{"id":26729,"date":"2021-06-24T17:06:07","date_gmt":"2021-06-24T17:06:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26729"},"modified":"2022-09-19T13:41:43","modified_gmt":"2022-09-19T13:41:43","slug":"promocija-monografije-eurokaz-420-stranica-bogate-festivalske-povijesti-i-kazalisne-estetike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26729","title":{"rendered":"Promocija monografije &#8216;Eurokaz&#8217; \u2013 420 stranica bogate festivalske povijesti i kazali\u0161ne estetike"},"content":{"rendered":"\n<p>Umjetni\u010dka organizacija Eurokaz \u0107e u \u010detvrtak 24. lipnja, s po\u010detkom u 20 sati, na platou zagreba\u010dkog Muzeja suvremene umjetnosti, promovirati svoju dugoi\u0161\u010dekivanu monografiju &#8220;<strong>Eurokaz: Tro\u0161enje vremena<\/strong>&#8220;, koju uredni\u010dki potpisuje <strong>Gordana Vnuk<\/strong>, utemeljiteljica Eurokaza te njegova dugogodi\u0161nja umjetni\u010dka ravnateljica.<\/p>\n\n\n\n<p>U 420 stranica vizualno rasko\u0161ne knjige nije utkana samo programska kronologija 27 festivalskih izdanja, ve\u0107 i razli\u010diti aspekti teorije, recepcije kao i kontroverze koje su, za dana\u0161nje prilike u nevjerojatnom opsegu, pratile ra\u0111anje nove, a danas dominantne, kazali\u0161ne estetike. \u201eMonografija izbjegava svaku prigodni\u010darsku ugo\u0111enost, nostalgi\u010dni duktus, apologetiku i revan\u0161izam; ona je kriti\u010dki narativ o poznatom festivalu\u201c, naglasila je <strong>Gordana Vnuk<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Da se podsjetimo: <a href=\"http:\/\/www.eurokaz.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>Eurokaz <\/strong><\/a>je bio me\u0111unarodni festival <em>novog kazali\u0161ta<\/em> koji \u017eivi u kolektivnoj memoriji nekoliko generacija koje pamte uzbudljive, nekonvencionalne \u010desto i \u0161okantne predstave, a koje su svojim esteti\u010dki riskantnim pristupima politici, erotici, gra\u0111anskom i teleolo\u0161kom moralu svojedobno protresle ustajalo hrvatsko kazali\u0161te.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Smatrao se jednim od najzna\u010dajnijih kulturnih i kulturolo\u0161kih doga\u0111aja u ovim prostorima, a u Europi i svijetu bio je prepoznat po autenti\u010dnosti selekcije i radikalno autorskom nemerkatilnom pristupu koji mu je priskrbio zavidnu me\u0111unarodnu reputaciju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi puta je odr\u017ean 1987. kao dio kulturnog programa Univerzijade, da bi prerastao u redovitu godi\u0161nju manifestaciju, a do 2013. na Eurokazu je gostovalo vi\u0161e od 300 kazali\u0161nih grupa i institucija iz cijelog svijeta, u najrazli\u010ditijim \u017eanrovima, pristupima i organizacijskim modelima. Te se godine Eurokaz transformira u produkcijsku ku\u0107u koja je i danas aktivna i na tragu je esteti\u010dkih koncepcija utemeljenih festivalom.<\/p>\n\n\n\n<p>Na promociji u MSU-u o knjizi \u0107e govoriti <strong>Nade\u017eda \u010ca\u0107inovi\u0107<\/strong>,<strong> Velimir Viskovi\u0107<\/strong>,<strong> Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107<\/strong>, <strong>Naima Bali\u0107<\/strong>,<strong> Igor Ru\u017ei\u0107<\/strong> i drugi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ulaz je, uz po\u0161tivanje svih epidemiolo\u0161kih mjera, slobodan.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/promocija-monografije-eurokaz-420-stranica-bogate-festivalske-povijesti-i-kazalisne-estetike\">https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/promocija-monografije-eurokaz-420-stranica-bogate-festivalske-povijesti-i-kazalisne-estetike<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26730,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-26729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Eurokaz.jpg?fit=980%2C672&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":26729,"position":0},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52880","url_meta":{"origin":26729,"position":1},"title":"Gordan Ravan\u010di\u0107 \/ Antun Koncul, &#8220;LAMENTA DE FORIS \u2013 TU\u017dBE KAZNENIH DJELA U\u010cINJENIH IZVAN GRADA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Gordana Ravan\u010di\u0107a i Antuna Koncula \"LAMENTA DE FORIS \u2013 TU\u017dBE KAZNENIH DJELA U\u010cINJENIH IZVAN GRADA\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/lamenta-de-foris-tuzbe-kaznenih-djela-ucinjenih-izvan-grada\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52937","url_meta":{"origin":26729,"position":2},"title":"Zbornik &#8220;SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE. Zbornik radova znanstveno-stru\u010dnog skupa odr\u017eanog u \u0160umanovcima 1. lipnja 2023. Anica Bili\u0107 (ur.) Broj stranica: 204Godina izdanja: 2026. Sadr\u017eaj: https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/srednjovjekovni-alsan-i-svetiste-gospe-sumanovacke-zbornik-radova-znanstveno-strucnog-skupa-odrzanog-u-sumanovcima-1-lipnja-2023\/ Knjiga \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. u Zagrebu","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":26729,"position":3},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":26729,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":26729,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26729"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26729\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32676,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26729\/revisions\/32676"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}