{"id":2652,"date":"2016-11-14T23:00:05","date_gmt":"2016-11-14T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2652"},"modified":"2016-11-14T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-14T23:00:05","slug":"tportalova-nagrada-slobodanu-snajderu-za-roman-doba-mjedi-o-jugoslavenskim-folksdojcerima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2652","title":{"rendered":"Tportalova nagrada Slobodanu \u0160najderu za roman “Doba mjedi” o jugoslavenskim folksdoj\u010derima"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Nakon Nagrade Me\u0161a Selimovi\u0107, Nagrade Mirko Kova\u010d, Nagrade Radomir Konstantinovi\u0107, Nagrade Ko\u010di\u0107evo pero, Slobodan \u0160najder dobitnik je i tportalove knji\u017eevne nagrade za roman \u201eDoba mjedi\u201c o koji tematizira povijest jugoslavenskih folksdoj\u010dera..<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

NAJBOLJI ROMAN<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Slobodan \u0160najder dobitnik tportalove knji\u017eevne nagrade vrijedne 50 tisu\u0107a kuna<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

14.11.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017diri tportalove knji\u017eevne nagrade, u kojemu su pod presjedanjem knji\u017eevne kriti\u010darke i publicistice Katarine Luketi\u0107 bili prevoditeljica Ursula Burger, kazali\u0161ni redatelj Ivica Buljan te urednici i pisci Miroslav Mi\u0107anovi\u0107 i Jadranka Pintari\u0107, odlu\u010dio je ovogodi\u0161nju nagradu roman@tportal.hr dodijeliti Slobodanu \u0160najderu za roman ‘Doba mjedi’, objavljeno je na sve\u010danoj dodjeli u ponedjeljak nave\u010der u zagreba\u010dkom Velvet Cafeu <\/font><\/i><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Za nagradu roman@tportal.hr ove godine bilo je prijavljeno 56 naslova, a odabir najboljega nije bio nimalo lagan. Na sre\u0107u, \u017eiri nije morao birati manje lo\u0161 tekst. U finalu su bili romani ‘Doba mjedi’ Slobodana \u0160najdera, ‘Na osami blizu mora’ Zorana Feri\u0107a, ‘Podru\u010dje bez signala’ Roberta Peri\u0161i\u0107a, ‘Oblak boje ko\u017ee’ Neboj\u0161e Lujanovi\u0107a i ‘Tvoj sin Huckleberry Finn’ Bekima Sejranovi\u0107a. Pobjedniku Slobodanu \u0160najderu pripala je nov\u010dana nagrada u vrijednosti od 50 tisu\u0107a kuna te skulptura tipkovnice, dok je ostalih \u010detvero finalista dobilo Lenovo tablet Yoga Tab 3.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>‘Ovom nagradom ve\u010deras \u017eelimo poduprijeti pisce i knji\u017eevnost. Najve\u0107i problem bio nam je kako osigurati to da se svi finalisti nagrade danas pojave ovdje, a zahvaljuju\u0107i urednici kulture tportala Miji Pavli\u0161i u tome smo i uspjeli. S piscima, znate, nije lako – neki \u017eive u nekoliko dr\u017eava, od Norve\u0161ke do Bosne, neki na otoku, a neki mo\u017eda nisu ni htjeli do\u0107i jer znate kakvi su umjetnici. <\/span>Ve\u010deras su ipak svi na okupu i to me veseli. Vjerujem da se svi ovdje prisutni mogu na\u0107i u jednom od prijavljenih 56 romana, u jednoj re\u010denici, odlomku te se zamisliti o sebi i svijetu koji nas okru\u017euje. Upravo je to ono na \u0161to nas navodi \u010ditanje i knji\u017eevnost – da shvatimo svijet oko sebe i postanemo bolji ljudi. Zato je moja poruka ve\u010deras – ljudi, \u010ditajte!’, izjavila je glavna urednica tportala Danijela Jozi\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

‘Hrvatski Telekom i kultura vole se javno ve\u0107 dug niz godina. Veseli me vidjeti kako se razvija knji\u017eevna nagrada tportala i to \u0161to je ovako velik odaziv ve\u010deras, ali i na sam natje\u010daj. Proteklih devet godina 450 autora i autorica se prijavilo na na\u0161 natje\u010daj za knji\u017eevnu nagradu. \u017diri nije imao nimalo jednostavnu zada\u0107u pro\u010ditati i ocijeniti sve romane. \u010cestitam svima koji su se prijavili i posebno onome tko bude progla\u0161en pobjednikom’, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Toma\u0161kovi\u0107. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Odluku o ovogodi\u0161njem dobitniku nagrade roman@tportal.hr, biraju\u0107i me\u0111u gotovo rekordnih 56 prijavljenih naslova izdanih u pro\u0161loj godini, donio je \u017eiri koji su \u010dinili knji\u017eevna kriti\u010darka i publicistica Katarina Luketi\u0107 kao predsjednica te kao \u010dlanovi prevoditeljica Ursula Burger, kazali\u0161ni redatelj Ivica Buljan i pisci i kriti\u010dari Jadranka Pintari\u0107 i Miroslav Mi\u0107anovi\u0107.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>‘Ove godine \u017eiri je u\u017eivao jer smo dobili priliku \u010ditati, analizirati i me\u0111usobno raspravljati o odli\u010dnim romanima’, kazala je Luketi\u0107 na sve\u010danom progla\u0161enju pobjednika devetog po redu tportalova natje\u010daja u zagreba\u010dkom Velvet Cafeu. ‘No tako\u0111er smo imali doista te\u017eak zadatak me\u0111u odabranim finalistima odabrati najboljega jer svi oni zapravo zaslu\u017euju tu nagradu’, napomenula je.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017diri se u dono\u0161enju kona\u010dnog suda vodio kriterijima autenti\u010dnosti i koherentnosti te se odlu\u010dio za \u0160najderov ‘dojmljivo jezi\u010dno napisan roman, gotovo roman-fresku, koji govori o zaboravu i sje\u0107anju, odnosu izme\u0111u male, intimne i velike, slu\u017ebene povijesti, u kojemu je autor uspio iskazati puno\u0107u vremena i prostora’, kazala je Luketi\u0107.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010cestitala je svim finalistima, ocijeniv\u0161i kako se \u010dini da su u opusima svih finalista upravo ti romani ‘ono najbolje \u0161to su oni napisali u \u017eanru romana’. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Pobjednik Slobodan \u0160najder je zahvalio na nagradi, a tportalu na tome \u0161to dodjeljuje nagradu, poru\u010div\u0161i kako mu je iznimno drago \u0161to je ba\u0161 njegov roman ovogodi\u0161nji laureat.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>‘Goethe je rekao kako uz neke uvjete nije ni\u0161ta te\u017ee podnijeti nego nekoliko dobrih dana. A ja ovih nekoliko dobrih dana jako dobro podnosim’, rekao je \u0160najder.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nagra\u0111eni roman ‘Doba mjedi’, objavljen u izdanju nakladnika TIM press, najavljen je kao ratno-ljubavna pri\u010da \u010dija radnja po\u010dinje u Njema\u010dkoj u 18. stolje\u0107u, u vrijeme velike gladi i iseljavanja, a zavr\u0161ava u Jugoslaviji 1945. protjerivanjem Nijemaca i etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem. <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Stru\u010dni \u017eiri tportalove knji\u017eevne nagrade navodi u svom obrazlo\u017eenju kako je nagra\u0111eni roman ‘djelo koje \u0107e, bez sumnje, obilje\u017eiti dulji period i hrvatske i regionalne knji\u017eevnosti, a uz ne\u0161to sre\u0107e s vremenom se upisati na listu velikih europskih romana’ i zaklju\u010duje kako on ‘ukazuje na slo\u017eenost ovda\u0161nje povijesti i razli\u010ditost na\u0161ih identiteta te na pogubnost politika nacionalne isklju\u010divosti koje su nastojale i jo\u0161 nastoje prebrisati sve takve slo\u017eenosti i razli\u010ditosti. Kona\u010dno, roman svjedo\u010di o mo\u0107i fikcije da uzvrati udarac, odnosno o mo\u0107i knji\u017eevnog jezika koji \u2013 za razliku od jezika historiografije i politike \u2013 uspijeva iskazati svu puno\u0107u nekog vremena i prostora i pokazati pojedincu da ima pravo na vlastiti izbor’.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvori: <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/knjizevnost\/452488\/Slobodan-Snajder-dobitnik-tportalove-knjizevne-nagrade-vrijedne-50-tisuca-kuna.html<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/knjizevnost\/452500\/Obrazlozenje-zirija-o-dobitniku-tportalove-knjizevne-nagrade.html<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

DODIJELJENO KO\u010cI\u0106EVO PERO<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/knjizevnost\/452213\/Slobodanu-Snajderu-dodijeljeno-Kocicevo-pero-za-Doba-mjedi.html<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Predstavljanje novog romana Slobodana \u0160najdera<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=2616<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nagrada Slobodanu \u0160najderu za roman ‘Doba mjedi’ o povijesti jugoslavenskih folksdoj\u010dera<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=3559<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Slobodan \u0160najder dobitnik Nagrade Mirko Kova\u010d za roman \u201eDoba mjedi\u201c o jugoslavenskim folksdoj\u010derima<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=3668<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Slobodanu \u0160najderu Nagrada Radomir Konstantinovi\u0107 za roman \u201eDoba mjedi\u201c o povijesti jugoslavenskih folksdoj\u010dera<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=3726<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2652","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2652,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2652,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2652,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2652,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2652,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2652,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2652","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2652"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2652\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}