{"id":26652,"date":"2021-06-15T22:10:06","date_gmt":"2021-06-15T22:10:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26652"},"modified":"2021-06-15T22:11:41","modified_gmt":"2021-06-15T22:11:41","slug":"predstavljanje-knjige-sabrine-zigo-susak-rijeka-1948-borderline","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26652","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Sabrine \u017digo \u201eSu\u0161ak \u2013 Rijeka 1948. Borderline\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga \u0107e biti predstavljena u Muzeju grada Rijeke (zgrada Kockica na Trgu R. Zanelle 1\/1), u srijedu, 16. lipnja, u 12 sati. U predstavljanju sudjeluju: dr. sc. Maja Poli\u0107, mr. sc. Ervin Dubrovi\u0107 i Sabrina \u017digo.<\/p>\n\n\n\n<p>Rijeka, rascijepljeni grad koji to prestaje biti, tema je knjige Sabrine \u017digo \u201eSu\u0161ak \u2013 Rijeka 1948. Borderline\u201c koja se predstavlja u Muzeju grada Rijeke. Kao \u0161to ka\u017ee naslov knjige, rije\u010d je o brisanju dr\u017eavne granice izme\u0111u Italije i Jugoslavije koja je izme\u0111u dva rata bolno dijelila grad u dva dijela, jednako onako kako je to nakon Drugog svjetskog rata \u010dinio zid podignut izme\u0111u dva dijela Berlina. Rije\u010dki zid kao Berlinski zid prije Berlinskog zida? Eto, novog priloga neobi\u010dnih povijesnih situacija koje vezujem uz grad na Rje\u010dini. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><br>Knjiga je zavr\u0161ni, izdava\u010dki \u010din istoimene izlo\u017ebe kojom je 2018. obilje\u017eena 70. obljetnica ujedinjenja Rijeke i Su\u0161aka u jedan grad. Izlo\u017eba je bila postavljena u Muzeju grada Rijeke, prikazuju\u0107i jedan od klju\u010dnih doga\u0111aja novije rije\u010dke povijesti, okolnosti njegova nastanka i njegove posljedice za daljnji razvoj grada kao regionalnog sredi\u0161ta. Za kompleksnu i burnu povijest grada na Rje\u010dini, koja je odredila njegov prepoznatljiv vi\u0161enacionalni i multikulturalni identitet, taj je doga\u0111aj istodobno zna\u010dio zaklju\u010dak i novi po\u010detak. Nakon te\u0161ke bitke za Rijeku, grad je diplomatskim putem, Ugovorom o miru sklopljenim u Parizu 1947., pripojen saveznoj socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji i federalnoj Hrvatskoj. Time je me\u0111unarodnopravno omogu\u0107eno administrativno ujedinjenje Su\u0161aka i Rijeke u jedan grad, \u0161to se dogodilo u velja\u010di 1948. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom priprema za izlo\u017ebu istra\u017eena je obimna arhivska gra\u0111a, dio gra\u0111e za izlo\u017ebu bio posu\u0111en iz hrvatskih i inozemnih ustanova te&nbsp; prikupljeni novi va\u017eni predmeti koji su uklju\u010deni u muzejski fundus. Posljedi\u010dno je prikupljen velik dio sadr\u017eaja knjige koja je pred nama, a koja usmjerava dodatno svjetlo na okolnosti ujedinjenja Rijeke i Su\u0161aka. U pitanju je povijesni, politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst, uklju\u010duju\u0107i europsku dimenziju doga\u0111aja, \u0161to je&nbsp; potkrijepljeno autenti\u010dnom dokumentarnom gra\u0111om i uvidom u \u017eivotne prilike gra\u0111ana Su\u0161aka i Rijeke.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Knjiga kronolo\u0161ki prati i obja\u0161njava doga\u0111aje od kraja Prvoga do kraja Drugoga svjetskog rata i neposrednog pora\u0107a, ponajprije promatranjem konkretnih posljedica kojima je me\u0111unarodna diplomacija utjecala na integriranje rije\u010dke urbane cjeline. Podnaslov Borderline ne odnosi se simboli\u010dki samo na konkretnu granicu na Rje\u010dini ve\u0107 u \u0161irem smislu ozna\u010dava slojevitost prate\u0107ih doga\u0111aja iza kojih je stajao imperijalni interes posezanja za tu\u0111im teritorijem. Presudni su pritom utjecaji velikih sila i dr\u017eava te posljedi\u010dno tuma\u010denje i provedba me\u0111unarodnog prava i dr\u017eavnopravnih pitanja sukobljenih strana. U \u010ditavom tom hodu po rubu glavno je pitanje prava na teritorij u povijesnoj ili etnografskoj kategoriji.<br>Ujedinjenje Su\u0161aka i Rijeke u jedan grad \u2013 Rijeku 1948. presudno\u00a0 je obilje\u017eilo daljnji razvoj regionalnog sredi\u0161ta \u2013 Rijeke u sklopu socijalisti\u010dke Jugoslavije. Jedan je to me\u0111u vi\u0161e povijesnih trenutaka \u0161to su odredili identitet grada koji danas vidimo kao vi\u0161enacionalan, multikulturalan i pluralisti\u010dan.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><br>\u00a0Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mdc.hr\/\">https:\/\/www.mdc.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26653,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26652","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Zigo.jpg?fit=613%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":26652,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":26652,"position":1},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":26652,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":26652,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":26652,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":26652,"position":5},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26652","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26652"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26652\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26655,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26652\/revisions\/26655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26653"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}