{"id":26689,"date":"2021-06-18T22:12:36","date_gmt":"2021-06-18T22:12:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26689"},"modified":"2021-06-18T22:17:30","modified_gmt":"2021-06-18T22:17:30","slug":"mirko-guljas-legionareva-prica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26689","title":{"rendered":"Mirko Gulja\u0161, \u201cLegionareva pri\u010da\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakladnik: Matica hrvatska Bizovac<\/p>\n\n\n\n<p>05\/2021.<\/p>\n\n\n\n<p>180 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Kada netko sa 65 godina objavi svoj knji\u017eevni prvijenac kao \u0161to je ovdje slu\u010daj s romanom <strong>&#8220;Legionarova pri\u010da&#8221;<\/strong> na\u0161i\u010dkog autora <strong>Mirka Gulja\u0161a<\/strong>, mo\u017eete biti sigurni da je rije\u010d o \u0161tivu o \u010dijoj je realizaciji autor godinama pomno promi\u0161ljao. Roman je to koji je nastao na osnovu pri\u010danja autorovog oca, a koji je pro\u017eivio traume Drugog svjetskog rata bore\u0107i se na pora\u017eenoj strani, pro\u017eivio je bitku za Staljingrad, Bleiburg i Kri\u017eni put.<\/p>\n\n\n\n<p>Evo \u0161to sam autor ka\u017ee u posveti ove knjige:<\/p>\n\n\n\n<p><em>Svjestan \u010dinjenice da svaki spomen na hrvatske vojnike koji su mimo svoje volje bili prisiljeni ratovati na \u201eonoj\u201c strani i danas izaziva sumnji\u010davost, odlu\u010dio sam ovu pri\u010du posvetiti upravo njima i njihovim sudbinama.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Nepobitno je da Hrvati nisu ratovali zbog ideje, otimanja tu\u0111ega ili boga\u0107enja. <\/em><em>U vihor rata uvu\u010deni su kao i svi narodi onda\u0161nje Europe. \u201eRat je zlo\u201c,&nbsp; rije\u010di su moga pokojnoga oca. Probude se najni\u017ee strasti i nema nevinih. Vojnici se bore za golo pre\u017eivljavanje i suborce. Ideje i izaziva\u010di rata daleko su od rati\u0161ta. U rovovima \u017eivi bol, patnja i krv i na kraju pobjednici svoj gnjev iskale na protivni\u010dkim vojnicima.&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Pobjednici uvijek pi\u0161u povijest i nastoje u svojoj istini opravdati i zata\u0161kati svoje pobjedni\u010dko i\u017eivljavanje nad pora\u017eenima. Jedno zlo zamijeni drugo, a najslabiji ispa\u0161taju.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Za razliku od \u201eonoga 1945.\u201c, nakon Domovinskoga rata pokazala se moralnost hrvatskog naroda i hrvatskih ratnika, \u0161to zna\u010di oprost te kako pobjednici trebaju postupati s pora\u017eenima.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mirko Gulja\u0161 \u2013 Imrin<\/strong>, ro\u0111en je 27. sije\u010dnja 1956. godine u Razboji\u0161tu, op\u0107ina Podgora\u010d. Po zanimanju diplomirani pravnik. Dragovoljac i pri\u010duvni \u010dasnik iz Domovinskog rata. Do umirovljenja slu\u017ebenik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Pi\u0161e kratke dje\u010dje pri\u010de i poeziju za djecu. Roman &#8220;Legionarova pri\u010da&#8221; mu je prva objavljena knjiga.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14655\/legionareva-prica\">https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14655\/legionareva-prica<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26690,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-26689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Legionareva-prica.jpg?fit=1240%2C1755&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":26689,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":26689,"position":1},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":26689,"position":2},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":26689,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":26689,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":26689,"position":5},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26689"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26689\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26696,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26689\/revisions\/26696"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}