{"id":26833,"date":"2021-07-08T16:58:22","date_gmt":"2021-07-08T16:58:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26833"},"modified":"2021-07-08T16:58:22","modified_gmt":"2021-07-08T16:58:22","slug":"dorothy-day-duga-usamljenost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26833","title":{"rendered":"Dorothy Day, \u201cDuga usamljenost\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Duga usamljenost<\/em> autobiografsko je djelo Dorothy Day u kojem autorica pripovijeda svoj \u017eivot od najranijih sje\u0107anja do 1950. i smrti bliskog joj prijatelja i suutemeljitelja Katoli\u010dkog radni\u010dkog pokreta Petera Maurina. Pri\u010da je to dijelom istkana od o\u010dekivanih \u017eanrovskih elemenata poput obiteljskih seljenja sa Zapadne na Isto\u010dnu obalu Sjedinjenih Dr\u017eava i tipi\u010dnih ameri\u010dkih ambijenata koji prizivaju u sje\u0107anje tolike druge pri\u010de, a dijelom mo\u017eda neo\u010dekivanih elemenata poput sporog zova vjere koji \u0107e provirivati za svakim uglom, da bi se kona\u010dno sasvim probila po ro\u0111enju Dorothyina djeteta. Velik dio ove biografske pri\u010de usredoto\u010dit \u0107e se na \u017eivotno djelo Dorothy Day, osnutak Katoli\u010dkog radni\u010dkog pokreta i \u017eivot predan slu\u017eenju siroma\u0161nima i ugro\u017eenima. Djelatnost na koju smo mi dana\u0161nji ve\u0107 prili\u010dno navikli da je mo\u017eda i ne primje\u0107ujemo oko sebe, u ono vrijeme zahtijevala je mnogo hrabrosti, kad je jo\u0161 i Katoli\u010dka Crkva slu\u017ebeno oklijevala posvetiti se radniku, dok je iz svakog grma vrebala komunisti\u010dka opasnost. Ali vrijeme \u0107e dati za pravo ovoj hrabroj \u017eeni, pa \u0107e je i papa Franjo kona\u010dno u novom tisu\u0107lje\u0107u ubrojiti u \u010detvorstvo zaslu\u017enih Amerikanaca. Mo\u017eda \u0107e hrvatskom \u010ditatelju mnoga imena i doga\u0111aji iz ovog \u017eivotopisa biti strani \u2013 uz poneko iznena\u0111enje poput spomena Stepin\u010deva imena \u2013 pa \u0107e mu na trenutke i probijanje kroz tu preciznu \u0161umu Dorothyina sje\u0107anja djelovati zahtjevno, ali isplatit \u0107e se svaki trud jer je cjelina \u017eivota ove slu\u017ebenice Bo\u017eje fascinantna, ispri\u010dana rukom vje\u0161te pripovjeda\u010dice i lucidne \u010ditateljice svjetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dorothy Day<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dorothy Day (1897. \u2013 1980.) ameri\u010dka je spisateljica, novinarka i katoli\u010dka aktivistica. Ro\u0111ena je u Brooklynu u tipi\u010dnoj ameri\u010dkoj obitelji srednje klase. Jo\u0161 od djetinjstva bila je gorljiva \u010ditateljica Uptona Sinclaira, Kropotkina, Dostojevskog, Tolstoja i drugih realisti\u010dkih pisaca. Mladost provodi u boemskim i radikalnim krugovima Chicaga i New Yorka. Zanima se za siroma\u0161ne i za marginalizirane, bori za \u017eenska prava, sudjeluje na prosvjedima, zbog \u010dega je i nekoliko puta uhi\u0107ena. Godine 1918. obu\u010dava se za medicinsku sestru i radi u bolnici u vrijeme pandemije \u0161panjolske gripe. Zapo\u010dinje nekoliko veza, da bi se potom skrasila sa znanstvenikom Forsterom Batterhamom. 1926. rodit \u0107e k\u0107er Tamar Teresu i nekako u to vrijeme pada i njezino obra\u0107enje na katoli\u010danstvo. Te\u0161ka srca ostavlja partnera i krsti se, stavlja na prvo mjesto dijete i borbu za siroma\u0161ne. S Peterom Maurinom 1933. osniva Katoli\u010dki radni\u010dki pokret, koji se zala\u017ee za distributizam kao alternativu komunizmu i kapitalizmu. Otvaraju ku\u0107e i farme gostoprimstva s pu\u010dkim kuhinjama \u0161irom Amerike i objavljuju radni\u010dke novine. Godine 2000. otvorena je kauza za njezino progla\u0161enje svetom. Autorica je vi\u0161e knjiga, romana, dnevnika, dviju autobiografija te biografije svete Terezije iz Lisieuxa.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: Biblioteka Keriks za Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2021.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor: Dorothy Day<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevoditeljica: Ivana Krencer<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Urednik: Matija Jane\u0161<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovitak: Iva Mandi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cijena: 150,00 kn<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/duga-usamljenost\/\">https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/duga-usamljenost\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26834,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-26833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Dorothy-Day-naslovnica.jpg?fit=479%2C677&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":26833,"position":0},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":26833,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55755,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55755","url_meta":{"origin":26833,"position":2},"title":"Znanstveni skup \u201cBruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 \u017eivot i djelo\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup \u201cBruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 \u017eivot i djelo\u201d odr\u017eat \u0107e se u petak, 16. listopada 2026. u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Program znanstvenoga skupa Bruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 \u017eivot i djelo Petak, 16. listopada 2026.\u00a0 |\u00a0 Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Maruli\u0107ev trg 21, Zagreb Otvaranje skupa 09:00\u201309:15Pozdravni govori predstavnika organizatorskih ustanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-9.png?fit=509%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":26833,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":26833,"position":4},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":26833,"position":5},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26833"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26835,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26833\/revisions\/26835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}