{"id":26357,"date":"2021-05-19T21:20:29","date_gmt":"2021-05-19T21:20:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26357"},"modified":"2021-05-19T21:20:29","modified_gmt":"2021-05-19T21:20:29","slug":"trevor-noah-zlocin-rodenjem-price-iz-juznoafrickog-djetinjstva-s-engleskoga-preveo-borna-karanusic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26357","title":{"rendered":"Trevor Noah, \u201cZLO\u010cIN RO\u0110ENJEM. Pri\u010de iz ju\u017enoafri\u010dkog djetinjstva\u201d (S engleskoga preveo Borna Karanu\u0161i\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Nevjerojatan put Trevora Noe od ju\u017enoafri\u010dkog aparthejda do ureda <em>The Daily Showa<\/em> <strong>z<\/strong>apo\u010deo je zlo\u010dinom: njegovim ro\u0111enjem. Naime, njegova je majka crnkinja iz plemena Xhosa, a otac bijeli \u0160vicarac. Tih je godina \u2013 osamdesetih \u2013 rasno mije\u0161anje bilo ka\u017enjivo s pet godina zatvora. \u017divi dokaz nesmotrenosti roditelja, Trevor je najranije godine svog \u017eivota uglavnom proveo u ku\u0107i, sputan radikalnim i \u010desto bizarnim mjerama koje je njegova majka poduzimala da ga sa\u010duva od zla rasizma i segregacija. Nakon pada aparthejda, oslobo\u0111eni od tiranske vladavine bijelaca, Trevor i njegova majka krenuli su u veliku pustolovinu, \u017eive\u0107i otvoreno i slobodno.<br><em>Zlo\u010din ro\u0111enjem<\/em> pri\u010da je o nesta\u0161nom djetetu koje izrasta u nemirnog mladi\u0107a koji poku\u0161ava na\u0107i svoje mjesto u svijetu u kojem nikada nije trebao postojati. To je tako\u0111er pri\u010da o njegovu odnosu s neustra\u0161ivom, buntovnom i gorljivo religioznom majkom \u2013 njegovom suigra\u010dicom, \u017eenom odlu\u010dnom da sina spasi od siroma\u0161tva i nasilja. Ovdje okupljene pri\u010de smije\u0161ne su i dramati\u010dne. Bez obzira jede li gusjenice za ve\u010deru u te\u0161kim vremenima, je li izba\u010den iz automobila u pokretu tijekom poku\u0161aja otmice ili poku\u0161ava li naprosto pre\u017eivjeti zamke srednje \u0161kole, Trevor svoj svijet osvjetljava pronicljivom duhovito\u0161\u0107u i nepokolebljivim po\u0161tenjem. Njegove pri\u010de tvore dirljiv i naoko smije\u0161an portret dje\u010daka koji je odrastao u opasnim vremenima, naoru\u017ean samo izo\u0161trenim smislom za humor i maj\u010dinom nekonvencionalnom, bezuvjetnom ljubavi.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Zlo\u010din ro\u0111enjem<\/em> nije samo uznemiruju\u0107i prikaz odrastanja u Ju\u017enoj Africi pod aparthejdom, nego i ljubavno pismo autorovoj izvanrednoj majci. \u2014 <em>The New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to <em>Zlo\u010din ro\u0111enjem<\/em> \u010dini takvim u\u017eitkom i hranom za du\u0161u, unato\u010d svim njegovim turobnim nijansama, autorovo je opu\u0161teno i humoristi\u010dno pripovijedanje o tome kako je nau\u010dio izlaziti nakraj s nasilni\u0161tvom\u2026 \u2014 <em>USA Today<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ovo nisu memoari komi\u010dara na kakve ste navikli: ovo je jedinstven pogled na \u010dovjeka koji je proizvod svoje kulture \u2013 i nijansiran pogled na dio svijeta koji je pro\u0161ao kroz mra\u010dna vremena\u2026 \u2014 <em>Refinery29<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Trevor Noah<\/strong> rodio se 1984. u Johannesburgu u Republici Ju\u017enoj Africi kao dijete bijelog \u0160vicarca i majke crna\u010dkog xhosa porijekla u doba kad je ondje mije\u0161anje rasa bilo zakonom zabranjeno, zbog \u010dega se kao dijete i mladi\u0107 te\u0161ko uklapao u johanesbur\u0161ke rasom definirane zajednice. Svoje \u017eivotno obrazovanje \u010desto pripisuje u\u010denju drugih jezika i kultura, ali i strogom kr\u0161\u0107anskom odgoju i poznavanju <em>Biblije<\/em>. Noah uz engleski govori jezike afrikaans, zulu, xhosa, tswana, tsonga i ne\u0161to njema\u010dkog.<br>Kao komi\u010dar i radijski voditelj karijeru zapo\u010dinje ve\u0107 s osamnaest godina, s vremenom postav\u0161i glavno lice ju\u017enoafri\u010dke <em>stand-up<\/em> komedije.<br>Od 2011. \u017eivi u Americi, gdje 2015. naslje\u0111uje Jona Stewarta i postaje voditelj kultne satiri\u010dno-informativne TV-emisije <em>The Daily Show<\/em>, koju vodi i danas, gotovo svakodnevno otvaraju\u0107i medijski prostor za crna\u010dku umjetnost i crna\u010dki aktivizam u Americi. Me\u0111u Noinim samostalnim <em>stand-up<\/em> specijalima isti\u010du se <em>Trevor Noah: Lost in Translation<\/em> (2015), <em>Trevor Noah: Afraid of the Dark<\/em> (2017) i <em>Trevor Noah: Son of Patricia<\/em> (2018).<br>Autor je memoarske knjige <em>Born a Crime: stories from a South African childhood<\/em> (2016).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 364<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HNXa4aXaHJ\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/zlocin-rodenjem\/\">ZLO\u010cIN RO\u0110ENJEM<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;ZLO\u010cIN RO\u0110ENJEM&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/zlocin-rodenjem\/embed\/#?secret=HNXa4aXaHJ\" data-secret=\"HNXa4aXaHJ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26358,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-26357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Zlocin.jpg?fit=500%2C792&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":26357,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":26357,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":26357,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":26357,"position":3},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":26357,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":26357,"position":5},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26357"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26359,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26357\/revisions\/26359"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26358"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}