{"id":26888,"date":"2021-07-14T22:00:43","date_gmt":"2021-07-14T22:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26888"},"modified":"2021-07-14T22:00:43","modified_gmt":"2021-07-14T22:00:43","slug":"fahd-kasumovic-na-periferiji-svijeta-islama-osmanska-poreska-politika-u-bosanskom-ejaletu-1699%e2%80%921839","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26888","title":{"rendered":"Fahd Kasumovi\u0107, \u201cNa periferiji svijeta islama: Osmanska poreska politika u Bosanskom ejaletu 1699\u20121839\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Orijentalni Institut Univerziteta u Sarajevu objavio je knjigu <em>Na periferiji svijeta islama: Osmanska poreska politika u Bosanskom ejaletu 1699\u20121839<\/em>, autora dr. Fahda Kasumovi\u0107a. Rije\u010d je o dopunjenom tekstu doktorske disertacije koju je Kasumovi\u0107 2016. odbranio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor u ovoj knjizi preispituje historiografske predod\u017ebe o odnosima centra i periferije te interakcijama izme\u0111u vlasti i stanovni\u0161tva u osmanskom imperijalnom kontekstu kroz obra\u0111ivanje na\u010dina na koji je kreirana i implementirana poreska politika u Bosanskom ejaletu, pograni\u010dnoj provinciji Osmanskog Carstva. Fokus knjige odnosi se na poresku politiku i oporezivanje u razdoblju izme\u0111u zavr\u0161etka rata Osmanskog Carstva i Svete lige (1699) i progla\u0161enja reformskog akta poznatog pod imenom Hatt-i \u0161erif od G\u00fclhane (1839). Autor po potrebi izlazi iz ovog vremenskog okvira s ciljem identificiranja pravnog, politi\u010dkog i socijalno-ekonomskog naslije\u0111a perioda prije 1699. godine, koje zatim komparira s podacima o poreskim normama i praksama iz vremena koje je uslijedilo nakon toga nastoje\u0107i utvrditi promjene u dr\u017eavnoj politici i administrativnoj praksi te socijalno-ekonomske posljedice transformacijskih procesa 18. i 19. stolje\u0107a. Zna\u010dajna pa\u017enja posve\u0107ena je kompariranju osmanske poreske politike u Bosanskom ejaletu s odnosom centralne vlasti prema unutarnjim provincijama osmanske dr\u017eave, ali i prema drugim pograni\u010dnim provincijama, s ciljem utvr\u0111ivanja sli\u010dnosti i razlika na polju kreiranja i implementacije poreske politike. Analiti\u010dki postupak koji je autor proveo odlikuje, tako\u0111er, i nastojanje da se utvrde sinkronijske i dijakronijske varijacije u oporezivanju i poreskoj politici koje su primije\u0107ene unutar Bosanskog ejaleta.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Na periferiji svijeta islama<\/em> napisana je na 794 strane, u polemi\u010dkom tonu, pri \u010demu autor raspravlja s ranijom historiografijom dokazuju\u0107i da ona nije na adekvatan na\u010din odgovorila na brojna pitanja koja se ti\u010du oporezivanja i osmanske poreske politike. Autor pokazuje da je u zapadnobalkanskim historiografijama do sada obra\u0111en mali broj problema koji se odnose na oporezivanje u Bosanskom ejaletu te da su, izuzev u slu\u010daj nekoliko poreza kod kojih je napravljen zna\u010dajniji doprinos, osmanski arhivski fondovi i gra\u0111a koja se nalazi u njima ve\u0107im dijelom ostali neiskori\u0161teni. Tako\u0111er, autor pokazuje da je osmanistika na velikim svjetskim jezicima bila fokusirana na centralne finansije i unutarnje provincije osmanske dr\u017eave, dok se vrlo malo zna o poreskoj politici i nijansama u oporezivanju u pograni\u010dnim regijama kakav je bio Bosanski ejalet.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastoje\u0107i otkloniti navedene nedostatke, autor ove knjige je poduzeo vi\u0161egodi\u0161nje opse\u017eno istra\u017eivanje neobjavljene osmanske gra\u0111e koja se danas \u010duva u 13 arhiva i 5 neovisnih zemalja (Turska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Austrija, Hrvatska). Rije\u010d je o izvorima koji imaju slo\u017eene paleografske karakteristike te koji do sada, najve\u0107im dijelom, nisu bili kori\u0161teni u historiografiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga Na periferiji svijeta islama, dr. Fahda Kasumovi\u0107a, mo\u017ee se nabaviti kod Izdava\u010da slanjem e-maila na sljede\u0107u adresu: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"mailto:ois@bih.net.ba\" target=\"_blank\">ois@bih.net.ba<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=482\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=482<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26889,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-26888","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Na-periferiji-svijeta-islama.png?fit=555%2C416&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26888","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26888"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26888\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26890,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26888\/revisions\/26890"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26889"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26888"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26888"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26888"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}