do smrti u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen po\u010detkom 1945. Knjiga se temelji na dnevniku Anne Frank, sa\u010duvanoj korespondenciji, iskazima svjedoka i rezultatima istra\u017eivanja, ali donosi i mno\u0161tvo dosad neobjavljenih povijesnih materijala. Knjiga \u2013 koja je dobila certifikat Zaklade Anne Frank i brojnih knji\u017enica i udruga koje se bave poticanjem \u010ditanja kod djece i mladih \u2013 stavlja Anninu pri\u010du u \u0161iri povijesni kontekst, a svojom interaktivnom koncepcijom paralelno s pri\u010dom Anne Frank daje i brojna obja\u0161njenja povijesnih pojmova, doga\u0111aja i stvarnih li\u010dnosti. Autori su u njoj poku\u0161ali odgovoriti na pitanja \u0161to ih djeca i mladi postavljaju prilikom posjeta Ku\u0107i Anne Frank (npr. Za\u0161to je Hitler mrzio \u017didove? Gdje le\u017ee uzroci holokausta? Tko je izdao Anne? Je li ljudima koji su se skrivali bilo dosadno?) i ujedno upozoriti mlade ljude na opasnosti koje nosi antisemitizam, rasizam, diskriminacija i ukazati im na va\u017enost slobode, jednakih prava i demokracije. Knjigu je osmislila Zaklada Anne Frank koja je osnovana je 1957. godine u suradnji s Ottom Frankom, Anninim ocem. Zaklada je posve\u0107ena o\u010duvanju zgrade u Prinsengrachtu 263 u Amsterdamu, gdje su se obitelj Frank i drugi skrivali tijekom Drugog svjetskog rata. Od 1960. godine zgrada, poznata kao Ku\u0107a Anne Frank, otvorena je za javnost kao muzej. Menno Metselaar radi u Ku\u0107i Anne Frank od 1990. i tijekom godina op\u0161irno je pisao o Anne Frank, njezinu dnevniku i tajnom skrovi\u0161tu za razli\u010dite dobne skupine, doprinose\u0107i izradi raznih publikacija, putuju\u0107ih izlo\u017ebi i obrazovnih materijala.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Monoopera <em>Dnevnik Anne Frank<\/em><\/strong> HNK u Vara\u017edinu sopranistica Marija Le\u0161aja izvodi uz Orkestar mladih glazbenika kojima ravna dirigent <strong>Stjepan Vuger<\/strong> a u re\u017eiji <strong>Ozrena Prohi\u0107a<\/strong>. Grigorij Samuilovi\u010d Frid\u202fpreto\u010dio je, kao skladatelj i libretist, <em>Dnevnik Anne Frank<\/em> u dosad jedinu operu prema literarnom predlo\u0161ku istoimene knjige.<em> Dnevnik Anne Frank,<\/em> djelo koje je poslu\u017eilo kao inspiracija autorima razli\u010ditih umjetni\u010dkih grana, prevedeno na 65 jezika, ispri\u010dano kroz dnevnik \u017eidovske djevoj\u010dice Anne Frank, simbol je stradanja \u017eidovskog naroda za vrijeme Holokausta. Kroz 21 sliku ove monodramatske opere, do\u010darana je atmosfera u skloni\u0161tu gdje boravi obitelj Frank, kao i karakteri likova te njihovi me\u0111usobni odnosi. Skladatelj Grigorij Samuilovi\u010d Frid (1915 \u2013 2012) istovremeno nazna\u010duje kontekst doga\u0111anja tog vremena, koriste\u0107i skladateljske alate koje pru\u017ea glazba 20. stolje\u0107a. I sam \u017eidovskog porijekla, dodatno je bio senzibiliziran za temu. Ovo djelo vrhunac je Fridova opusa nakon <em>Van Goghovih pisama<\/em>, jo\u0161 jedne monoopere proiza\u0161le iz njegovog skladateljskog pera. Fridovi po\u010deci kao skladatelja tradicionalnog stila razvijaju se, pod Sch\u00f6nbergovim utjecajem, prema dodekafonskom slogu (\u201eKoncert\u201c, 1967.) stoga njegovu \u201eAnne Frank\u201c obilje\u017eavaju karakteristike atonalnosti te nadasve ekspresivnosti u glazbenom izri\u010daju, \u0161to posebno dolazi do izra\u017eaja u Anninoj ariji \u201eSanje\u201c. Koriste\u0107i tehniku&nbsp;<em>Sprachgesanga<\/em>&nbsp;Frid posti\u017ee u\u010dinak dodatne napetosti u prikazu radnje te oslikava Annin lik i razna emocionalna stanja koja prolazi. U svim verzijama monodramateske opere, bilo da se radi o onoj izvornoj uz klavir, u orkestraciji za komorni orkestar ili za devet solista (ovu posljednju imat \u0107emo priliku \u010duti na vara\u017edinskoj premijeri), ili pak onoj iz 2012. za klavir, kontrabas i udaraljke, Fridova partitura ravnopravno tretira sve sudionike, uklju\u010duju\u0107i i dionicu solistice, posebno u tamnim zvukovnim bojama koje nagovje\u0161tavaju tragi\u010dan kraj. Skladatelj kroz 21 sliku do\u010darava atmosferu u skloni\u0161tu gdje boravi obitelj Frank kao i karaktere likova te njihove me\u0111usobne odnose, ali i nazna\u010duje kontekst doga\u0111anja tog vremena, koriste\u0107i skladateljske alate koje pru\u017ea glazba 20. stolje\u0107a. Monoopera \u201eDnevnik Anne Frank\u201c praizvedena je, uz klavirsku pratnju, u Moskvi u svibnju 1972. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorski tim, osim dirigenta Vugera i redatelja Prohi\u0107a, \u010dine i: scenograf \u017dor\u017e Drau\u0161nik, kostimografkinja Petra Dan\u010devi\u0107 Pavi\u010di\u0107, oblikovatelj rasvjete Marijan \u0160trlek, video projekcije potpisuje Ivan Faktor, a producentica je Iva Hraste So\u010do.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.splitsko-ljeto.hr\/67-splitsko-ljeto\/novosti\/detalji\/artmid\/1807\/articleid\/12089\/promocija-knjige-i-monoopera-posve%c4%87eni-uspomeni-na-anne-frank\">https:\/\/www.splitsko-ljeto.hr\/67-splitsko-ljeto\/novosti\/detalji\/artmid\/1807\/articleid\/12089\/promocija-knjige-i-monoopera-posve%c4%87eni-uspomeni-na-anne-frank<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26987,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Dnevnik_Anne_Frank.jpg?fit=320%2C320&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":26986,"position":0},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":26986,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":26986,"position":2},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":26986,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":26986,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":26986,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26986"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26988,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26986\/revisions\/26988"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}