{"id":26809,"date":"2021-07-06T20:29:31","date_gmt":"2021-07-06T20:29:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26809"},"modified":"2021-07-06T20:31:27","modified_gmt":"2021-07-06T20:31:27","slug":"izlozba-u-zivotu-i-smrti-crtice-iz-zajednickoga-zivota-bele-i-miroslava-krleze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26809","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cU \u017eivotu i smrti \u2013 crtice iz zajedni\u010dkoga \u017eivota Bele i Miroslava Krle\u017ee\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Muzej grada Zagreba<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vrijeme: 7. srpnja \u2013 30. rujna 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autorica: Vesna Vukeli\u0107 Horvati\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba U \u017eivotu i smrti \u2013 crtice iz zajedni\u010dkoga \u017eivota Bele i Miroslava Krle\u017ee<\/em> muzeolo\u0161kim jezikom poku\u0161ava \u201ezaviriti\u201c u njihov privatni \u017eivot iza zatvorenih vrata vile na zagreba\u010dkom Gvozdu, poku\u0161ava otkriti drugu, intimnu stranu njihovih dru\u017eenja, putovanja, izleta… Izlo\u017eba prikazuje njihov \u017eivot promatran kroz prizmu onoga \u0161to o njima znamo iz raznih arhivskih izvora, memoarskih zapisa, znanstvenih radova i novinskih \u010dlanaka.<\/p>\n\n\n\n

Bra\u010dni par Krle\u017ea svojim javnim djelovanjem obilje\u017eio je kulturni i politi\u010dki \u017eivot Zagreba, Hrvatske i onda\u0161nje Jugoslavije okupljaju\u0107i oko sebe mnoge znamenite osobe kulturnoga i politi\u010dkoga \u017eivota tada\u0161njega vremena.<\/p>\n\n\n\n

Bela i Miroslav Krle\u017ea pro\u0161li su kroz mnoge materijalne, profesionalne i egzistencijalne probleme. Prvi put Krle\u017ea je vidio Belu 1909. godine na prozoru ku\u0107e u Oto\u010dcu kad je na nagovor svoga prijatelja iz kadetske \u0161kole, i Belina ujaka, Dane Vuksana posjetio Oto\u010dac. Dane je s odu\u0161evljenjem obitelji pripovijedao o svome prijatelju Miroslavu Krle\u017ei. Ujakove su se rije\u010di dojmile i mlade Bele koja je sa sve ve\u0107im zanimanjem slu\u0161ala pri\u010de ujaka Dane o mladom Krle\u017ei. Krle\u017ea u dva navrata, 1910. i 1911. godine, posje\u0107uje svog prijatelja Danu u \u0110or\u0111i\u0107evoj i tada prvi put, nakon \u201eukazanja\u201c na prozoru u Oto\u010dcu, vidi Belu. Sudbonosni susret za njih dvoje dogodio se na Zrinjevcu u kolovozu 1917. Bela je bila u \u0161etnji s prijateljicom. Miroslav joj je pri\u0161ao i dogovorio susret sljede\u0107ega dana na gornjogradskoj promenadi. Od toga dana razvija se njihova  uzajamna naklonost koja je prerasla u ljubav. Njihovi roditelji bili su protiv veze mladoga para, ali usprkos svemu, pa i roditeljskom protivljenju, zapo\u010deli su svoju vezu. Podr\u0161ku im je dao jedino Belin ujak i Krle\u017ein prijatelj Dane Vuksan i stoga se par odlu\u010duje na tajno vjen\u010danje. Vjen\u010dali su se u crkvi sv. Bla\u017ea u Zagrebu 14. studenog 1919. Obred vjen\u010danja bio je skroman i bez rodbine. Kumovi bra\u010dnoga para bili su slikar Ljubo Babi\u0107 i knji\u017eevnik Milan Begovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Bra\u010dni par Krle\u017ea napu\u0161ta Zagreb u kolovozu 1920. godine i odlaze u Dugu Rijeku kod Koprivnice gdje je Bela dobila posao u\u010diteljice. Bela nikako nije bila zadovoljna svojom slu\u017ebom u\u010diteljice, a Krle\u017ea se te\u0161ko nosio sa \u017eivotom u provinciji. Mu\u010dila ih je i neima\u0161tina te je Krle\u017ea razmi\u0161ljao o preseljenju u neki drugi grad na podru\u010dju onda\u0161nje Dr\u017eave SHS. Rje\u0161enje se pojavilo u obliku ostav\u0161tine Krle\u017eine tete Josipe Horvat Navratil koja mu je oporu\u010dno ostavila stan u Kukovi\u0107evoj ulici (dana\u0161njoj Hebrangovoj) i vrijedan imetak koji se sastojao od skupocjenog namje\u0161taja, umjetni\u010dkih predmeta, novca, vrijednosnih papira i jednoga \u0107upa punog zlata. Time su se pobolj\u0161ale njihove \u017eivotne prilike \u0161to je rezultiralo povratkom u Zagreb u ljeto 1921. godine, ali i normalizaciji odnosa me\u0111u njihovim obiteljima. Prije useljenja na Gvozd 23, u razdoblju od 1922. do 1952. godine Bela i Krle\u017ea promijenili su \u010detiri zagreba\u010dke adrese. U stanu u Kukovi\u0107evoj 28, u kojem su \u017eivjeli kao za\u0161ti\u0107eni najmoprimci jer je zgrada bila u vlasni\u0161tvu obitelji Singer, ostaju sve do 1935. godine. Tu su  pro\u017eivjeli dane istinske sre\u0107e, profesionalnih uspjeha, ali i prvih bra\u010dnih problema povezanih s \u010destim Krle\u017einim izbivanjima iz Zagreba. Bela i Miroslav Krle\u017ea kratko su \u017eivjeli u stanu u Mihanovi\u0107evoj ulici (1935. \u2013 1937.). Tu je Krle\u017ea dovr\u0161io pisanje svog maestralnog djela \u201eBalada Petrice Kerempuha\u201c, a Bela se isticala glume\u0107i u manjim ulogama komediografskog repertoara. U Radi\u0161inoj ulici bra\u010dni par Krle\u017ea stanovao je od 1937. do 1946. godine. Iz stana \u201eratne depresije\u201c, kako ga naziva Bela, \u010desto su izbivali i bje\u017eali u Mallinovu ulicu kod obitelji dr. Berislava Bor\u010di\u0107a. Ratno vrijeme njima nije bilo nimalo lako pre\u017eivjeti jer Krle\u017ea je bio stavljen na listu zabranjenih pisaca. Nekoliko puta bio je i uhi\u0107en, a od sigurne smrti spa\u0161avao ga je dr. \u0110uro Vrane\u0161i\u0107, neurolog i psihijatar koji je vodio Sanatorij za \u017eiv\u010dane bolesti na Zelengaju. Vrane\u0161i\u0107 je pod krinkom \u201elije\u010denja\u201c skrivao Krle\u017eu u svom potkrovnom stanu u sanatoriju. Krle\u017ea godine do kraja rata provodi u svojevrsnoj izolaciji, ali nije besposlen \u2013 zapo\u010dinje rad na \u201eDjetinjstvu u Agramu\u201c, pi\u0161e dnevni\u010dke zapise i eseje, prou\u010dava gra\u0111u za budu\u0107a djela o Areteju i Jurju Kri\u017eani\u0107u. Za razliku od supruga, Bela je nastavila raditi u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu, dapa\u010de uloge je nizala jednu za drugom o \u010demu nam svjedo\u010de tiskani mediji iz onoga vremena. Nakon rata bra\u010dni par Krle\u017ea mijenja adresu stanovanja, pa odlaze u Ulicu bra\u0107e Kavuri\u0107a 23 (dana\u0161nju Hebrangovu). Nakon useljenja u stan u Ulici bra\u0107e Kavuri\u0107a bili su zadovoljni, bio je prostran i u sredi\u0161tu grada. No, s vremenom promet u toj ulici postao  je gust, buka je bila danono\u0107na i jo\u0161 k tome u dvori\u0161tu se nalazila i klaonica pa su Bela i Krle\u017ea razmi\u0161ljali o preseljenju. Za njihove \u017eelje o selidbi u novi, mirniji prostor saznala je Elizabeta Rein, vlasnica Vile Rein. No, pro\u0107i \u0107e jo\u0161 kratko vrijeme prije nego \u0161to su se Krle\u017eini preselili u Vilu Rein.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos Krle\u017einoj \u0161utnji tijekom Drugoga svjetskog rata, ostaju\u0107i nakon rezolucije Informbiroa \u010dvrsto na Titovoj strani, po\u010dinje uspon Miroslava Krle\u017ee na dru\u0161tvenoj ljestvici. Bela i Miroslav Krle\u017ea od listopada 1949. godine pa sve do ljeta 1950. godine boravili su u Parizu gdje je Krle\u017ea obna\u0161ao du\u017enost glavnog voditelja projekta, svojevrsnog  ductus generalis<\/em>, velike izlo\u017ebe koja se pripremala u Parizu \u2013 \u201eIzlo\u017ebe o srednjovjekovnoj umjetnosti naroda Jugoslavije\u201c koja je za image<\/em> tada\u0161nje dr\u017eave bila izuzetno bitna. Nakon povratka iz Pariza Krle\u017ea je uvjerio jugoslavenske politi\u010dare u potrebitost pokretanja enciklopedije koja bi sadr\u017eavala sveukupno znanje o narodima Jugoslavije. Krle\u017eina je inicijativa prihva\u0107ena i 5. listopada 1950. godine osnovan je Leksikografski zavod FNRJ, a Krle\u017ea je postao njegov direktor.<\/p>\n\n\n\n

Bela i Krle\u017ea nastanjuju se na Gvozdu 1952. godine. Bela je bila odu\u0161evljena prostorom i samom pozicijom ku\u0107e u rezidencijalnoj zagreba\u010dkoj \u010detvrti Tu\u0161kancu. Krle\u017ea je u po\u010detku bio sumnji\u010dav i nesklon toj ideji, no popustio je pred Belinim argumentima. Bela i Krle\u017ea proveli su na Gvozdu zadnjih trideset godina svoga \u017eivota. Njihov dom bio je mjesto susreta ljudi iz kulturnog i politi\u010dkog \u017eivota onoga vremena. Nekoliko puta u posjet im je dolazio i Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom. Zanimljivo je da su Krle\u017ee ugo\u0161\u0107avale isklju\u010divo jedan par s obrazlo\u017eenjem da \u0107e im se tako mo\u0107i u potpunosti posvetiti. Bela Krle\u017ea obo\u017eavala je cvije\u0107e i za njezina \u017eivota Gvozd je bio pun cvije\u0107a. Gosti koji su dolazili na Gvozd Beli bi donosili bukete cvije\u0107a, najdra\u017ee su joj bile \u017eute ru\u017ee. Svoj ljetni odmor od po\u010detka 50-ih godina Bela i Krle\u017ea \u010desto su provodili na Brijunima u dru\u0161tvu Josipa Broza Tita i Jovanke Broz, ali  i ostalih politi\u010dara onoga doba. Omiljeno Belino mjesto za odmor bila je i Opatija, ali i Vila Bistrica na Tr\u017ei\u010du.<\/p>\n\n\n\n

Posljedni put Bela se pojavila na pozornici HNK u listopadu 1964. godine. Nakon toga nije vi\u0161e nastupala te je umirovljena krajem kolovoza 1966. godine. Nakon odlaska u mirovinu Belin dru\u0161tveni \u017eivot nije prekinut. Redovito se sastajala sa svojim prijateljicama i biv\u0161im kolegicama u Kavani hotela \u201ePalace\u201c. No, za razliku od supruge, Krle\u017ea posljednje dvije godine \u017eivota nije se mogao kretati bez \u0161tapa, a zbog naru\u0161ena zdravlja prekida svoje dru\u0161tvene i kulturne aktivnosti te se povla\u010di u osamu svoga doma na Gvozdu. U grad vi\u0161e nije silazio; njemu su dolazili prijatelji, kolege, poznanici, knji\u017eevnici, novinari. I dalje je bio na \u010delu Leksikografskoga zavoda, ali u svoj ured u Frankopanskoj ulici vi\u0161e nije dolazio.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 1981. godine Belino se zdravstveno stanje pogor\u0161alo te je odvezena u Bolnicu dr. Mladen Stojanovi\u0107 (danas KBC Sestre milosrdnice). Gromoglasan pjev ptica Krle\u017eu je probudio 23. travnja 1981. na dan kada je Bela preminula. Krle\u017ea je od Beline smrti bio u depresivnom raspolo\u017eenju, rapidno je propadao i sve \u010de\u0161\u0107e razmi\u0161ljao o svojoj smrti. Zauvijek je zatvorio svoje zelene o\u010di 29. prosinca 1981. godine.<\/p>\n\n\n\n

Bela je do\u010dekala svoga Krle\u017eu u zajedni\u010dkoj grobnici na zagreba\u010dkom Mirogoju.<\/p>\n\n\n\n

Vesna Vukeli\u0107 Horvati\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: <\/p>\n\n\n\n

http:\/\/mgz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozba\/u-zivotu-i-smrti—crtice-iz-zajedni%c4%8dkoga-zivota-bele-i-miroslava-krleze,3381.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26810,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-26809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/U_ZIVOTU_I_SMRTI.jpg?fit=1765%2C2500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":26809,"position":0},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":26809,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":26809,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":26809,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":26809,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":26809,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26809"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26812,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26809\/revisions\/26812"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}