ZAGREB, 21. lipnja 2021. (Hina) –\u00a0Povjesni\u010dar, publicist i javni djelatnik Daniel Ivin Goldstein umro je u nedjelju nave\u010der u 21.35 sati, priop\u0107io je povjesni\u010dar Ivo Goldstein u ponedjeljak.<\/p>\n\n\n\n
Daniel Ivin ro\u0111en je u Karlovcu, 16. travnja 1932. u obitelji Ive Goldsteina i Lee ro\u0111ene Br\u00fcll, koja je 1928. u Sarajevu dobila sina Slavka.<\/p>\n\n\n\n
Po osnutku NDH, Daniel je iz Karlovca zbog opasnosti od deportacija potkraj 1941. godine preba\u010den djedu i baki u Tuzlu, a kada je i ondje postalo opasno, po\u010detkom 1942. putuje iz Tuzle u Kraljevicu, gdje su ga \u010dekali majka i brat. Putovao je uz pratnju Josipa Pribilovi\u0107a, koji je 2002. progla\u0161en Pravednikom me\u0111u narodima.<\/p>\n\n\n\n
Priklju\u010dio se partizanskom pokretu u svibnju 1942. kao kurir pri Vrhovnom \u0161tabu. Iselio se u Izrael 1949, a vratio se 1952. Tada mijenja i prvotno prezime Goldstein u Ivin.<\/p>\n\n\n\n
U Zagrebu je zavr\u0161io gimnaziju 1955. i studij povijesti na Filozofskom fakultetu 1965. U me\u0111uvremenu 1950-ih radio u novinarstvu, industriji i turizmu te od 1963. u Institutu za historiju radni\u010dkoga pokreta Hrvatske u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Zbog sudjelovanja u poku\u0161aju osnivanja politi\u010dki nezavisnoga \u010dasopisa \u201cSlobodni glas\u201d u Zadru 1966. Ivin je bio zatvoren, otpu\u0161ten s posla i zabranjeno mu je objavljivanje. Stoga mu je knjiga \u201cRevolution und Evolution in Jugoslawien\u201d, u kojoj se bavi razdobljem 1948\u201352, posebice promjenama u politici KPJ 1949. izdana 1968. u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n
Umirovljen je kao antifa\u0161isti\u010dki borac 1975. U VUS-u, Horizontu i Plavom vjesniku 1950-ih pisao je reporta\u017ee i feljtone. Njegovi povijesni i politi\u010dki \u010dlanci, reagiranja i intervjui objavljivani su u publikacijama Putovi revolucije (1964), Analyse (1966), Ovdje (1970), Oko (1989), Slobodna Dalmacija (1989\u201390), Start (1989), Danas (1990), Feral Tribune (1993), Arkzin (1994), Novi list (1994\u201397, 1999), Kolo (1998), Hrvatska ljevica (1999), Jutarnji list (1999), Nacional (2000) i Ve\u010dernji list (2000).<\/p>\n\n\n\n
Napisao drame \u201cTko je protiv Supila?\u201d (Forum, 1987, 1\/2) i \u201c\u010cetvrti iskaz Ilije Gregori\u0107a\u201d (Kolo, 2001, 4) te prvu knjigu politi\u010dkoga romana s ljubavnim elementima \u201cHrvatsko pitanje\u201d (prvi put objavljen u Forumu 1990 \u201391). Po\u010detak druge knjige toga romana tiskan je u Kolu (1999, 3).<\/p>\n\n\n\n
Jedan je od pokreta\u010da vi\u0161estrana\u010dja u Hrvatskoj i utemeljitelja Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskoga odbora za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava 1989, Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora za ljudska prava 1993. te jedan od utemeljitelja i predsjednik udruge \u00bbDom\u00ab, koja se 1994\u201395. bavila problemom delo\u017eacija u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Iz medija:<\/p>\n\n\n\n