{"id":26461,"date":"2021-05-28T20:01:52","date_gmt":"2021-05-28T20:01:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26461"},"modified":"2021-05-28T20:01:52","modified_gmt":"2021-05-28T20:01:52","slug":"izlozba-slana-radikalni-krajobraz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26461","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cSLANA \u2013 Radikalni krajobraz\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Autori: Davor Konjiku\u0161i\u0107, Nika Petkovi\u0107, Goran Andlar<\/p>\n\n\n\n

2\/6 \u2013 23\/6\/ 2021
Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb
Produkcija projekta: Srpsko narodno vije\u0107e-SNV
Dizajn postava i publikacije: Damir Gamulin
Kustosica izlo\u017ebe: Ana Devi\u0107\/WHW<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se mo\u017ee pogledati od 2\/6 u 19h uz prisustvo autora\/ica.<\/p>\n\n\n\n

Vodstva kroz izlo\u017ebu:
2\/6\/2021 od 17h
10\/6\/2021 od 17h
Zbog ograni\u010denog broja posjetitelja za vodstva prijava na: ana.kovacic.whw@gmail.com<\/a><\/p>\n\n\n\n

Od 2017. Davor Konjiku\u0161i\u0107 i Nika Petkovi\u0107 rade na opse\u017enom umjetni\u010dko \u2013 istra\u017eiva\u010dkom projektu koji za svoje polazi\u0161te uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilje\u017eja na njegove \u017ertve se sustavno i nasilno uni\u0161tavaju. Upisuju\u0107i se u taj brisani prostor, SLANA \u2013 Radikalni krajobraz obuhva\u0107a film, fotografije te interdisciplinarno istra\u017eivanje u formi 3D rekonstrukcije nekada\u0161njeg koncentracijskog logora. Od mleta\u010dkih vremena krajobraz Slane obilje\u017een je brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispa\u0161e preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turisti\u010dke eksploatacije.<\/p>\n\n\n\n

Sredi\u0161nji dio izlo\u017ebe je film Uvala koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan. Koriste\u0107i se metodama \u2018pejza\u017enog filma\u2019 Davor Konjiku\u0161i\u0107 i Nika Petkovi\u0107 propituju postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zlo\u010dina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz. Putovanjem ka pro\u0161lom vremenu iz sada\u0161nje perspektive film poziva na perceptivnu komemoraciju i propitivanje politi\u010dkog okvira slike u kojoj je odsustvo \u010dovjeka zapravo njegova trajna prisutnost a prazan prostor mjesto zlo\u010dina. Kao \u0161to isti\u010de teoreti\u010dar filma Pavle Levi u publikaciji projekta: \u201dOno \u0161to na prvi pogled djeluje kao \u201cprazan\u201d prostor, kako film odmi\u010de, sve se eksplicitnije razotkriva kao ni\u0161ta manje nego mjesto zlo\u010dina. Drugim rije\u010dima, dok film traje gledatelj kao da se \u2013 linearnom vremenskom putanjom \u2013 vra\u0107a u pro\u0161lost, u doba zlo\u010dina. Ali na kraju puta \u2013 \u0161to je klju\u010dno \u2013 taj linearni vremenski tok razotkriva se kao sredstvo jednog politi\u010dki daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom \u201ckratkom spoju\u201d ili superimpoziciji: na spoznaji da je zlo\u010din (iz pro\u0161losti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sada\u0161njosti), ali je potisnut, \u201cizbrisan iz slike.\u201d Upravo je to brisanje rezultat i simptom dana\u0161nje dominantne \u2013 i problemati\u010dne \u2013 ideolo\u0161ke paradigme.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Projekt obuhva\u0107a interdisciplinarno istra\u017eivanje nastalo u bliskoj suradnji s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podr\u0161ku doc. dr. sc. Hrvoja Tomi\u0107a s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Bo\u017ei\u0107a. Ovo opse\u017eno istra\u017eivanje lokaliteta uz terenska istra\u017eivanja obuhvatilo je znanstvene postupke kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivsku povijesnu gra\u0111u \u2013 \u0161to je poslu\u017eilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora.<\/p>\n\n\n\n

Umjetni\u010dki projekt SLANA \u2013 Radikalni krajobraz nastao je u produkciji Srpskog narodnog vije\u0107a koje kroz kulturne suradni\u010dke projekte poti\u010de umjetni\u010dke produkcije i istra\u017eivanja koja razvijaju anga\u017eiran pristup povijesti i kulturu sje\u0107anja koja se vezuje za naslje\u0111e antifa\u0161izma, stradanja i genocid manjinskog stanovni\u0161tva te univerzalnog ljudskog iskustva nastalog u te\u0161kim traumama ili pak u naknadnoj negaciji istih.<\/p>\n\n\n\n

Damir Gamulin autor je postava izlo\u017ebe i grafi\u010dkog oblikovanja publikacije koja uz arhivsku gra\u0111u povijesti logora uklju\u010duje tekstove: Gorana Andlara, Davora Konjiku\u0161i\u0107a, Pavla Levija, Nike Petkovi\u0107, Anete Vladimirov i Ante Zemljara.<\/p>\n\n\n\n

Aneta Vladimirov i Marija Crnogorac su producirale izlo\u017ebu u okviru SNV-ovog programa kulture sje\u0107anja zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci i sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.<\/p>\n\n\n\n

Radno vrijeme Galerije Nova:
utorak \u2013 petak: 12\u201320h
subota: 11\u201314h<\/p>\n\n\n\n

Program Galerije Nova podr\u017eavaju:
Grad Zagreb
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Zaklada Kultura nova<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/886887728563849\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26462,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-26461","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Slana.jpg?fit=1500%2C1125&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":26461,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":26461,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":26461,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":26461,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53782","url_meta":{"origin":26461,"position":4},"title":"U sjedi\u0161tu UN-a postavljena izlo\u017eba “Croatian Scientists, Inventors and Inventions”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom nadolaze\u0107ega Dana dr\u017eavnosti u sjedi\u0161tu Ujedinjenih naroda u New Yorku postavljena je izlo\u017eba \"Croatian Scientists, Inventors and Inventions\", koju je za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izradio Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. Na vi\u0161e od dvadeset plakata predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji \u010dija su dostignu\u0107a prepoznatljiva na\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":26461,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26461"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26463,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26461\/revisions\/26463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}