{"id":26772,"date":"2021-07-01T14:52:27","date_gmt":"2021-07-01T14:52:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26772"},"modified":"2021-07-01T14:52:27","modified_gmt":"2021-07-01T14:52:27","slug":"duro-benic-i-marija-benic-penava-ekonomska-misao-u-starom-i-srednjem-vijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26772","title":{"rendered":"\u0110uro Beni\u0107 i Marija Beni\u0107 Penava, &#8220;Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Djelo \u0110ure Beni\u0107a i Marije Beni\u0107 Penave &#8220;Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku&#8221; vrijedno je izvorno znanstveno djelo kojim se popunjava praznina u hrvatskoj ekonomskoj literaturi s podru\u010dja ekonomske misli staroga i srednjeg vijeka, a za mnoge znanstvenike i znanstvenice postat \u0107e inspiracija i izvor za daljnja istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Stil pisanja vrlo je jasan i precizan. Knjiga je jasno podijeljena u dva temeljna dijela: Ekonomska misao u starom vijeku i Ekonomska misao u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi se dio sastoji od \u0161est poglavlja (Ekonomske ideje i misli u Bibliji, Mezopotamija, Kina, Indija, Gr\u010dka i Rim), a drugi od dva (Islamska ekonomska misao i Kr\u0161\u0107anska ekonomska misao).<\/p>\n\n\n\n<p>Svako poglavlje po\u010dinje uvodom i zavr\u0161ava vrlo jasnim zaklju\u010dkom i detaljnim popisom svih upotrijebljenih bibliografskih jedinica. Broj bibliografskih jedinica kojima se autori koriste u radu impresivan je \u2013 ukupno 373 izvora me\u0111u kojima je 201 knjiga i 91 \u010dlanak te 1285 bilje\u0161ki.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na kompleksnost i temu rukopisa, dio je teksta tabli\u010dno oblikovan i bogato ilustriran slikama koje su obilje\u017eile to razdoblje. Na taj je na\u010din suvremenim didakti\u010dko-metodi\u010dkim oblikovanjem postignuta ve\u0107a preglednost i privla\u010dnost djela. Na kraju se nalazi i detaljno kazalo slika s navedenim izvorima (popis od 155 slika) i imena (popis od 652 imena).<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je oboga\u0107ena i dodatnim digitalnim sadr\u017eajima (158 javno dostupnih dokumenata i videozapisa).<\/p>\n\n\n\n<p>Koncepcijom i oblikovanjem knjiga \u0107e zasigurno privu\u0107i zanimanje ne samo studenata koji izu\u010davaju povijest ekonomske misli nego i \u0161ire javnosti, ekonomista, ali i onih koje zanimaju dostignu\u0107a pojedinih filozofa i mislilaca op\u0107enito, a posebno na podru\u010dju ekonomije i gospodarstva u starom i srednjem vijeku, pa \u0107e sigurno biti poticaj za daljnja istra\u017eivanja problematike ekonomske misli.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz recenzija<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDjelo autora \u0110ure Beni\u0107a i Marije Beni\u0107 Penave Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku nesvakida\u0161nji je i dobrodo\u0161ao iskorak u ekonomsko-povijesnoj analizi i analizi ekonomske misli. Zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj ekonomskoj znanosti zahvaljuju\u0107i \u0161irokom obuhvatu i kompetentnom pronicanju u dubinu ekonomskih spoznaja gotovo zaboravljene, ali ne i manje aktualne anti\u010dke i srednjovjekovne ekonomske misli. Za\u010dudna znanstvena svje\u017eina mislilaca staroga i srednjeg vijeka u inovativnoj znanstvenoj interpretaciji i kriti\u010dkom propitivanju autora dobiva puni smisao. Ona ispunjava i svoju svrhu nagla\u0161avanjem kontinuiteta neprevladanih pitanja ljudske aktivnosti u osiguravanju kako osobne tako i dru\u0161tvene egzistencije. No ona je i vrelo ne samo teorijskih modela koji se ponavljaju nego i njihove inovativne prilagodbe tehnologijama koje se mijenjaju, odnosno kombinacijama uporabe oskudnih resursa. Rukopis je vrijedno izvorno znanstveno djelo kojim se popunjava uo\u010dljiva praznina u hrvatskoj ekonomskoj literaturi. On je potreban poticaj dubljem promi\u0161ljanju naravi ekonomske aktivnosti i odnosa javnog dobra i privatnog interesa te u\u010dinkovitoj upotrebi oskudnih resursa koja uklju\u010duje prihvatljivu razinu ekonomskih i socijalnih nejednakosti s osloncem na trajnost ekonomske misli u starom i srednjem vijeku.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; prof. dr. sc. Ivo Dru\u017ei\u0107, redoviti profesor u trajnom zvanju, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eUzajaman rad oboje autora rezultirao je zanimljivim spojem tradicionalnog i modernog pristupa obradi ove vrlo zahtjevne i kompleksne problematike. Djelo je namijenjeno \u0161iroj \u010ditateljskoj publici. Knjiga je pisana kao znanstvena monografija, a ne kao ud\u017ebenik, ali s obzirom na vrlo preglednu strukturu, sustavnu obradu tema i opse\u017enu upotrijebljenu literaturu, mo\u017ee se primjenjivati u nastavi u predmetima iz povijesti ekonomske misli. Svrha analize ekonomske misli u starom i srednjem vijeku nije samo otkrivanje znanstvenih istina o pro\u0161losti nego i poku\u0161aj stru\u010dnjaka da se na temelju znanstvenih \u010dinjenica o proteklim doga\u0111ajima i pojavama otkriju i va\u017ene spoznaje o sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Rije\u010d je o kapitalnom djelu o ovoj tematici kakvo dosad nije objavljeno ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; prof. dr. sc. Alka Obadi\u0107, redovita profesorica u trajnom zvanju, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autori: prof. dr. sc. \u0110uro Beni\u0107, izv. prof. dr. sc. Marija Beni\u0107 Penava<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 496<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj izdanje:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/ekonomska-misao-u-starom-i-srednjem-vijeku.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/ekonomska-misao-u-starom-i-srednjem-vijeku.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26773,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-26772","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Ekonomska-misao.jpg?fit=747%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":26772,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":26772,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":26772,"position":2},"title":"Okrugli stol &#8220;Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":26772,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":26772,"position":4},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":26772,"position":5},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26772","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26772"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26772\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26774,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26772\/revisions\/26774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26773"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26772"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26772"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26772"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}