{"id":26702,"date":"2021-06-21T15:01:19","date_gmt":"2021-06-21T15:01:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26702"},"modified":"2021-06-29T09:00:57","modified_gmt":"2021-06-29T09:00:57","slug":"miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26702","title":{"rendered":"Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pou\u010davanje povijesti slo\u017een je posao jer pred nastavnika postavlja izazov da u\u010denike pokrene u usmenom i pismenom izra\u017eavanju o stvarima koje su \u010desto imaginarne. Dodatan je izazov kada su u to umije\u0161a politika povijesti koja tu znanost \u017eeli iskoristiti za neke svoje ciljeve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Etnocentri\u010dni pristup u nastavi istorije prisutan je u svim dru\u0161tvima dr\u017eava sa prostora biv\u0161e Jugoslavije. Politi\u010dke elite u javnim nastupima name\u0107u svoje vi\u0111enje bliske pro\u0161losti i promovi\u0161u ga kao zvani\u010dan istorijski narativ, \u0161to se najbolje vidi u o\u010diglednim primerima: obrazovnom sistemu (ud\u017ebenici, kurikulumi, nastavni\u010dka praksa), komemoracijama, memorijalima, pa \u010dak u nekim slu\u010dajevima i kroz usvajanje specifi\u010dnih zakona i dono\u0161enje politi\u010dkih deklaracija. Ovakav, jednostran i povr\u0161an pristup osetljivim i kontroverznim temama na\u0161e bliske pro\u0161losti ima za posledicu razvijanje stereotipa i predrasuda kod u\u010denika, podsticanju mr\u017enje i \u201cpripremom\u201d za neke nove sukobe i konflikte u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Miljenko Hajdarovi\u0107<\/strong> je nakon diplome povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu svoj radni vijek uglavnom proveo u raznim ulogama edukatora. Radio je u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, na reformi kurikuluma Povijesti i sada je u novoj ulozi edukatora kao autor i urednik ud\u017ebenika i drugih obrazovnih materijala za osnovnu i srednju \u0161kolu. Na Fakultetu odgojni i obrazovnih znanosti u Osijeku upisao je doktorski studij Obrazovne perspektive i budu\u0107nost obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Aleksandar Todosijevi\u0107<\/strong> je zaposlen kao nastavnik istorije u Osnovnoj \u0161koli Branko Radi\u010devi\u0107 u Batajnici. Stekao je zvanje pedago\u0161ki savetnik. Trenutno se nalazi na mestu predsednika Udru\u017eenja za dru\u0161tvenu istoriju \u2013 Euroclio. Autor je ud\u017ebenika iz istorije za sve razrede osnovne \u0161kole, brojnih priru\u010dnika za nastavnike i drugog didakti\u010dkog materijala. Autor je i voditelj seminara za nastavnike, izlagao je na velikom broju konferencija i stru\u010dnik skupova, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. U\u010destvovao je u mnogim nacionalnim, regionalnim i me\u0111unarodnim projektima projektima vezanim za nastavu istorije, kulturu se\u0107anja i druga va\u017ene istorijske teme. Deo je tima projekta U\u010denje istorije koja to jo\u0161 uvek nije, posve\u0107enog Ratovima devedesetih na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, nagra\u0111enog nagradom Centra za globalni pluralizam za jedan od najboljih projekata 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU | Univerzitet u Beogradu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>23. juna 12:00 &#8211; 14:00<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/zoom.us\/meeting\/register\/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28\">https:\/\/zoom.us\/meeting\/register\/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-drustvenu-teoriju-univerzitet-u-beogradu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"V9WHSUv65m\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/event\/miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje\/\">Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje&#147; &#8212; INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU | Univerzitet u Beogradu\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/event\/miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje\/embed\/#?secret=V9WHSUv65m\" data-secret=\"V9WHSUv65m\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Qk7eAESF3e4?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26703,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/IFDT.png?fit=364%2C138&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56080,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56080","url_meta":{"origin":26702,"position":0},"title":"Webinar: Komparativna analiza fa\u0161izma i usta\u0161tva od 1929. do 1939. godine","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Date: 05\/11\/2026 Time: 18:00 - 19:00 Speakers: Ivan Podnar Calendar: Aktivnosti Platforme Klio Webinar donosi komparativni pogled na razvoj talijanskoga fa\u0161izma i usta\u0161kog pokreta u razdoblju od 1929. do 1939. godine. Predava\u010d Ivan Podnar analizirat \u0107e okolnosti njihova razvoja, ideolo\u0161ka i organizacijska obilje\u017eja te politi\u010dku i materijalnu potporu koju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-35.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-35.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-35.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-35.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-35.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54572,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54572","url_meta":{"origin":26702,"position":1},"title":"Povodom fizi\u010dkog napada na knji\u017eevnika Vladimira Arsenijevi\u0107a, suradnika Kliofesta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Beogradu je fizi\u010dki napadnut knji\u017eevnik Vladimir Arsenijevi\u0107, prilikom pripremanja komemoracije \u017ertvama genocida u Srebrenici, \u010dije je odr\u017eavanje time sprije\u010deno. Arsenijevi\u0107 je predsjednik Udru\u017eenja Krokodil, koje je proteklih godina organiziralo niz doga\u0111anja u kojima su sudjelovali povjesni\u010dari i povjesni\u010darke, te to nastavlja \u010diniti i dalje. Prije nekoliko godina intenzivno smo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARSENIJEVIC-foto.jpg?fit=480%2C335&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54567","url_meta":{"origin":26702,"position":2},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave odr\u017ean je okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Mario Jareb, Vlatka Vukeli\u0107, Zlatko Begonja, Amir Obho\u0111a\u0161. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-potpredsjednika-hrvatskoga-sabora-ivana-penave-0 https:\/\/www.youtube.com\/live\/TdLTmhFd8F0 https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12420819 https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/penava-u-sabor-doveo-kontroverzne-povjesnicare-da-tumace-kako-su-protiv-ndh-ustali-samo-srbi-i-antihrvati https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/okrugli-stol-u-saboru-o-ustanku-u-srbu-pop-djujic-je-bio-jedan-od-vodja-ustanka\/2812214.aspx https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/penavin-okrugli-stol-razotkrio-istinu-o-ustanku-u-srbu-presucivali-su-zlocine https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/penava-zlocini-nad-hrvatima-godinama-gurani-u-stranu-danas-o-njima-govorimo-u-saboru https:\/\/portal-veterani.info\/ljeto-1941-presucene-hrvatske-zrtve\/ https:\/\/www.portalnovosti.com\/u-saboru-usred-mraka","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":26702,"position":3},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55733","url_meta":{"origin":26702,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Chris Wickham (1950\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Chris Wickham preminuo je 9. listopada 2026. u 77. godini \u017eivota. Bio je jedan od najistaknutijih istra\u017eiva\u010da srednjovjekovne Europe, osobito povijesti srednjovjekovne Italije te dru\u0161tvenih i gospodarskih promjena od kasne antike do razvijenoga srednjeg vijeka Doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Oxfordu 1975., a od 1977. predavao je na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":26702,"position":5},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26702"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702\/revisions\/26760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}