{"id":26702,"date":"2021-06-21T15:01:19","date_gmt":"2021-06-21T15:01:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26702"},"modified":"2021-06-29T09:00:57","modified_gmt":"2021-06-29T09:00:57","slug":"miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26702","title":{"rendered":"Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje"},"content":{"rendered":"\n<p>Pou\u010davanje povijesti slo\u017een je posao jer pred nastavnika postavlja izazov da u\u010denike pokrene u usmenom i pismenom izra\u017eavanju o stvarima koje su \u010desto imaginarne. Dodatan je izazov kada su u to umije\u0161a politika povijesti koja tu znanost \u017eeli iskoristiti za neke svoje ciljeve.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Etnocentri\u010dni pristup u nastavi istorije prisutan je u svim dru\u0161tvima dr\u017eava sa prostora biv\u0161e Jugoslavije. Politi\u010dke elite u javnim nastupima name\u0107u svoje vi\u0111enje bliske pro\u0161losti i promovi\u0161u ga kao zvani\u010dan istorijski narativ, \u0161to se najbolje vidi u o\u010diglednim primerima: obrazovnom sistemu (ud\u017ebenici, kurikulumi, nastavni\u010dka praksa), komemoracijama, memorijalima, pa \u010dak u nekim slu\u010dajevima i kroz usvajanje specifi\u010dnih zakona i dono\u0161enje politi\u010dkih deklaracija. Ovakav, jednostran i povr\u0161an pristup osetljivim i kontroverznim temama na\u0161e bliske pro\u0161losti ima za posledicu razvijanje stereotipa i predrasuda kod u\u010denika, podsticanju mr\u017enje i \u201cpripremom\u201d za neke nove sukobe i konflikte u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Miljenko Hajdarovi\u0107<\/strong> je nakon diplome povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu svoj radni vijek uglavnom proveo u raznim ulogama edukatora. Radio je u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, na reformi kurikuluma Povijesti i sada je u novoj ulozi edukatora kao autor i urednik ud\u017ebenika i drugih obrazovnih materijala za osnovnu i srednju \u0161kolu. Na Fakultetu odgojni i obrazovnih znanosti u Osijeku upisao je doktorski studij Obrazovne perspektive i budu\u0107nost obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Aleksandar Todosijevi\u0107<\/strong> je zaposlen kao nastavnik istorije u Osnovnoj \u0161koli Branko Radi\u010devi\u0107 u Batajnici. Stekao je zvanje pedago\u0161ki savetnik. Trenutno se nalazi na mestu predsednika Udru\u017eenja za dru\u0161tvenu istoriju \u2013 Euroclio. Autor je ud\u017ebenika iz istorije za sve razrede osnovne \u0161kole, brojnih priru\u010dnika za nastavnike i drugog didakti\u010dkog materijala. Autor je i voditelj seminara za nastavnike, izlagao je na velikom broju konferencija i stru\u010dnik skupova, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. U\u010destvovao je u mnogim nacionalnim, regionalnim i me\u0111unarodnim projektima projektima vezanim za nastavu istorije, kulturu se\u0107anja i druga va\u017ene istorijske teme. Deo je tima projekta U\u010denje istorije koja to jo\u0161 uvek nije, posve\u0107enog Ratovima devedesetih na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, nagra\u0111enog nagradom Centra za globalni pluralizam za jedan od najboljih projekata 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU | Univerzitet u Beogradu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>23. juna 12:00 &#8211; 14:00<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/zoom.us\/meeting\/register\/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28\">https:\/\/zoom.us\/meeting\/register\/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-drustvenu-teoriju-univerzitet-u-beogradu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"V9WHSUv65m\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/event\/miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje\/\">Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;Miljenko Hajdarovi\u0107 i Aleksandar Todosijevi\u0107: Kako predavati raspad jedne zemlje&#147; &#8212; INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU | Univerzitet u Beogradu\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/event\/miljenko-hajdarovic-i-aleksandar-todosijevic-kako-predavati-raspad-jedne-zemlje\/embed\/#?secret=V9WHSUv65m\" data-secret=\"V9WHSUv65m\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Qk7eAESF3e4?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26703,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/IFDT.png?fit=364%2C138&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":26702,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":26702,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":26702,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":26702,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":26702,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":26702,"position":5},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26702"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26760,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26702\/revisions\/26760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}