Atrij dvorca Batthyany, 28. 5. (petak) 2021. u 19.30 sati. Roman \u0107e predstaviti Josip Panduri\u0107, Ivan Toma\u0161i\u0107, Milivoj Dretar.<\/p>\n\n\n\n
Roman \u017deljka Funde Lepoglava govori o tamo\u0161njem usta\u0161kom logoru 1944. godine i posve\u0107en je njegovim \u017ertvama, kojih je bilo oko tisu\u0107u. Pripovjedno je komponiran iz razli\u010ditih perspektiva, one sveznaju\u0107eg pripovjeda\u010da, ali i ispovjednim glasovima svakoga od mno\u0161tva protagonista, od kojih su mnogi stvarne povijesne li\u010dnosti, bilo po\u010dinitelji bilo \u017ertve. To su ponajprije usta\u0161ki krvnici (upravnik logora svemo\u0107ni Ljubo Milo\u0161, njegov ro\u0111ak i uzor, zloglasni Maks Luburi\u0107, skupa s bulumentom pomahnitalih egzekutora), zatim nesretni logora\u0161i odnosno logora\u0161ice (me\u0111u kojima su zavr\u0161ili i usta\u0161ki urotnici Mladen Lorkovi\u0107 i Ante Voki\u0107) te ugledni Lepoglav\u010dani (utemeljiteljica \u201clepoglavske \u010dipkarske \u0161kole\u201d Danica Br\u00f6ssler, \u017eupnik Ferdo Kr\u010dmar, lokalni slikar Gabrijel Horvat i glazbenik Marijan Zuber, ilegalac Ivan Ferek Sre\u0107ko\u2026). Roman je i metafikcijski jer se u njemu kao va\u017eni likovi pojavljuju slikar Leone Glembay i njegov imaginarni sin Eugen, prepredeni ratni profiter. A i s\u00e2m je Krle\u017ea epizodni lik.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na temu, ovaj je fikcijsko-fakcijski roman crn, jako crn i tragi\u010dan, s mno\u0161tvom prikaza psihi\u010dkih rastrojstava, patnji mu\u010denih i po\u017eivin\u010denja mu\u010ditelja koji u\u017eivaju ubijaju\u0107i, no sve je to amortizirano groteskom kao autorovom temeljnom narativnom metodom.<\/p>\n\n\n\n
Roman Lepoglava ne moralizira, ne propagira, ne prokazuje, ne \u201cporu\u010duje\u201d, nego sve to, posve izmije\u0161ano, ostvaruje pri\u010danjem mno\u0161tva u\u017easnih pri\u010da, pri \u010demu ljepota lepoglavske \u010dipke i sarkasti\u010dni humor nastoje ne ustuknuti pred zlom i dijaboli\u010dnim cinizmom.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima autora, roman je jednim dijelom inspiriran i knjigom ludbre\u0161kog povjesni\u010dara Milivoja Dretara \u201e\u017didovi u Ludbre\u0161kom kraju\u201c koja govori o njihovom stradanju u logorima NDH.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n