{"id":26702,"date":"2021-06-21T15:01:19","date_gmt":"2021-06-21T15:01:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26702"},"modified":"2021-06-29T09:00:57","modified_gmt":"2021-06-29T09:00:57","slug":"miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26702","title":{"rendered":"Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje"},"content":{"rendered":"\n<p>Pou\u010davanje povijesti slo\u017een je posao jer pred nastavnika postavlja izazov da u\u010denike pokrene u usmenom i pismenom izra\u017eavanju o stvarima koje su \u010desto imaginarne. Dodatan je izazov kada su u to umije\u0161a politika povijesti koja tu znanost \u017eeli iskoristiti za neke svoje ciljeve.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Etnocentri\u010dni pristup u nastavi istorije prisutan je u svim dru\u0161tvima dr\u017eava sa prostora biv\u0161e Jugoslavije. Politi\u010dke elite u javnim nastupima name\u0107u svoje vi\u0111enje bliske pro\u0161losti i promovi\u0161u ga kao zvani\u010dan istorijski narativ, \u0161to se najbolje vidi u o\u010diglednim primerima: obrazovnom sistemu (ud\u017ebenici, kurikulumi, nastavni\u010dka praksa), komemoracijama, memorijalima, pa \u010dak u nekim slu\u010dajevima i kroz usvajanje specifi\u010dnih zakona i dono\u0161enje politi\u010dkih deklaracija. Ovakav, jednostran i povr\u0161an pristup osetljivim i kontroverznim temama na\u0161e bliske pro\u0161losti ima za posledicu razvijanje stereotipa i predrasuda kod u\u010denika, podsticanju mr\u017enje i \u201cpripremom\u201d za neke nove sukobe i konflikte u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Miljenko Hajdarovi\u0107<\/strong> je nakon diplome povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu svoj radni vijek uglavnom proveo u raznim ulogama edukatora. Radio je u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, na reformi kurikuluma Povijesti i sada je u novoj ulozi edukatora kao autor i urednik ud\u017ebenika i drugih obrazovnih materijala za osnovnu i srednju \u0161kolu. Na Fakultetu odgojni i obrazovnih znanosti u Osijeku upisao je doktorski studij Obrazovne perspektive i budu\u0107nost obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Aleksandar Todosijevi\u0107<\/strong> je zaposlen kao nastavnik istorije u Osnovnoj \u0161koli Branko Radi\u010devi\u0107 u Batajnici. Stekao je zvanje pedago\u0161ki savetnik. Trenutno se nalazi na mestu predsednika Udru\u017eenja za dru\u0161tvenu istoriju \u2013 Euroclio. Autor je ud\u017ebenika iz istorije za sve razrede osnovne \u0161kole, brojnih priru\u010dnika za nastavnike i drugog didakti\u010dkog materijala. Autor je i voditelj seminara za nastavnike, izlagao je na velikom broju konferencija i stru\u010dnik skupova, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. U\u010destvovao je u mnogim nacionalnim, regionalnim i me\u0111unarodnim projektima projektima vezanim za nastavu istorije, kulturu se\u0107anja i druga va\u017ene istorijske teme. Deo je tima projekta U\u010denje istorije koja to jo\u0161 uvek nije, posve\u0107enog Ratovima devedesetih na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, nagra\u0111enog nagradom Centra za globalni pluralizam za jedan od najboljih projekata 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU | Univerzitet u Beogradu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>23. juna 12:00 &#8211; 14:00<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/zoom.us\/meeting\/register\/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28\">https:\/\/zoom.us\/meeting\/register\/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-drustvenu-teoriju-univerzitet-u-beogradu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"V9WHSUv65m\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/event\/miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje\/\">Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje&#147; &#8212; INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU | Univerzitet u Beogradu\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/event\/miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje\/embed\/#?secret=V9WHSUv65m\" data-secret=\"V9WHSUv65m\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Qk7eAESF3e4?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26703,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/IFDT.png?fit=364%2C138&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53339,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53339","url_meta":{"origin":26702,"position":0},"title":"Me\u0111unarodna konferencija &#8220;7th International Conference of the Mediterranean Maritime History Network&#8221; u Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 25. do 29. svibnja 2026. na Odjelu za povijest Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru odr\u017eava se 7. me\u0111unarodna konferencija Mediterranean Maritime History Network (MMHN) koja okuplja istra\u017eiva\u010de pomorske povijesti Mediterana. Na konferenciji sudjeluje preko 70 sudionika iz svijeta i Hrvatske koji \u0107e predstaviti svoja istra\u017eivanja koja imaju zajedni\u010dku dodirnu to\u010dku s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":26702,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":26702,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":26702,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":26702,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":26702,"position":5},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26702"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702\/revisions\/26760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}