{"id":26649,"date":"2021-06-14T15:59:13","date_gmt":"2021-06-14T15:59:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26649"},"modified":"2021-06-14T15:59:13","modified_gmt":"2021-06-14T15:59:13","slug":"predstavljena-knjiga-kulturni-identitet-vukovara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26649","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga \u201cKulturni identitet Vukovara\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>U povodu obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnoga dana arhiva, u multimedijalnoj dvorani Veleu\u010dili\u0161ta \u201cLavoslav Ru\u017ei\u010dka\u201d u Vukovaru, u organizaciji Dr\u017eavnoga arhiva u Vukovaru i Podru\u010dnoga centra Instituta Pilar u Vukovaru 9. lipnja 2021. odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje knjige\/zbornika radova KULTURNI IDENTITET VUKOVARA. <\/strong><em><strong>Prilozi za istra\u017eivanje ba\u0161tine i ba\u0161tinika<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je zajedni\u010dki nakladni\u010dki projekt DAVU i Instituta Pilar, kojega uredni\u010dki potpisuju profesor Petar Elez i doc. dr. sc. Mateo \u017dani\u0107 i koja predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161nje uspje\u0161ne suradnje izme\u0111u ove dvije institucije. Nazo\u010dne na predstavljanju, me\u0111u kojima su bili uglednici iz vukovarske znanstvene i kulturne zajednice, autori znanstvenih i stru\u010dnih rasprava u knjizi te studenti vukovarskog veleu\u010dili\u0161ta, uvodno su pozdravili dekan Veleu\u010dili\u0161ta dr. sc. \u017deljko Sudari\u0107 i, u ime ministrice kulture i medija RH, g\u0111a Zdenka Predrijevac, pro\u010delnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru. O knjizi, njezinom nastanku, strukturi i porukama te o va\u017enosti istra\u017eivanja ba\u0161tine i identiteta uop\u0107e, napose vukovarskog kao vi\u0161eslojnog, govorili su dr. sc. Dra\u017een \u017divi\u0107, pomo\u0107nik ravnatelja Instituta Pilar, g\u0111a Mirela Hutinec, ravnateljica Nacionalnog muzeja Vu\u010dedolske kulture, docent na Filozofskom fakultetu u Osijeku, dr. sc. Domagoj Tomas, jedan od recenzenata, profesor Petar Elez, ravnatelj Dr\u017eavnoga arhiva u Vukovaru te doc. dr. sc. Mateo \u017dani\u0107, voditelj Podru\u010dnoga centra Instituta Pilar u Vukovaru.<em><strong><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-drustvenih-znanosti-ivo-pilar\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"kREZmYZu9M\"><a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2021\/06\/predstavljanje-knjige-kulturni-identitet-vukovara-vukovar-9-6-2021\/\">Predstavljanje knjige KULTURNI IDENTITET VUKOVARA; Vukovar, 9. 6. 2021.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljanje knjige KULTURNI IDENTITET VUKOVARA; Vukovar, 9. 6. 2021.&#8221; &#8212; Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar\" src=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2021\/06\/predstavljanje-knjige-kulturni-identitet-vukovara-vukovar-9-6-2021\/embed\/#?secret=kREZmYZu9M\" data-secret=\"kREZmYZu9M\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8212;-<\/p>\n\n\n\n<p><strong>KULTURNI IDENTITET VUKOVARA \u2013 Prilozi za istra\u017eivanje ba\u0161tine i ba\u0161tinika<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sadr\u017eaj knjige<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 <a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/KIVu_omot.pdf\">Omot<\/a> | <a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/KIVu_impresum.pdf\">Impresum<\/a> | <a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/KIVu_sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/KIVu_urednicka.pdf\">Uredni\u010dka rije\u010d<\/a><br><strong>Ivan Rogi\u0107:<\/strong> \u010cija ba\u0161tina? Tko je ba\u0161tinik?<br><strong>Mateo \u017dani\u0107:<\/strong> Slojevi sje\u0107anja i materijalna ba\u0161tina u suvremenom Vukovaru<br><strong>Dra\u017een \u017divi\u0107:<\/strong> Vukovar i Vukovarsko vlastelinstvo u svjetlu predmodernih popisa stanovni\u0161tva 1728., 1736. i 1828. godine<br><strong>Vlasta Novinc:<\/strong> Dunav, hrana, korzo<br><strong>Dragana Dra\u0161kovi\u0107:<\/strong> Kulturni \u017eivot Borova naselja od njegova nastanka do danas<br><strong>Dragan Damjanovi\u0107:<\/strong> Zgrada koncerna Bata u Vukovaru \u2013 rani primjer arhitektonskog modernizma<br><strong>Petar Elez:<\/strong> Dr\u017eavni arhiv u Vukovaru i razvoj arhivske slu\u017ebe na podru\u010dju Vukovarsko-srijemske \u017eupanije<br><strong>Toni Roca:<\/strong> Barokno-historicisti\u010dki kompleks Eltz \u2013 od nastanka do suvremene namjene<br><strong>Ivana Bendra:<\/strong> Prinos franjeva\u010dke samostanske knji\u017enice u Vukovaru kulturnoj ba\u0161tini grada Vukovara<br><strong>Ivan Hubalek:<\/strong> Su\u017eivot Vukovaraca i Koprivni\u010danaca \u2013 trajno sje\u0107anje na progonstvo i obnovu od 1991. do 2003. godine i dalje<br>O autorima<br>Sa\u017eetak<br>Summary<br>Zusammenfassung<\/p>\n\n\n\n<p>Iz Uredni\u010dke rije\u010di<\/p>\n\n\n\n<p>Ubrzano protjecanje doga\u0111aja potaknuto globalizacijskim procesima i informacijskom revolucijom dovelo je, paradoksalno, do toga da su dana\u0161nja dru\u0161tva silno zaokupljena zna\u010denjem pro\u0161losti, kao i \u010duvanjem njezinih vrijednih tragova. U tom kontekstu doga\u0111a se i \u0161iroko rasprostranjeno zanimanje za ba\u0161tinu koja se dr\u017ei bitnom sastavnicom kojom se nastoji razumjeti odnos pro\u0161losti i sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako se grad pokazao plodnim prostornim okvirom unutar kojeg se tuma\u010di zna\u010denje ba\u0161tine i njezin doprinos formiranju kulturnog identiteta, namjera nam je, kao urednicima ove knjige, bila predstaviti razli\u010dite aspekte, nositelje i sadr\u017eaje vukovarske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Nose\u0107i tragove vremena u kojem su nastali, elementi ba\u0161tine uklju\u010duju pro\u017eimanje materijalnih i simboli\u010dkih, dru\u0161tvenih i kulturnih aspekata, pa njihovo tuma\u010denje nerijetko predstavlja izazovan zadatak. Bave\u0107i se kako ba\u0161tinskim sadr\u017eajima tako i dru\u0161tvenim grupama, institucijama i ba\u0161tinicima, autori poglavlja u knjizi iznijeli su niz va\u017enih, premda u nekim pogledima i pone\u0161to razli\u010ditih, interpretacija vukovarske ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadamo se stoga da \u0107e ova knjiga biti poticaj daljnjem istra\u017eivanju i valorizaciji vukovarske ba\u0161tine, ali i kulturnog identiteta ovoga grada.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao urednici svjesni smo toga da u knjizi nisu obra\u0111ene brojne teme koje se ti\u010du razli\u010ditih dru\u0161tvenih grupa koje su u Vukovaru ostavile svoje tragove i obogatile povijest grada. Nadamo se da \u0107e budu\u0107a izdanja koja se budu bavila ovom temom pro\u0161iriti opseg tema i pomo\u0107i nam da jo\u0161 bolje shvatimo \u0161to naslje\u0111ujemo iz pro\u0161losti i za\u0161to je to va\u017eno.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-drustvenih-znanosti-ivo-pilar\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"dghRbF0LBy\"><a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2021\/04\/objavljena-knjiga-kulturni-identitet-vukovara-prilozi-za-istrazivanje-bastine-i-bastinika\/\">Objavljena knjiga KULTURNI IDENTITET VUKOVARA &#8211; Prilozi za istra\u017eivanje ba\u0161tine i ba\u0161tinika<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Objavljena knjiga KULTURNI IDENTITET VUKOVARA &#8211; Prilozi za istra\u017eivanje ba\u0161tine i ba\u0161tinika&#8221; &#8212; Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar\" src=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2021\/04\/objavljena-knjiga-kulturni-identitet-vukovara-prilozi-za-istrazivanje-bastine-i-bastinika\/embed\/#?secret=dghRbF0LBy\" data-secret=\"dghRbF0LBy\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26650,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/KIV.jpg?fit=591%2C1063&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":26649,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":26649,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53839,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53839","url_meta":{"origin":26649,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice &#8211; Javno predavanje dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a: \u00bbGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u00ab","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0Peto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a \u2013\u201eGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u201c. Predavanje\u00a0\u0107e se odr\u017eati\u00a0\u00a02. lipnja 2026.\u00a0(utorak)\u00a0u\u00a0Gradskoj knji\u017enici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":26649,"position":3},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":26649,"position":4},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":26649,"position":5},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26649"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26651,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26649\/revisions\/26651"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}