{"id":26816,"date":"2021-07-06T20:55:31","date_gmt":"2021-07-06T20:55:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26816"},"modified":"2021-07-06T20:55:43","modified_gmt":"2021-07-06T20:55:43","slug":"promocija-romana-roberta-kleindiensta-doba-presvlacenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26816","title":{"rendered":"Promocija romana Roberta Kleindiensta ‘Doba presvla\u010denja’"},"content":{"rendered":"\n

Austrijski pisac Robert Kleindienst<\/strong> predstavit \u0107e u Zagrebu svoj roman “Doba presvla\u010denja<\/a>” (Leykam International, 2021.) koji se bavi rijetko tematiziranim aspektima hrvatske pro\u0161losti. <\/p>\n\n\n\n

U sredi\u0161tu zbivanja je glavni \u017eenski lik Ana Sadak, koja 1945. bje\u017ei pred partizanima u austrijski Altaussee. Opisuje se njezin bijeg du\u017e zelene granice, kao i prethodni slojevi zbivanja koji su doveli do bijega i borbe za pre\u017eivljavanje. Ona je bila njegovateljica u usta\u0161kom dje\u010djem logoru, gdje se altruisti\u010dki brinula za male zarobljenike, ne slute\u0107i njihovu sudbinu. Time se prikazuje sudbina pojedinca zarobljenoga u povijesnim zbivanjima te se opisuje tzv. \u201e\u0161takorski put\u201c fa\u0161isti\u010dke emigracije. Roman svakako otvara va\u017ene teme suo\u010davanja s austrijskom i hrvatskom pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Robert Kleindienst<\/strong> (1975.), austrijski je autor, studirao je germanistiku, politologiju i pedagogiju na sveu\u010dili\u0161tu u Salzburgu. Od 2016. godine ima status slobodnog umjetnika, \u010dlan je knji\u017eevnih skupina Grazer Autorenversammlung i IG Autorinnen Autoren, Salzburger Autorengruppe te utemeljitelj knji\u017eevnog portala die flut. Autor je romana “Sp\u00e4ter vielleicht” (Poslije mo\u017eda, 2009.), “Nicht im Traum” (Ni u snu, 2013.) i “Zeit der H\u00e4utung” (Doba presvla\u010denja, 2019.), zbirke pripovijedaka “Vermintes Echo” (Minirana jeka, 2014.) kao i zbirke poezije “Brandseeleute” (Ljudi s jezera Brandsee, 2014.). Dobitnik je knji\u017eevnih nagrada, primjerice za tekst “Aschenmeerschwein: Antikodex” koji se bavi razotkrivanjem nacionalsocijalisti\u010dkih zlo\u010dina. Kleindienstove su glavne teme suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i traumama Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Promocija romana odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 8. srpnja u 19 sati <\/strong>ispred Knji\u017enice Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2).<\/p>\n\n\n\n

O romanu \u0107e govoriti: prof. dr. sc. Milka Car<\/strong>, Eugenia Ehgartner<\/strong> i autor Robert Kleindienst<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Roman \u0107e tako\u0111er biti predstavljen:<\/p>\n\n\n\n

\u2192 06.07.2021 \u2022 19:00 \u2022 Gradska knji\u017enica Karlovac<\/p>\n\n\n\n

\u2192 07.07.2021 \u2022 19:45 \u2022 Festival tolerancije, Bundek, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/promocija-romana-roberta-kleindiensta-doba-presvlacenja<\/a><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.leykam-international.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/festivaloftolerance.com\/event\/doba-presvlacenja<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":23807,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-26816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Doba-presvlacenja.jpg?fit=246%2C368&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":26816,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":26816,"position":1},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":26816,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":26816,"position":3},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54089","url_meta":{"origin":26816,"position":4},"title":"Snimka predavanja Darjana Godi\u0107a “Zbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na YouTube kanalu Hrvatskog instituta za povijest objavljena je snimka predavanja povjesni\u010dara Darjana Godi\u0107a \u201eZbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi\u201c koje je odr\u017eano u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. u sklopu Festivala povijesti Kliofest. https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=laIkJIv4oEA","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":26816,"position":5},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26816"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26816\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26817,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26816\/revisions\/26817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}