{"id":26320,"date":"2021-05-17T20:01:16","date_gmt":"2021-05-17T20:01:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26320"},"modified":"2021-05-17T20:01:16","modified_gmt":"2021-05-17T20:01:16","slug":"venko-andonovski-azbuka-za-neposlusne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26320","title":{"rendered":"Venko Andonovski, \u201cAzbuka za neposlu\u0161ne\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Azbuka za neposlu\u0161ne<\/em>, najpoznatiji roman Venka Andonovskog, tjera nas da se osje\u0107amo poput djeteta kojemu se ponovno \u010dita bajka ili legenda i da se sada, zate\u010deni u atmosferi poznatoga ali davno zaboravljenoga, prisje\u0107amo slika i osje\u0107aja koji prate takav narativ. Svijet u kojem \u017eivimo Andonovski u romanu alegorijski prikazuje kao lijep i tajanstven kov\u010deg u koji pohranjujemo svoje tajne, dragocjenosti i uspomene te ga nerijetko svima ponosno pokazujemo; metafori\u010dki, \u010dovjek u kov\u010degu, valjda kao njegova najve\u0107a vrijednost, odlazi na posljednji po\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n


Svako poglavlje zapo\u010dinje slovom feni\u010dkog pisma i razvija autenti\u010dnu pri\u010du o sukobu dobra i zla. Pri\u010da je smje\u0161tena u 863. godinu, u manastir Polihron, prije odlaska Svete bra\u0107e u misiju u Moravsku. Prijelomno je to, gotovo apokalipti\u010dno vrijeme: rije\u010d, slovo, kultura, sve je u krizi i to je prava prilika za zavr\u0161etak jednog kozmi\u010dkog ciklusa i zapo\u010dinjanje drugog. Ho\u0107e li se u tim mijenama sru\u0161iti dotad izgra\u0111ene vrijednosti? Dogodilo se upravo to \u2013 zlo nadja\u010da, a dobro zanijemi, ljepota ustuknu pred brzinom i pohlepom, pravda pred nepravdom, a nepismenost zamijeni pismenost \u2013 tako da se stvari mogu privremeno smiriti i uravnote\u017eiti. Azbuka za neposlu\u0161ne<\/em> roman je u kojem je, suprotno od Biblije, ideja poslu\u0161nosti demonska, a ideja neposlu\u0161nosti bo\u017eanska. Zlo zahtijeva poslu\u0161nost. \u0160to se uop\u0107e promijenilo od srednjeg vijeka do danas?<\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

Svako jutro u\u010denici su zatjecali knjige u sasvim druk\u010dijem polo\u017eaju nego \u0161to su ih ostavili; ako, na primjer, bijahu na posljednjem retku slova, izjutra su zatjecali slovo ispisano do sredine, ali sasvim druk\u010dijeg rukopisa. Iz toga otac Eftimij izvu\u010de zaklju\u010dak da netko nave\u010der ulazi u seminar i uz pomo\u0107 neke \u010dudne radnje, bez struganja no\u017eem, bri\u0161e ono \u0161to su u\u010denici na\u010dinili, a zatim svojom rukom, ali veoma sporo ispisuje isti rukopis sa slovima lijepim! Brzi Eftimij ubrza svoje vladanje jer brzima je jedino brzina poslu\u0161na, i zato meni bez mnogo razmi\u0161ljanja zapovjedi da zaklju\u010dam Varlaama u njegovu \u0107eliju i predam mu klju\u010d. Zatra\u017ei, isto tako, da Varlaamu oduzmem drugi klju\u010d od seminara i predam ga njemu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

Zatim, svu u gr\u010du, sveza\u0161e Nun, onu \u0161to cijelu no\u0107 spava\u0161e neporo\u010dno, s nevinim i sretnim osmije\u00adhom kraj nogu svoga \u010dovjeka, spasitelja svoga, pa je upla\u0161enu, pro\u00adblijedjelu, uplakanu potjera\u0161e putom. Za njom potjera\u0161e i Lijepoga s rukama odzada vezanima, a za njim i Varlaama; a kad Natanail Poslu\u0161ni \u0161apne ne\u0161to ocu Eftimiju, ovaj pozove starje\u0161inu stra\u017eara i uvede ga u seminar. Staja\u0161e tamo iznad knjige s rukopisima Mihaila Neporo\u010dnoga, Glagoljivim \u0161to ga zva\u0161e, jer mu jezik duga\u010dak bija\u0161e i neposlu\u0161an, i \u010ditahu slovo stida, a Natanail Poslu\u0161ni napravi se gnjevan, ali du\u0161a mu se radova\u0161e jer je uspio da se ne otkrije lukavstvo njegovo; pa potom sveza\u0161e i Mihaila i potjera\u0161e ga putom kojim i\u0111ahu: u\u010ditelj njegov, u\u010ditelj moj i \u017eena ni\u010dija.<\/em><\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

Venko Andonovski (1964), romansijer, dramski pisac i teoreti\u010dar knji\u017eevnosti. Profesor je makedonske i hrvatske knji\u017eevnosti, naratologije, semiologije, komunikologije i kulturologije na Filolo\u0161kom fakultetu u Skoplju. Naj\u010ditaniji je makedonski pisac i najizvo\u0111eniji makedonski dramaturg u posljednjih dvadesetak godina. Autor je vi\u0161e desetaka knjiga razli\u010ditih \u017eanrova. Dobio je sve makedonske nagrade za prozu, dramu i kritiku te mnoge me\u0111unarodne nagrade. Romani i drame su mu prevedeni na dvanaest jezika.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n