{"id":26590,"date":"2021-06-09T16:24:55","date_gmt":"2021-06-09T16:24:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26590"},"modified":"2021-06-09T16:26:10","modified_gmt":"2021-06-09T16:26:10","slug":"hrvatsko-cesko-drustvo-ceska-beseda-zagreb-i-vijece-ceske-nacionalne-manjine-grada-zagreba-obiljezili-150-godisnjicu-rodenja-stjepana-radica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26590","title":{"rendered":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo, \u010ce\u0161ka beseda Zagreb i Vije\u0107e \u010de\u0161ke nacionalne manjine Grada Zagreba obilje\u017eili 150. godi\u0161njicu ro\u0111enja Stjepana Radi\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo, \u010ce\u0161ka beseda Zagreb i Vije\u0107e \u010de\u0161ke nacionalne manjine Grada Zagreba obilje\u017eili su u utorak 8. lipnja u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu 150. godi\u0161njicu ro\u0111enja hrvatskog politi\u010dara Stjepana Radi\u0107a koji je krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a bio najve\u0107i popularizator hrvatsko-\u010de\u0161kih odnosa. O vezama Stjepana Radi\u0107a s \u010cesima govorio je povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva koji je istaknuo da je Radi\u0107 u Hrvatskoj popularizirao \u010de\u0161ki jezik i \u010de\u0161ku kulturu, pisao \u010de\u0161ke gramatike i rje\u010dnike i zagovarao politi\u010dku suradnju Hrvata i \u010ceha kako bi se zajedno izborili za svoje nacionalne interese u sklopu Austro-Ugarske. \u201eRadi\u0107 je idealizirao \u010cehe kao najnapredniji i najkulturniji slavenski narod, zadivljen time \u0161to su \u010cesi imali razvijeno gospodarstvo, bankarstvo i \u0161kolstvo, iako su imali mnogo manju autonomiju od Hrvatske, \u010dime su dokazali koliko su kao narod zreli i sposobni organizirati dr\u017eavu. U tom idealiziranju je \u010desto bilo i pretjerivanja, no Radi\u0107 do danas ostaje me\u0111u najve\u0107im prijateljima i simpatizerima koje su \u010cesi ikada imali na hrvatskim prostorima. Rijetko je tko ulagao toliku energiju i entuzijazam u populariziranje \u010ceha i \u010ce\u0161ke me\u0111u Hrvatima kao \u0161to je \u010dinio Stjepan Radi\u0107, iako te simpatije nisu uvijek bile uzvra\u0107ene s \u010de\u0161ke strane, posebno kad je u pitanju bila politika\u201c, kazao je Lipovac. Radi\u0107 je studirao u Pragu od 1893. do 1894., \u0161to je imalo veliku ulogu u njegovom politi\u010dkom i idejnom sazrijevanju jer je od Tom\u00e1\u0161a Masaryka i drugih \u010de\u0161kih politi\u010dara preuzeo ideju da u politici treba prakti\u010dno djelovati kako bi se ostvario pomak nabolje, posebno u gospodarstvu, kulturi i prosvjeti, \u0161to je kasnije primijenio u svom radu me\u0111u hrvatskim selja\u0161tvom. Kao odli\u010dan poznavatelj \u010de\u0161kog jezika Radi\u0107 je na \u010de\u0161kom pisao i knji\u017eevna i publicisti\u010dka djela te novinske \u010dlanke. Radi\u0107 je s \u010ce\u0161kom bio povezan i preko svoje supruge Marije (pravim imenom Marie Dvor\u00e1kov\u00e1) koju je upoznao 1894. tijekom studija u Pragu, a ondje su se vjen\u010dali 1898. i \u017eivjeli od 1899. do 1900. kada je Radi\u0107 djelovao kao novinar u nekoliko \u010de\u0161kih novina i objavio nekoliko publicisti\u010dkih djela (Suvremena Hrvatska, Srbi i Hrvati, Slavenska mlade\u017e i sitni narodni rad, Razmi\u0161ljaji iz medunarodne politike, Ju\u017eni Slaveni), a zbog te djelatnosti  najstarije \u010de\u0161ko knji\u017eevno dru\u0161tvo Svatobor priznalo ga je \u010de\u0161kim knji\u017eevnikom. Radi\u0107 je na \u010de\u0161kom napisao i svoje autobiografske zapise koje je prona\u0161ao, na hrvatski preveo i 1985. objavio \u010de\u0161ki kroatist Du\u0161an Karpatsky. Radi boljeg upoznavanja hrvatske javnosti s \u010de\u0161kom povije\u0161\u0107u i sada\u0161njo\u0161\u0107u, Radi\u0107 je 1910. objavio knjigu \u010ce\u0161ki narod na po\u010detku XX. stolje\u0107a<\/em>, a 1912. i rad Unutra\u0161nje ili dru\u0161tveno ure\u0111enje \u010de\u0161koga naroda<\/em>. Va\u017eno je i Radi\u0107evo djelo Djevoja\u010dki svijet, izabrane pripoviesti \u010de\u0161kih spisateljica<\/em> iz 1902, kojim je \u017eelio potaknuti hrvatske \u017eene da se poput \u010cehinja anga\u017eiraju u javnom \u017eivotu te prijevod romana Aloisa Jir\u00e1seka Pasoglavci ili Boj \u010de\u0161kih grani\u010dara za selja\u010dko pravo<\/em> iz 1906.<\/p>\n\n\n\n

Lipovac je podsjetio da je Radi\u0107 u bro\u0161uri Kako \u0107emo iz na\u0161eg zla u dobro iz 1902. napisao: \u201e\u010cesi su po svom znanju, napretku i bogatstvu, a osobito po svojoj ljubavi k slavenskoj bra\u0107i, prvi slavenski narod. \u010cesi nam mogu najvi\u0161e pomo\u0107i tim \u0161to se kod njih mo\u017eemo nau\u010diti kako se pametno i napredno gospodari, radi i trguje i kako se stvara narodna sloga”. Spomenuo je i Radi\u0107ev govor u Hrvatskom saboru iz 1911. kada je uz ostalo rekao: \u201eKad me tko pita, za\u0161to o \u010cesima toliko govorim, onda odgovaram: Zato, jer kod \u010ceha imamo sve o \u010demu mi jo\u0161 dugo niti sanjati ne mo\u017eemo.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Radi\u0107 se zalagao za preustroj Austro-Ugarske u Podunavski savez dr\u017eava i naroda sastavljen od pet dr\u017eava \u2013 \u010de\u0161ke, galicijske, ugarske, hrvatske i alpske, s time da bi Slaveni u me\u0111usobnoj komunikaciji trebali koristiti \u010de\u0161ki, koji bi bio i posredni\u010dki jezik sa sredi\u0161njim dr\u017eavnim institucijama. Predlagao je i da se u hrvatske srednje \u0161kole uvede u\u010denje \u010de\u0161kog kako bi mladi ljudi mogli odlaziti na \u0161kolovanje u \u010ce\u0161ku, prije svega u strukovne \u0161kole kojih u Hrvatskoj nije bilo. Jo\u0161 1896. Radi\u0107 je sastavio i izdao Slovnicu i \u010ditanku \u010de\u0161koga jezika <\/em>i Rje\u010dnik \u010de\u0161koga jezika za Hrvate<\/em>. Ta su djela do\u017eivjela svoje drugo, prera\u0111eno i dopunjeno izdanje 1902. pod naslovom \u010ce\u0161ko-hrvatska slovnica s \u010ditankom i s \u010de\u0161ko-hrvatskim diferencijalnim rje\u010dnikom<\/em>, a tre\u0107e izdanje 1911. pod naslovom \u010ce\u0161ka vje\u017ebenica za srednje i njima sli\u010dne \u0161kole.<\/em> Dugo godina to su bili jedini priru\u010dnici za u\u010denje \u010de\u0161kog jezika u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Nakon raspada Austro-Ugarske Radi\u0107 se zalagao za spajanje Hrvatske s \u010cehoslova\u010dkom koridorom kroz dana\u0161nje Gradi\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Stjepan Radi\u0107 bio je povezan i s \u010cesima u Hrvatskoj me\u0111u kojima je \u017eivio tri mjeseca od 1901. do 1902. u selu Kon\u010danici kod Daruvara, a kasnije je pisao za novine \u010de\u0161ke manjine te posje\u0107ivao \u010ce\u0161ku besedu Zagreb. U vrijeme Kraljevine SHS kada je Radi\u0107 temeljem izbornih rezultata bio smatran vo\u0111om hrvatskog naroda ve\u0107ina \u010ceha u Hrvatskoj, posebno na selu, podr\u017eavala je njegovu politiku.<\/p>\n\n\n\n

Zbog svojih zasluga za hrvatsko-\u010de\u0161ke odnose Stjepan Radi\u0107 je 2018. u Pragu dobio ulicu sa svojim imenom, na inicijativu Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva, a 2011. podignuta mu je i spomen-plo\u010da na mjestu vjen\u010danja, u crkvi svetog Norberta.<\/p>\n\n\n\n

Uvodno je govorio predsjednik \u010ce\u0161ke besede Zagreb i Vije\u0107a \u010de\u0161ke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik koji je podsjetio da je obilje\u017eavanje 150. godi\u0161njice ro\u0111enja Stjepana Radi\u0107a organizirano u sklopu Dana \u010de\u0161ke i hrvatske kulture u Zagrebu koji se odr\u017eavaju od 25. svibnja u organizaciji ove dvije institucije \u010de\u0161ke manjine u Zagrebu. \u201eCilj\u00a0 Dana \u010de\u0161ke i hrvatske kulture u Zagrebu je oteti zaboravu osobe koje su gradile mostove izme\u0111u Hrvata i \u010ceha, a jedan od naj\u010dvr\u0161\u0107ih mostova izgradio je upravo Stjepan Radi\u0107\u201c, kazao je Bahnik, koji je istaknuo i Radi\u0107eve zasluge za prihva\u0107enost \u010de\u0161ke manjine u Hrvatskoj me\u0111u ve\u0107inskim narodom.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Snimka predavanja dostupna je na poveznici:\u00a0https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=pJMQ1_2WAUg&t=3193s<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n
Predavanje \u201cStjepan Radi\u0107 i \u010cesi\u201d<\/a><\/blockquote>