{"id":26412,"date":"2021-05-24T16:41:45","date_gmt":"2021-05-24T16:41:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26412"},"modified":"2021-05-24T16:41:45","modified_gmt":"2021-05-24T16:41:45","slug":"izlozba-murtic-100","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26412","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cMurti\u0107 100\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Povodom stote obljetnice ro\u0111enja Ede Murti\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>25.5.-18.7.2021.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kustos: Branko Franceschi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Multimedijalna izlo\u017eba <em>Murti\u0107 100<\/em>\u00a0<strong>obilje\u017eava stogodi\u0161njicu ro\u0111enja umjetnika<\/strong>\u00a0koji je po svojoj varijaciji gestualne apstrakcije bio <strong>vode\u0107a li\u010dnost regionalnog visokog modernizma i \u010diji je opus trajno obilje\u017eio suvremenu umjetnost od druge polovice 20. stolje\u0107a do danas.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Galerija Ba\u010dva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U galeriji Ba\u010dva predstavljene&nbsp;se <strong>ikoni\u010dke slike<\/strong>&nbsp;koje markiraju razli\u010dite etape umjetnikovog stvarala\u0161tva i koje su u kolektivnoj memoriji ostale zapam\u0107ene kao paradigmatska umjetni\u010dka djela pojedinih dionica visokog modernizma. Cilj je dinami\u010dnom strukturom postava u prostoru koji se mo\u017ee obuhvatiti jednim pogledom, zorno predstaviti mijene kojima je Murti\u0107 svojim uvijek prepoznatljivim izrazom kroz vrijeme odra\u017eavao sve aktualne stilske odrednice kako su se pojavljivale na internacionalnoj likovnoj sceni. Strukturom postava <strong>dinami\u010dni kolorizam i izrazita gesta<\/strong> isti\u010du se&nbsp;kao temeljne odrednice Murti\u0107evog stvarala\u010dkog pristupa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Galerija PM<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prostorna povezanost galerija po vertikali omogu\u0107uje da se poslovi\u010dnom umjetnikovom vitalizmu predstavljenom u galeriji Ba\u010dva, u galeriji PM suprotstave Murti\u0107evi dramati\u010dni <strong>ciklusi koji se referiraju na trajne izazove stvarnosti.<\/strong> Izme\u0111u slika <strong>ciklusa \u201eO\u010di straha\u201c<\/strong> iz osamdesetih godina, postavljeni su radovi izvedeni crta\u010dkim tehnikama i reduciranom paletom koja te\u017ei monokromnom kontrastu crnog i bijelog.&nbsp;Rije\u010d je o ciklusima posve\u0107enim potrebi trajnog sje\u0107anja na \u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora i uop\u0107e anti-ratnoj tematici koja je svoj vrhunac do\u017eivjela u vi\u0161e <strong>serija \u201eKadavera\u201c.<\/strong> Formalno gledano ovi ciklusi predstavljaju umjetnikov osebujni doprinos hrvatskoj figuraciji na prijelazu milenija, te doma\u0107oj i svjetskoj antiratnoj umjetnosti. Postav izravno ukazuje na Murti\u0107ev zna\u010daj istaknutog i utjecajnog kulturnog aktera, nepokolebljivog zastupnika demokratskih i slobodarskih na\u010dela.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Galerija Prsten<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prostorna podjela Galerije Prsten omogu\u0107uje odvojeno predstavljanje\u00a0<strong>vi\u0161e disciplina<\/strong>\u00a0kojima se Murti\u0107 znala\u010dki koristio u svom radu. U sredi\u0161njem izlo\u017ebenom prostoru slikama izvedenim na platnu isti\u010de se Murti\u0107ev dinami\u010dni odnos prema uvrije\u017eenoj podjeli na apstraktno i figurativno koja obilje\u017eava povijest i sada\u0161njost moderne umjetnosti. Potom kroz prostor slijede ciklusi izvedeni grafi\u010dkim i crta\u010dkim tehnikama, te ciklusi radova u keramici i emajlu. U zasebnom prostoru, <strong>mutlimedijalna instalacija u autorstvu Ivana Maru\u0161i\u0107a Klifa<\/strong>\u00a0predstavlja Murti\u0107eve kompozicije izvedene u javnim prostorima, odnosno reprezentativne prostorno specifi\u010dne mozaike i murale izvedene u javnim zgradama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Umjetnik<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Edo Murti\u0107<\/strong> (Velika Pisanica, 1921. \u2013 Zagreb, 2005.), svojim slikarskim opusom i sna\u017enom umjetni\u010dkom osobnosti obilje\u017eio je i formirao kulturni \u017eivot Hrvatske i regije u drugoj polovici XX. stolje\u0107a. U Zagrebu je poha\u0111ao Akademiju likovnih umjetnosti, a u Beogradu \u0161kolu Petra Dobrovi\u0107a. Prvu samostalnu izlo\u017ebu odr\u017eao je u Zagrebu 1935. godine. Za vrijeme II svjetskog rata opredijelio se za antifa\u0161isti\u010dki pokret i vrijednosti koje je njegovao, te u svom umjetni\u010dkom i kulturnom radu izra\u017eavao do kraja \u017eivota. Murti\u0107evo rano figurativno slikarstvo zahvaljuju\u0107i kontinuiranoj evoluciji nadahnutoj me\u0111u ostalim studijskim putovanjima u Francusku, Italiju i SAD-e, te kontaktima s vode\u0107im svjetskim poslijeratnim umjetnicima, postupno se transformiralo u osobenu varijaciju apstraktnog slikarstva ekspresivne geste, lirskog naboje te sna\u017enog kolorizma. Svojim jedinstvenim i prepoznatljivim slikarskim stilom ostvario je jedan od najutjecajnijih opusa visokog modernizma u Jugoisto\u010dnoj Europi. Njegove izlo\u017ebe 1953. godine u Zagrebu i Beogradu me\u0111u prvim su samostalnim izlo\u017ebama koje su u socijalisti\u010dkom svijetu prezentirale elemente apstraktne umjetnosti. Edo Murti\u0107 ostvario je vi\u0161e od tri stotine samostalnih i isto toliko skupnih izlo\u017eaba na svim kontinentima, uklju\u010duju\u0107i i zapa\u017eene nastupe na Venecijanskom bijenalu. Njegova su djela prisutna u ve\u0107ini reprezentativnih javnih i privatnih kolekcija diljem svijeta. Uz bogati slikarski opus, Murti\u0107evo stvarala\u0161tvo uklju\u010duje izvedbu kazali\u0161nih scenografija, murala, mozaika, emajla, skulptura i keramike. Dobitnik je mnogih velikih doma\u0107ih i inozemnih nagrada i priznanja. \u017divio je i radio u Zagrebu i Vrsaru.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Kustos<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Branko Franceschi<\/strong> (Zadar, 1959.), povjesni\u010dar umjetnosti, od 2020. godine ravnatelj je Moderne galerije u Zagrebu. Prije toga bio je ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu (2014. &#8211; 2020.), Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti (od 2010.), HDLU Zagreb (2008 &#8211; 2010.), Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (2004. &#8211; 2008.) te voditelj i kustos Galerije Miroslav Kraljevi\u0107 u Zagrebu (1987. &#8211; 2004. ). Bio je povjerenik \/ kustos hrvatskog paviljona na 16. Bijenalu u Sao Paulu (2004.), na Venecijanskim bijenalima 2013., 2007. i 2008. i na 11. Me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi arhitekture. Bio je ko-kustos 2. Bijenala ARK D-0, Konjic, BiH (2013.) i Helsin\u0161kog bijenala fotografije (2014.) te \u010dlan kustoske ekipe Me\u0111unarodnog bijenala mladih umjetnika, Bukure\u0161t (2006., 2012.). Inicirao je Biennale Kvadrilaterale u Rijeci, Hrvatska (2005.), radijsku emisiju Radio galerije za Jadranski radio u Splitu (2015.), rezidencije za hrvatske umjetnike u PS1, New Yorku (2001. -2007.), rezidencijalni program Art in General (2004. &#8211; 2011.), a od 2017. vodi i koordinira Art Omi rezidenciju za umjetnike koji \u017eive i rade u Hrvatskoj. Njegova raznolika djelatnost uklju\u010duje i produkciju online radova, \u010dlanke za dnevne novine, te recenzije za umjetni\u010dke \u010dasopise u Hrvatskoj i inozemstvu, monografije suvremenih hrvatskih umjetnika, uredni\u0161tvo knjiga o umjetni\u010dkoj kritici u Hrvatskoj, TV i radio emisije. \u010clanstvo: HS AICA (predsjednik 2010 &#8211; 2016), ICOM, CIMAM, IKT, DPUH. \u010clan je Savjetodavnog odbora Art Omi i Komisije za likovnu i primijenjenu umjetnost nagrade Vladimir Nazor.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/murtic100.hr\/\">https:\/\/murtic100.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26413,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-26412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Murtic100.jpg?fit=1920%2C957&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":26412,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":26412,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":26412,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":26412,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":26412,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":26412,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26412"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26414,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26412\/revisions\/26414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}