Protivno povr\u0161nim uvidima u me\u0111uratnu hrvatsku povijest, pa i tijek Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, narav vrijednosno konzervativne i nacionalno osvije\u0161tene klase hrvatskih intelektualaca u to doba nije bila nimalo jednozna\u010dna. Upravo suprotno, u posljednjoj dekadi Kraljevine Jugoslavije, ali i tijekom kratkotrajne Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, ispod povr\u0161inskog pritiska za uskla\u0111ivanjem uvjerenja sa zahtjevima navedenih diktatura, u hrvatskom je intelektualnom \u017eivotu bujao niz silnica – \u010desto i me\u0111usobno suprotstavljenih – pod zajedni\u010dkim nazivnikom potrebe za uspostavom i o\u010duvanjem hrvatske dr\u017eavnosti nesvodive na njezin usta\u0161ki aspekt. Iako \u0107e se u ideologiziranim reinterpretacijama politizirane komunisti\u010dke historiografije sve mnogobrojne silnice hrvatske dr\u017eavotvorne misli svesti samo na refleks pragmati\u010dnoga i kobnog savezni\u0161tva s talijanskim fa\u0161izmom i njema\u010dkim nacionalsocijalizmom, hrvatsku prijeratnu i ratnu nacionalnu misao obilje\u017euje iznena\u0111uju\u0107i unutarnji pluralizam: pored liberalnih i sekularnih prava\u0161a te katoli\u010dkih intelektualaca proizi\u0161lih iz raznovrsnih udru\u017eenja Hrvatskoga katoli\u010dkog pokreta, dr\u017eavotvornu misao dijelili su i intelektualni ba\u0161tinici naslje\u0111a Hrvatske selja\u010dke stranke, kao i jedan, u po\u010detku nezanemariv dio hrvatskih komunista. U skladu s europskim politi\u010dko-ideolo\u0161kim i filozofskim gibanjima me\u0111uratnog vremena, poput “konzervativne revolucije” s epicentrom u Njema\u010dkoj, u Hrvatskoj je tada postojao niz istaknutih pojedinaca i idejno-vrijednosnih strujanja po mnogo\u010demu znatno modernijih i sofisticiranijih od svojih nacionalisti\u010dkih i suverenisti\u010dkih nasljednika iz na\u0161ega vremena. Ipak, budu\u0107i da je naglo okon\u010dan komunisti\u010dkom revolucijom 1945. godine, utjecaj navedenih intelektualaca na dana\u0161njicu tek je sporadi\u010dan i posredan, a nositelji nacionalne misli raspr\u0161eni su, ugu\u0161eni i zatomljeni progonima, pogubljenjima ili dru\u0161tvenom marginalizacijom. O razlozima zbog kojih su intelektualci iz toga razdoblja i danas, unato\u010d krahu jugoslavenskoga komunisti\u010dkog narativa, uvelike zaboravljeni, kao i o nizu drugih tema, na ve\u010dera\u0161njoj \u0107e Tribini raspravljati Stipe Kljai\u0107, Jure Vuji\u0107 i Tomislav Kardum.<\/p>\n\n\n\n
Stipe Kljai\u0107 znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Dosada je objavio dvadesetak znanstvenih \u010dlanaka u zemlji i inozemstvu. Od monografija isti\u010de se “Nikada vi\u0161e Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.)” iz 2017. godine, proizi\u0161la iz njegove doktorske disertacije. U svojim studijskim boravcima u inozemstvu nagra\u0111ivan je istra\u017eiva\u010dkim stipendijama sveu\u010dili\u0161ta Bologna i Stanford. Poseban fokus istra\u017eivanja su mu hrvatska intelektualna povijest i povijest ideja u doba modernosti. <\/p>\n\n\n\n
Jure Vuji\u0107 pravnik je i politolog. Povratnik iz Francuske. Stru\u010dno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istra\u017eivanjima me\u0111unarodnih odnosa. Na Pari\u0161kom je Sveu\u010dili\u0161tu pravnih, dru\u0161tvenih i gospodarskih znanosti – Pariz II (Universit\u00e9 Panth\u00e9on Assas – Paris II) diplomirao pravo. Autor je nekoliko knjiga na francuskom jeziku. Na hrvatskom jeziku autor je knjiga “Geopolitika multipolarnog svijeta – Razumjeti svijet XXI. stolje\u0107a” (2015.), “Radikalna misao – fenomenologija politi\u010dkog radikalizma (2016.), “Narodi protiv elita – populizam i suverenizam” (2020.) te “Kronike dobrovoljnog ropstva” (2020.) i “Konzervativna revolucija od Weimara do danas” (2020.). Suradnik je Geopoliti\u010dke akademije Pariza, pro\u010delnik je Odjela za politologiju Matice hrvatske i voditelj Instituta za geopolitiku i strate\u0161ka istra\u017eivanja iz Zagreba. Suradnik je i kolumnist u listu Vijenac Matice hrvatske, \u010dasopisima Krisis i Elements te \u010dasopisu Geostrategiques Geopoliti\u010dke Akademije Pariza. <\/p>\n\n\n\n
Tomislav Kardum zavr\u0161io je diplomski studij povijesti te diplomski studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija. Radi kao vanjskopoliti\u010dki novinar u Hrvatskoj izvje\u0161tajnojnovinskoj agenciji (HINA). Autor je knjige “Vanjska politika Njema\u010dkoga Carstva 1871.-1890.”, a u narednom \u0107e razdoblju biti objavljena i knjiga o komunistima u Banovini Hrvatskoj. Bavi se hrvatskom me\u0111uratnom povije\u0161\u0107u, povije\u0161\u0107u komunizma i intelektualnom povije\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n
Urednik: Kre\u0161imir \u010cokoli\u0107 <\/p>\n\n\n\n
Moderator: Matija \u0160tahan<\/p>\n\n\n\n