{"id":26769,"date":"2021-06-30T15:24:24","date_gmt":"2021-06-30T15:24:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26769"},"modified":"2021-06-30T15:24:24","modified_gmt":"2021-06-30T15:24:24","slug":"medunarodna-konferencija-art-and-the-state-in-modern-central-europe-18th-21st-century","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26769","title":{"rendered":"Me\u0111unarodna konferencija \u201dArt and the State in Modern Central Europe (18th \u2013 21st Century)\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu od srijede 30. lipnja do subote 3. srpnja<\/strong> organizira konferenciju Art and State in Modern Central Europe (18th \u2013 21st Century)<\/strong>. Tijekom \u010detiri dana stru\u010dnjaci iz raznih znanstvenih podru\u010dja (povijest, povijest umjetnosti, antropologija, sociologija, muzeologija\u2026) govorit \u0107e o odnosu dr\u017eave prema umjetnosti u sredi\u0161njoj Europi od 19. stolje\u0107a do danas. Najve\u0107i broj predava\u010da \u0107e, me\u0111utim, propitivati odnos dr\u017eave prema umjetnosti u zadnjih stotinu godina, obilje\u017eenim dvama svjetskim ratovima, komunisti\u010dkim re\u017eimima i tranzicijama 90-tih godina 20. stolje\u0107a. Konferencija \u0107e biti odr\u017eana u hibridnom obliku kako bi se zadovoljile sve protuepidemijske mjere.<\/p>\n\n\n\n

Najzvu\u010dnije ime me\u0111u predava\u010dima je Mirko Ili\u0107<\/strong>, grafi\u010dki dizajner koji u Hrvatskoj, odnosno u Jugoslaviji, provodi formativne godine, a potom se seli u Ameriku gdje \u017eivi i radi zadnjih 35 godina. Njegovo \u0107e predavanje pokazati kako je, \u017eive\u0107i i rade\u0107i u Jugoslaviji 70-tim i 80-tim godinama pro\u0161log stolje\u0107a, razvio razli\u010dite subverzivne taktike vizualnog komuniciranja i to zbog cenzure koju je nametao tada\u0161nji re\u017eim. Zadnji njegov kontroverzni plakat je onaj za 10. festival Miroslav Krle\u017ea<\/em>.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ili\u0107evo \u0107e se predavanje mo\u0107i slobodno pratiti na Facebook stranici skupa <\/a> u \u010detvrtak 1.7. od 11:00 sati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eavne institucije, bez obzira na to o kojemu se tipu dr\u017eava radilo (monarhijama, republikama, diktaturama, demokratskim, federalnim ili unitarnim dr\u017eavama, itd.) igrale su kroz povijest veliku, \u010desto i klju\u010dnu ulogu u umjetni\u010dkoj produkciji, a osobito u institucionalizaciji obrazovanja i kulture.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOdlu\u010dili smo se na organiziranje me\u0111unarodnoga znanstvenoga skupa koji bi prikazao mnogostruke utjecaje dr\u017eave na umjetnost i to na podru\u010dju kojemu je Hrvatska kulturolo\u0161ki bliska, \u0161ire shva\u0107enom teritoriju Srednje Europe, od obala Balti\u010dkog mora do Sredozemlja. Znanstvenici iz brojnih europskih zemalja (Njema\u010dke, Italije, Poljske, \u010ce\u0161ke, Litve, Latvije, Ma\u0111arske, Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, itd.) te iz Izraela i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava kroz 74 izlaganja dotaknut \u0107e se brojnih epizoda iz povijesti javne skulpture, obrazovanja umjetnika, cenzure i autocenzure, odnosa umjetnika i umjetnosti op\u0107enito prema totalitarnim sustavima te drugih epizoda iz povijesti umjetnosti Srednje Europe<\/em>.\u201c \u2013 poja\u0161njava prof. Dragan Damjanovi\u0107 s Odsjeka za povijest umjetnosti FFZG-a.<\/p>\n\n\n\n