{"id":26565,"date":"2021-06-04T22:08:57","date_gmt":"2021-06-04T22:08:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26565"},"modified":"2021-06-04T22:08:57","modified_gmt":"2021-06-04T22:08:57","slug":"peti-history-fest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26565","title":{"rendered":"Peti History Fest"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Sarajevu \u0107e se od 8. do 12. juna odr\u017eati peti po redu <em>History Fest<\/em>. Osnovna tema ovogodi\u0161njeg <em>History Festa<\/em> je \u201cPregovori, sporazumi i\/ili rat: Dileme u jugoisto\u010dnoj Evropi 1941. i 1991. godine. Ideologije, konteksti, posljedice\u201d. Iz Udru\u017eenja za modernu historiju, koje organizira festival, isti\u010du da je cilj da se na festivalu otvore diskusije o tome za\u0161to antiratne inicijative nisu uspjele 1941. i 1991. nego su se svijet 1941, a potom i Jugoslavija 1991, suo\u010dili sa velikim i stra\u0161nim ratovima. Da li nas povijesno iskustvo u\u010di kako mo\u017eemo izbje\u0107i ranije po\u010dinjene gre\u0161ke?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jugoisto\u010dna Evropa se 1941. nalazila pred globalnim ratom. Gr\u010dka i Albanija su ve\u0107 iskusile rat, Jugoslavija se nalazila na pragu rata i pred velikim izazovima. Ve\u0107 du\u017ee vremena trajali su razni pregovori o preure\u0111enju Jugoslavije (zavr\u0161eni 1939. sporazumom Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek), a potom se Jugoslavija suo\u010dila sa njema\u010dkim pritiskom. Pregovori vo\u0111eni izme\u0111u Njema\u010dke i Jugoslavije prolazili su kroz razne etape, imali su odre\u0111enu dinamiku, a na stolu su bile razli\u010dite ponude. Da li su ti pregovori vodili ka miru ili ratu? Je li uop\u0107e bilo mogu\u0107e izbje\u0107i rat?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pregovori su zavr\u0161eni u martu 1941. pristupom Jugoslavije Trojnom paktu. \u0160ta je sve to zna\u010dilo? \u0160ta je u pregovorima nu\u0111eno Jugoslaviji? \u0160ta je sve sadr\u017eano u potpisanom sporazumu? Ko je u tome sudjelovao? Kakav su polo\u017eaj imale ostale zemlje jugoisto\u010dne Evrope u ovom sporazumu Jugoslavije i Njema\u010dke? Kako su se intelektualci i razne druge skupine odnosili prema tim doga\u0111ajima pred izbijanje Drugog svjetskog rata? Da li su u jugoisto\u010dnoj Evropi imale odjeka razne antiratne inicijative, poput Odbora za mir i razoru\u017eanje, Svjetskog saveza \u017eena protiv rata i fa\u0161izma i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1991. ponovo se jugoisto\u010dna Evropa nalazila pred izazovima. Posljedice 1989. su bile vidljive posebno u Jugoslaviji, gdje su se odvijali brojni pregovori, uz moderaciju Evrope. Postizani su neki javni i neki tajni dogovori, koji i danas izazivaju razli\u010dite interpretacije (Sporazum u Kara\u0111or\u0111evu, naprimjer). Kako su se odvijali pregovori o budu\u0107nosti Jugoslavije? Kako su se prema tome odnosile ostale zemlje Jugoisto\u010dne Evrope? Koliko su gurali Jugoslaviju u raspad, a koliko im je bilo stalo do o\u010duvanja i stabilizacije Jugoslavije? \u0160ta je sve ra\u0111eno da se izbjegne rat i je li ga bilo mogu\u0107e sprije\u010diti? Ko se sve anga\u017eirao oko mirovnih rje\u0161enja sukoba i rata, na koji na\u010din i s kojim ciljevima? Koja je u svemu tome bila uloga intelektualaca, antiratnih pokreta i mirovnih inicijativa?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U okviru ovogodi\u0161njeg <em>History Festa<\/em> bit \u0107e organizirano niz okruglih stolova i panel diskusija (o politi\u010dkim aferama koje su se tokom 1980-ih godina odvijale u Bosni i Hercegovini, me\u0111urepubli\u010dkim odnosima u Jugoslaviji tokom 1980-ih godina, idejama o transformaciji Jugoslavije 1990-1992., historijskom revizionizmu u \u201eIzvje\u0161taju Nezavisne me\u0111unarodne komisije za istra\u017eivanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995\u201c), predavanja i promocija knjiga. Poseban dio festivala su doktorska radionica, posebne diskusija u kojoj mladi histori\u010dari govore o raspadu Jugoslavije te radionica za nastavnike i profesore historije o antiratnim pokretima po\u010detkom 1990-ih godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovogodi\u0161njem <em>History Festu<\/em> su i rasprave koje su sastavni dio dva me\u0111unarodna projekta u okviru programa \u201eEvropa za gra\u0111anke i gra\u0111ane\u201c koje finansira Evrpska komisija: u okviru projekta \u201eDifferent paths \u2212 shared values\u201c bit \u0107e diskusija naslovljena <em>Evropske vrijednosti i Bosna i Hercegovina: Od ujedinjene Evrope, preko raspada Jugoslavije do pitanja \u201eGdje je Bosna i Hercegovina danas\u201c?<\/em>, a u okviru projekta \u201cHistoire pour la Liberte\u201d zanimljiva konferencija naslovljena <em>Dru\u0161tvo i historiografija u jugoisto\u010dnoj Evropi \u2212 Od zajedni\u010dke pro\u0161losti do podijeljene historije.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>History Fest<\/em> se otvara 8. juna, u 19:00 u Sarajevskoj Vije\u0107nici, a naredni doga\u0111aji \u0107e se organizirati u hotelima Holiday i Hills. Osim nau\u010dnika iz Bosne i Hercegovine (Mirko Pejanovi\u0107, Slavo Kuki\u0107, Miodrag \u017divanovi\u0107, Asim Mujki\u0107, Rusmir Mahmut\u0107ehaji\u0107, Adnan Jahi\u0107, i drugi) u doga\u0111ajima u festivali \u0107e sudjelovati i brojni inozemni histori\u010dari (Dubravka Stojanovi\u0107, Ivo Goldstein, \u0160erbo Rastoder, Sonja Biserko, Milivoj Be\u0161lin, Tvrtko Jakovina, Hannes Grandits i brojni drugi).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor, program i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=494\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=494<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Historiografijaba-102302931225442\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Historiografijaba-102302931225442\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.historyfest.ba\/\">https:\/\/www.historyfest.ba\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/History-Fest-1853255024801877\/\">https:\/\/www.facebook.com\/History-Fest-1853255024801877\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26566,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26565","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/logo-HFS-2021.png?fit=555%2C283&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":26565,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":26565,"position":1},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56088,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56088","url_meta":{"origin":26565,"position":2},"title":"Muhamed Mule Musi\u0107, &#8220;SE\u0106ANJA. Bihor 1942 \u2013 Dachau 1945.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Most Art Jugoslavija iz Zemuna je objavio SE\u0106ANJA. Bihor 1942 \u2013 Dachau 1945. Muhameda Mule Musi\u0107a. Muhamed Mule Musi\u0107 (1915-2004) je nepoznat \u0161iroj javnosti i istoriografiji, a zbog sudbine koju je do\u017eivio on pripada plejadi epskih heroja od anti\u010dkih vremena do dana\u0161njih dana. Njegova ljudska vrlina, i veli\u010dina, upravo je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/music-secanja.jpg?fit=1200%2C831&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/music-secanja.jpg?fit=1200%2C831&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/music-secanja.jpg?fit=1200%2C831&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/music-secanja.jpg?fit=1200%2C831&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/music-secanja.jpg?fit=1200%2C831&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":26565,"position":3},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":26565,"position":4},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55928,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55928","url_meta":{"origin":26565,"position":5},"title":"\u201e\u010casna pionirska\u201c \u2013 Boris Ra\u0161eta &amp; Goran Gavranovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Kolektivna sje\u0107anja na nekada\u0161nju Jugoslaviju i danas predstavljaju va\u017ean dio dru\u0161tvene i kulturne ba\u0161tine prostora jugoisto\u010dne Europe. Knjiga \u201e\u010casna pionirska \u2013 tragovi jednog vremena\u201c Borisa Ra\u0161ete i Gorana Gavranovi\u0107a donosi pregled fenomena, osoba, doga\u0111aja i predmeta koji su obilje\u017eili svakodnevni \u017eivot, popularnu kulturu i dru\u0161tvene procese druge polovice 20. stolje\u0107a.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26565"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26567,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26565\/revisions\/26567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}