{"id":26610,"date":"2021-06-10T13:31:58","date_gmt":"2021-06-10T13:31:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26610"},"modified":"2021-06-10T13:32:58","modified_gmt":"2021-06-10T13:32:58","slug":"miep-gies-alison-leslie-gold-sjecanje-na-anne-frank","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26610","title":{"rendered":"Miep Gies, Alison Leslie Gold, SJE\u0106ANJE NA ANNE FRANK"},"content":{"rendered":"\n<p>Pri\u010da \u017eene koja je pomagala u skrivanju obitelji Frank<\/p>\n\n\n\n<p><em>S engleskoga<\/em> <em>preveo Damjan Lalovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Milijunima koje je dirnuo <em>Dnevnik Anne Frank <\/em>ova knjiga nudi izvanrednu pri\u010du Miep Gies, \u017eene koja je sa svojim suprugom vi\u0161e od dvije godine pomagala u skrivanju obitelji Frank od nacista. Poput tisu\u0107a neispjevanih heroja svakog su dana riskirali svoje \u017eivote kako bi donosili hranu i novosti te pru\u017eali emotivnu potporu \u017ertvama Holokausta.<br>Od razdoblja svojeg djetinjstva kao izbjeglice nakon Prvoga svjetskog rata do trenutka kad je stavila maleni, crveno-naran\u010dasti karirani dnevnik \u2013 Anninu ostav\u0161tinu \u2013 u ruke Otta Franka, Miep Gies prisje\u0107a se svoje pro\u0161losti s jednostavnom iskreno\u0161\u0107u i potresnom jasno\u0107om. Svaka stranica odzvanja hrabro\u0161\u0107u i ganutljivom ljepotom.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Jednog smo jutra gosp. Frank i ja bili sami u uredu i otvarali po\u0161tu. Sjedila sam za svojim stolom, a on je stajao pokraj mene. Jedva da sam bila svjesna zvuka otvaranja pisma. Potom trenutak ti\u0161ine. Ne\u0161to me je natjeralo da odvratim pogled od omotnica ispred sebe. Zatim glas Otta Franka, bezli\u010dan, potpuno slomljen: \u201cMiep.\u201d<\/em><em><br>Dignula sam glavu, nastoje\u0107i uhvatiti njegov pogled.<br>\u201cMiep.\u201d \u010cvrsto je stisnuo list papira objema rukama. \u201cDobio sam pismo od medicinske sestre iz Rotterdama. Miep, Margot i Anne ne\u0107e se vratiti.\u201d (\u2026)<br>Sjedila sam za svojim stolom posve skrhana. Sve \u0161to se dotad dogodilo nekako sam mogla prihvatiti. Htjela-ne htjela, morala sam. Ali to\u2026 to nisam mogla. Bila sam sigurna da se to ne\u0107e dogoditi. (\u2026)<br>Posegnula sam u ladicu svojeg uredskog stola i izvadila papire koji su gotovo punu godinu \u010dekali Annin povratak. Nitko ih nije ni taknuo, uklju\u010duju\u0107i mene. No Anne se ne\u0107e vratiti po svoj dnevnik.<br>Izvadila sam sve papire, na vrh stavila mali crveno-naran\u010dasti karirani dnevnik i sve to odnijela u ured gosp. Franka.<br>Sjedio je za svojim stolom, pogleda zamu\u0107enog od \u0161oka. Pru\u017eila sam mu dnevnik i papire. \u201cOvo je za vas \u2013 ostav\u0161tina va\u0161e k\u0107eri Anne\u201d, rekla sam.<br>Vidjela sam da je prepoznao dnevnik. Darovao joj ga je prije malo vi\u0161e od tri godine, za njezin trinaesti ro\u0111endan, nedugo prije odlaska u skrovi\u0161te. Dotaknuo ga je vr\u0161cima prstiju. Sve sam mu polo\u017eila u ruke; zatim sam iza\u0161la iz ureda, tiho zatvoriv\u0161i vrata.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Hermine \u201cMiep\u201d Gies (1909\u20132010), podrijetlom Austrijanka, koja je od desete godine \u017eivjela u Nizozemskoj, jedna je od nekolicine osoba koje su tijekom Drugoga svjetskog rata dvije godine skrivale Anne Frank, njezinu obitelj i jo\u0161 nekoliko \u017didova od nacisti\u010dkih progona. Gies je od 1933. radila u tvrtki Anneina oca Otta Franka, tijekom godina vezala se za obitelj Frank i postala njihova bliska prijateljica i pouzdanica. Nakon uhi\u0107enja Frankovih \u010duvala je Annein dnevnik do povratka Otta Franka iz Auschwitza. Dnevnik je, naravno, narednih godina postigao svjetsku slavu, a Gies je 1987, uz pomo\u0107 Alison Leslie Gold, napisala i objavila svoju pri\u010du, jedinstven prikaz iz prve ruke te op\u0107epoznate tragi\u010dne, ali i inspirativne pri\u010de o hrabrosti obi\u010dnih ljudi suo\u010denih sa smrtnom opasno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Alison Leslie Gold (1945) ameri\u010dka je knji\u017eevnica \u010diji opus podjednako obuhva\u0107a fikcionalna i nefikcionalna djela te djela za mlade. U \u017eari\u0161tu je njezina interesa Drugi svjetski rat, konkretno Holokaust, te je, me\u0111u ostalim, povrh <em>Sje\u0107anja na Anne Frank<\/em>, napisala <em>Uspomene na Anne Frank<\/em> <em>njezine prijateljice iz djetinjstva<\/em> (u suradnji s Hannah Goslar, 1997) te knjigu <em>\u0110avolja ljubavnica. Pri\u010da o \u017eeni koja je \u017eivjela i umrla s Hitlerom<\/em> (1997). Za svoj je knji\u017eevni opus dobila brojne nagrade i djela su joj prevedena na vi\u0161e od 25 jezika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 188<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Tnlkl3H3gF\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/sjecanje-na-anne-frank\/\">SJE\u0106ANJE NA ANNE FRANK<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;SJE\u0106ANJE NA ANNE FRANK&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/sjecanje-na-anne-frank\/embed\/#?secret=Tnlkl3H3gF\" data-secret=\"Tnlkl3H3gF\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26611,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-26610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Sjecanje-na-Anne-Frank.jpg?fit=500%2C770&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":26610,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":26610,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":26610,"position":2},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":26610,"position":3},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":26610,"position":4},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":26610,"position":5},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova &#8211; projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26610"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26613,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26610\/revisions\/26613"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}