{"id":26461,"date":"2021-05-28T20:01:52","date_gmt":"2021-05-28T20:01:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26461"},"modified":"2021-05-28T20:01:52","modified_gmt":"2021-05-28T20:01:52","slug":"izlozba-slana-radikalni-krajobraz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26461","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cSLANA \u2013 Radikalni krajobraz\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Autori: Davor Konjiku\u0161i\u0107, Nika Petkovi\u0107, Goran Andlar<\/p>\n\n\n\n<p>2\/6 \u2013 23\/6\/ 2021<br>Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb<br>Produkcija projekta: Srpsko narodno vije\u0107e-SNV<br>Dizajn postava i publikacije: Damir Gamulin<br>Kustosica izlo\u017ebe: Ana Devi\u0107\/WHW<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba se mo\u017ee pogledati od 2\/6 u 19h uz prisustvo autora\/ica.<\/p>\n\n\n\n<p>Vodstva kroz izlo\u017ebu:<br>2\/6\/2021 od 17h<br>10\/6\/2021 od 17h<br>Zbog ograni\u010denog broja posjetitelja za vodstva prijava na: <a href=\"mailto:ana.kovacic.whw@gmail.com\">ana.kovacic.whw@gmail.com<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Od 2017. Davor Konjiku\u0161i\u0107 i Nika Petkovi\u0107 rade na opse\u017enom umjetni\u010dko \u2013 istra\u017eiva\u010dkom projektu koji za svoje polazi\u0161te uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilje\u017eja na njegove \u017ertve se sustavno i nasilno uni\u0161tavaju. Upisuju\u0107i se u taj brisani prostor, SLANA \u2013 Radikalni krajobraz obuhva\u0107a film, fotografije te interdisciplinarno istra\u017eivanje u formi 3D rekonstrukcije nekada\u0161njeg koncentracijskog logora. Od mleta\u010dkih vremena krajobraz Slane obilje\u017een je brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispa\u0161e preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turisti\u010dke eksploatacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredi\u0161nji dio izlo\u017ebe je film Uvala koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan. Koriste\u0107i se metodama \u2018pejza\u017enog filma\u2019 Davor Konjiku\u0161i\u0107 i Nika Petkovi\u0107 propituju postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zlo\u010dina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz. Putovanjem ka pro\u0161lom vremenu iz sada\u0161nje perspektive film poziva na perceptivnu komemoraciju i propitivanje politi\u010dkog okvira slike u kojoj je odsustvo \u010dovjeka zapravo njegova trajna prisutnost a prazan prostor mjesto zlo\u010dina. Kao \u0161to isti\u010de teoreti\u010dar filma Pavle Levi u publikaciji projekta: \u201dOno \u0161to na prvi pogled djeluje kao \u201cprazan\u201d prostor, kako film odmi\u010de, sve se eksplicitnije razotkriva kao ni\u0161ta manje nego mjesto zlo\u010dina. Drugim rije\u010dima, dok film traje gledatelj kao da se \u2013 linearnom vremenskom putanjom \u2013 vra\u0107a u pro\u0161lost, u doba zlo\u010dina. Ali na kraju puta \u2013 \u0161to je klju\u010dno \u2013 taj linearni vremenski tok razotkriva se kao sredstvo jednog politi\u010dki daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom \u201ckratkom spoju\u201d ili superimpoziciji: na spoznaji da je zlo\u010din (iz pro\u0161losti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sada\u0161njosti), ali je potisnut, \u201cizbrisan iz slike.\u201d Upravo je to brisanje rezultat i simptom dana\u0161nje dominantne \u2013 i problemati\u010dne \u2013 ideolo\u0161ke paradigme.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt obuhva\u0107a interdisciplinarno istra\u017eivanje nastalo u bliskoj suradnji s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podr\u0161ku doc. dr. sc. Hrvoja Tomi\u0107a s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Bo\u017ei\u0107a. Ovo opse\u017eno istra\u017eivanje lokaliteta uz terenska istra\u017eivanja obuhvatilo je znanstvene postupke kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivsku povijesnu gra\u0111u \u2013 \u0161to je poslu\u017eilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora.<\/p>\n\n\n\n<p>Umjetni\u010dki projekt SLANA \u2013 Radikalni krajobraz nastao je u produkciji Srpskog narodnog vije\u0107a koje kroz kulturne suradni\u010dke projekte poti\u010de umjetni\u010dke produkcije i istra\u017eivanja koja razvijaju anga\u017eiran pristup povijesti i kulturu sje\u0107anja koja se vezuje za naslje\u0111e antifa\u0161izma, stradanja i genocid manjinskog stanovni\u0161tva te univerzalnog ljudskog iskustva nastalog u te\u0161kim traumama ili pak u naknadnoj negaciji istih.<\/p>\n\n\n\n<p>Damir Gamulin autor je postava izlo\u017ebe i grafi\u010dkog oblikovanja publikacije koja uz arhivsku gra\u0111u povijesti logora uklju\u010duje tekstove: Gorana Andlara, Davora Konjiku\u0161i\u0107a, Pavla Levija, Nike Petkovi\u0107, Anete Vladimirov i Ante Zemljara.<\/p>\n\n\n\n<p>Aneta Vladimirov i Marija Crnogorac su producirale izlo\u017ebu u okviru SNV-ovog programa kulture sje\u0107anja zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci i sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.<\/p>\n\n\n\n<p>Radno vrijeme Galerije Nova:<br>utorak \u2013 petak: 12\u201320h<br>subota: 11\u201314h<\/p>\n\n\n\n<p>Program Galerije Nova podr\u017eavaju:<br>Grad Zagreb<br>Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske<br>Zaklada Kultura nova<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/886887728563849\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/886887728563849\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26462,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-26461","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Slana.jpg?fit=1500%2C1125&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26461"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26463,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26461\/revisions\/26463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}