{"id":26492,"date":"2021-05-31T08:01:38","date_gmt":"2021-05-31T08:01:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26492"},"modified":"2021-05-31T08:04:50","modified_gmt":"2021-05-31T08:04:50","slug":"preminuo-povjesnicar-nobuhiro-shiba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26492","title":{"rendered":"Preminuo povjesni\u010dar Nobuhiro Shiba"},"content":{"rendered":"\n

Iznenada je preminuo profesor Nobuhiro Shiba<\/strong>, japanski povjesni\u010dar koji se bavio temama balkanske i jugoisto\u010dno-europske povijesti. Na Sveu\u010dili\u0161tu Waseda u Tokiju diplomirao je 1974. i potom 1979. stekao doktorat iz europske povijesti. Dvije je godine boravio na stipendiji na Univerzitetu u Beogradu. Radio je u Japanskom dru\u0161tvu za promociju znanosti kao mladi istra\u017eiva\u010d, potom predavao na Sveu\u010dili\u0161tu Keiai, a od 1992. bio je profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Tokiju, gdje je 2010. umirovljen i potom stekao titulu professor emeritus<\/em>. Od 2010. bio je gostuju\u0107i profesor u Europskom centru za mir i razvoj u Beogradu. Godine 2013. nastavio je predava\u010dke aktivnosti kao profesor Visoke \u0161kole za me\u0111unarodnu upravu na Me\u0111unarodnom sveu\u010dili\u0161tu Josai u Tokiju te direktor njegova Instituta za srednjoeuropske studije (Josai Institute for Central European Studies).<\/p>\n\n\n\n

Shibina su najva\u017enija djela Suvremena povijest Jugoslavije<\/em> (Tokio 1996; potom jo\u0161 18 izdanja do 2016), Nacionalizam na Balkanu<\/em> (Tokio 1996; potom jo\u0161 13 izdanja do 2015), Ilustrirana povijest Balkana<\/em> (Tokio 2001), a napisao je i tekstove u knjigama o povijesti Hrvatske, Srbije i Slovenije (60 \u010dlanaka da se upozna Hrvatska<\/em>, Tokio 2013; 60 \u010dlanaka da se upozna Srbija<\/em>, Tokio 2015; 60 \u010dlanaka da se upozna Slovenija<\/em>, Tokio 2017 \u2013 za potonju je knjigu 2017. dobio Medalju za zasluge Republike Slovenije). Bavio se i problematikom ud\u017ebenika, organizirao skupove u Japanu i zemljama biv\u0161e Jugoslavije. Kao rezultat te njegove aktivnosti su dvije knjige na engleskom: In Search of a Common Regional History: the Balkans and East Asia in History Textbook<\/em> (The University of Tokyo, 2006); School History and Textbooks: A Comparative Analysis of History Textbooks in Japan and Slovenia<\/em> (In\u0161titut za novej\u0161o zgodovino, Ljubljana, 2013).<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e je puta profesor Nobuhiro Shiba boravio u Zagrebu kao gost Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i dr\u017eao studentima predavanja. Posljednje je bilo 27. listopada 2014. pod naslovom \u201eOdnosi izme\u0111u novoga Balkana i Japana\u201d. Objavio je i dva \u010dlanka u Povijesti u nastavi<\/em>: \u201eProu\u010davanje povijesti Balkana u Japanu<\/strong><\/a>\u201c;\u201eJedan odlomak iz povijesti suradnje Japana i Hrvatske: Hrvatska pjesma \u00abU boj\u00bb i japanski mu\u0161ki zbor<\/strong><\/a>\u201c. Oba su dostupna na hrcak.hr.<\/p>\n\n\n\n

Od 2015. ure\u0111ivao je sa suprugom Riko i nekolicinom suradnika The Electronic journal of Central European Studies in Japan <\/em>(https:\/\/www.josai.ac.jp\/jices\/ejces\/index.html<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Pamtit \u0107emo ga po osmjehu i dobrohotnosti koju je izra\u017eavao prema svojim kolegicama i kolegama u Zagrebu i drugim gradovima na\u0161e regije \u010diju je povijest istra\u017eivao i predavao.<\/p>\n\n\n\n

Damir Agi\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n

(na temelju javnih podataka na internetskim portalima, napose https:\/\/www.jiu.ac.jp)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Fotografirala Snje\u017eana Koren<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26493,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-26492","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/shiba-nobuhir-.jpg?fit=499%2C618&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":26492,"position":0},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":26492,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":26492,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":26492,"position":3},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":26492,"position":4},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":26492,"position":5},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 “Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26492"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26496,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26492\/revisions\/26496"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}