{"id":26307,"date":"2021-05-17T18:43:04","date_gmt":"2021-05-17T18:43:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26307"},"modified":"2021-05-17T18:43:04","modified_gmt":"2021-05-17T18:43:04","slug":"odrzani-razgovori-o-fake-news-i-historiji-nekoliko-srednjovjekovnih-slucajeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26307","title":{"rendered":"Odr\u017eani \u201cRazgovori o fake news i historiji: nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U srijedu,<strong> 31. o\u017eujka 2021. godine<\/strong>, od 17.00 do 19.00 sati, putem online platforme Jitsi Meet odr\u017eano je interaktivno predavanje <strong>izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a<\/strong> na temu <strong><em>Razgovori o fake news i historiji: nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva<\/em><\/strong>, koje je, u suradnji s Udrugom studenata Studia Croatica, a u sklopu projekta <em>Razgovori ugodni<\/em>, organizirao Klub studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta <em>Homo volans<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku donosimo kratak pregled njegovoga izlaganja:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU srijedu, 31. o\u017eujka 2021. godine, s po\u010detkom u 17.00 sati, odr\u017eani su <em>Razgovori ugodni<\/em> u suorganizaciji Udruge studenata Studia Croatica i Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta <em>Homo volans<\/em>, na temu <strong><em>Fake news i historija: nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva<\/em><\/strong>. Polaze\u0107i od popularne i sveprisutne sintagme <em>fake news<\/em>, predavanje je problematiziralo primjenu osnovnoga zna\u010denja te sintagme kao istra\u017eiva\u010dkoga koncepta u historiografiji, napose medijevistici.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010detni dio posve\u0107en je metodolo\u0161kim ograni\u010denjima predavanja, te ga se, kao i mogu\u0107u primjenu koncepta, svrstalo u duh postmodernisti\u010dkoga ili post-istinitoga pristupa historiji, u kojem se pozornost primarno posve\u0107uje istra\u017eivanju diskursa o povijesti, za razliku od istra\u017eivanja povijesti. To pak podrazumijeva da je historija \u2013 i zbog bliske povezanosti s kronologijom isticanja, usmjerena na kretanje unaprijed \u2013 posebno i proizvoljno shva\u0107anje zbilje, pa je i kao takva ponajprije kulturolo\u0161ki uvjetovana. Upravo takav kontekst omogu\u0107uje razmatranje i mogu\u0107u primjenu <em>fake news<\/em> kao historijskoga koncepta. Na slu\u010daju pak istra\u017eivanja korupcije u srednjemu vijeku \u2013 te opse\u017ene historiografske rasprave o primjeni koncepata oblikovanih na pojavama suvremenoga dru\u0161tva u medijevistici \u2013 ukazalo se na istra\u017eiva\u010dku opravdanost uporabe suvremenih koncepata, uz po\u0161tivanje posebnosti srednjovjekovnoga dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastavak predavanja posve\u0107en je kratkom historijatu nastanka i popularizacije sintagme <em>fake news<\/em>, pri \u010demu se pozornost posvetila tzv. <em>Pizzagate aferi<\/em> i slu\u010daju tinejd\u017eera iz Velesa, a napose u aspektu u kojemu misinformacije i dezinformacije mogu dovesti do djelovanja sa stvarnim posljedicama, a na \u0161to, s obzirom na razumijevanje kauzalnosti doga\u0111aja i povijesti, histori\u010dar mora biti osobito osjetljiv. U nastavku se problematizirao odnos <em>fake news<\/em> kao novoga aspekta ili kategorije historijski dobro znane propagande.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom da je <em>fake news<\/em> pojmljen tek kada se obilje\u017ei kao takav, postavilo se klju\u010dno pitanje za historijsko istra\u017eivanje \u2013 \u0161to ako <em>fake news<\/em> nije pojmljen i\/ili se ne obilje\u017ei kao takav? Osobito stoga \u0161to prijem\u010divost <em>fake news<\/em> ovisi o nizu \u010dimbenika, u sredi\u0161tu kojih se nalazi ljudska potreba za zadovoljenjem znati\u017eelje i njezine bliske veze s nizom osobnih vjerovanja i predrasuda, a \u0161to u vidu oblikovanja narativa vodi ka dinami\u010dnom odnosu \u0161iritelja <em>fake news<\/em> i njezinoga primatelja. S obzirom na to predlo\u017eilo se da historijsku zanimljivost <em>fake news<\/em> ne treba tra\u017eiti samo u razotkrivanju mogu\u0107e pojave ili doga\u0111aja u sr\u017ei <em>fake news<\/em>, nego ponajprije u raspoznavanju konceptualnoga okru\u017eja, pogodnoga za usvajanje i\/ili nasljedovanje <em>fake news<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>U potonjem kontekstu propitkivali su se primjeri languedo\u0161koga katarizma i bosanskoga krstjanstva&nbsp;na po\u010detku 13. stolje\u0107a, kraljevskih i banskih rje\u0161enja prijepora u slu\u010daju Karinjana i Blagajskih (u sredi\u0161tu kojih se nalazi misinformacija) te slu\u010daj Ivana Or\u0161i\u0107a, tobo\u017enjega branitelja opsjednutoga Konstantinopola 1453. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dno se ukazalo na historijsku perspektivu i dijakroniju kao osobito pogodnu za raspoznavanje djelovanja po <em>fake news<\/em>, pri \u010demu se istra\u017eivanje srednjovjekovlja ne razlikuje od ikojega drugoga razdoblja. No, iako se uporaba koncepta <em>fake news<\/em> u historiografiji \u010dini opravdanom, osobito u konceptualnom smislu, iz vida ne treba ispustiti \u010dinjenicu da ona ipak po\u010diva na osnovi historijskoga zanata, odnosno kritici (pisanih) izvora, pri \u010demu se uvijek nu\u017eno vratiti temeljnim pitanjima: tko (pi\u0161e), o \u010demu (pi\u0161e), u kojim okolnostima (pi\u0161e) i za koga (pi\u0161e).\u201d \u2013 <strong><em>izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>I za kraj, donosimo komentare i osvrte sudionika:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cZadovoljstvo mi je re\u0107i da su na\u0161i prvi <em>Razgovori ugodni<\/em> u suorganizaciji s kolegama iz Udruge Studia Croatica uistinu pro\u0161li na najbolji mogu\u0107i na\u010din. Sve smo vrlo lako organizirali, a kolege su u svemu bili od velike pomo\u0107i. Na prve <em>Razgovore<\/em> odlu\u010dili smo pozvati profesora izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a, koji je priredio zanimljivu temu o <em>fake news<\/em> i historiji, a da je tema zanimljiva, aktualna i pa\u017enje vrijedna, pokazao je i broj online sudionika, koji je u jednom trenutku dosegao brojku od njih \u010detrdesetak zainteresiranih. Profesor Majnari\u0107 nakon izlaganja razgovarao je i odgovarao na sve upite prisutnih sudionika, a i sam je istaknuo koliko ga je obradovao broj zainteresiranih studenata za srednjovjekovnu povijest. Uistinu smo radosni \u0161to smo primili poziv kolega iz Udruge Studia Croatica za sudjelovanje i suorganizaciju na projektu <em>Razgovori ugodni<\/em>. Klub <em>Homo volans<\/em> dulje je vrijeme razmi\u0161ljao kako se aktivirati i na pristupa\u010dan na\u010din aktualizirati povijesne teme, a projekt <em>Razgovori ugodni<\/em> u\u010dinio nam se kao izvrsna prilika za suradnju hrvatskih studenata i populariziranje povijesti na interaktivan i opu\u0161ten na\u010din. Naravno, sretni smo i ponosni jer je izlaganje na na\u0161im prvim <em>Razgovorima<\/em> odr\u017eao upravo izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107, ina\u010de studentima Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta poznat po zanimljivim predavanjima o srednjovjekovnoj povijesti, uvijek potkrijepljenim novim pa\u017enje vrijednim primjerima i podacima.\u201d \u2013 <strong><em>Marija Stane\u0161i\u0107, predsjednica Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta \u201cHomo volans\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPredavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a odu\u0161evilo me svojom suvremeno\u0161\u0107u i vrlo dobrom kombinacijom elemenata popularne kulture i znanstvenoga pristupa. Svakako bih istaknuo i odaziv kolega povjesni\u010dara, koji su svojim zanimljivim komentarima i upitima na temu izlaganja obogatili raspravu, odnosno ugodan razgovor koji je uslijedio nakon predavanja. Svima bih preporu\u010dio da se u budu\u0107nosti odazovu i pridru\u017ee izlaganjima izv. prof. dr. sc. Majnari\u0107a, svaki put kad za takvo \u0161to dobiju priliku. Tako\u0111er se veselim brojnim <em>Razgovorima<\/em>, koje \u0107emo u budu\u0107nosti organizirati u suradnji s kolegama iz Udruge Studia Croatica.\u201d \u2013 <strong><em>Jakov Blagojevi\u0107, biv\u0161i predsjednik Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta \u201cHomo volans\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOvog su se puta <em>Razgovori ugodni<\/em> odr\u017eali u plodonosnoj suradnji s Klubom studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta <em>Homo volans<\/em>, a izlaga\u010d izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107 uveo je virtualno okupljeno slu\u0161ateljstvo u interesantnu tematiku o <em>fake news<\/em>, i to na nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva (npr. kri\u017earskih pohoda ili pitanja bosanske hereze u zajednici). Tijekom predavanja izv. prof. dr. sc. Majnari\u0107 naglasio je bitne karakteristike, ali i mogu\u0107a ograni\u010denja u pristupu istra\u017eivanja ovakvih fenomena, osobito kada se gleda na kontekstualni okvir doga\u0111ajnosti i vremensko razdoblje. Najvi\u0161e mi se svidjelo \u0161to je u predavanju profesor Majnari\u0107 istaknuo znakovitu maksimu \u2013 tko ne\u0161to pi\u0161e, u kojem se kontekstu to isto pi\u0161e i za koju publiku se pi\u0161e \u2013 jer ona itekako mo\u017ee koristiti u jednom jasnijem sagledavanju konteksta formiranja <em>fake news<\/em>, ali i analiti\u010dkoga tuma\u010denja i provjera raznovrsnih tipova povijesnih izvora. Mo\u017ee se re\u0107i da je ovakvo specifi\u010dno podru\u010dje istra\u017eivanja, naro\u010dito ako se ono dovede u vezu s povijesnom znanosti, tek u svojem za\u010detku, i da se s ovim predavanjem publici pru\u017eio niz odgovora, ali bih rekao i da se pobudilo zainteresirane na jo\u0161 ve\u0107e propitivanje prikaza doga\u0111aja u pro\u0161losti, na mnoge o kojima tek treba dobro promisliti, a zatim ih i detaljnije istra\u017eiti.\u201d \u2013 <strong><em>Bruno Bogovi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNi ovoga puta <em>Razgovori ugodni<\/em> nisu me razo\u010darali. Prvenstveno mi je drago \u0161to smo jedno takvo zanimljivo predavanje odr\u017eali u suradnji s kolegama iz <em>Homo volansa<\/em>. Za na\u0161 prvi put, utvrdila bih da smo se odli\u010dno sna\u0161li. Suradnja je bila ugodna i u duhu zajedni\u0161tva, \u0161to nam je u ovim nesigurnim vremenima itekako potrebno, a zbog \u010dega su sami <em>Razgovori<\/em> poprimili dodatan prijateljski ton. Na\u0161 izlaga\u010d, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107, odr\u017eao je izlaganje na pristupa\u010dnu, ali istovremeno istra\u017eiva\u010dki zahtjevnu temu \u2013 spoju <em>fake news<\/em> i historije. Nude\u0107i nam najprije teorijski pregled i istra\u017eiva\u010dki okvir same teme, a onda i potkrjepljenje istoga na nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva, u potpunosti bih se slo\u017eila s tvrdnjom njegovih studenata \u2013 u tom je pogledu profesor Majnari\u0107 bio uistinu inovativan i originalan. Kao studentica koja ga je do sada imala \u010dast slu\u0161ati na nekoliko znanstvenih skupova, mogu potvrditi da profesor Majnari\u0107 u svom radu svaki put donese ne\u0161to novo \u2013 jo\u0161 jedan povijesni pravac, nerijetko zanemaren u hrvatskoj historiografiji, ili jo\u0161 jednu zanimljivu temu, koju se nije suzdr\u017eavao propitkivati i primijeniti na postoje\u0107e znanstvene paradigme, ne bi li iz nje izvukao maksimum i prilagodio ga okvirima koji ga konkretno zanimaju, odnosno medijevistici. To je bio slu\u010daj i s ovim izlaganjem. Ponovno se profesor Majnari\u0107 pokazao kao pionir (a mo\u017eda \u010dak i veteran, uzev\u0161i u obzir njegov cjelokupan rad) u istra\u017eiva\u010dkom pothvatu. Posebno mi se svidjelo \u0161to je tijekom izlaganja stavio naglasak na temeljito propitivanje i analizu povijesnih izvora, kao i stavljanje tih istih izvora u \u0161iri povijesni kontekst, pritom isti\u010du\u0107i va\u017enost podjednako i makro i mikrohistorije, ovisno o primjerima koje uzimamo na razmatranje. Smatram velikom \u010da\u0161\u0107u \u0161to se jedan takav vrstan znanstvenik i poznavatelj historijske teorije i problematike odazvao na poziv za sudjelovanjem na projektu <em>Razgovori ugodni<\/em>, i ovim mu putem, u ime glavnoga organizacijskoga odbora projekta, srda\u010dno zahvaljujem na tome, kao i kolegama iz <em>Homo volansa<\/em> na prilici za suradnju.\u201d \u2013 <strong><em>Monika Jerkovi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: \u00a0<a href=\"https:\/\/studiacroatica.hr\/2021\/05\/01\/odrzani-razgovori-o-fake-news-i-historiji-nekoliko-srednjovjekovnih-slucajeva\/\">https:\/\/studiacroatica.hr\/2021\/05\/01\/odrzani-razgovori-o-fake-news-i-historiji-nekoliko-srednjovjekovnih-slucajeva\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26308,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Majnaric.jpg?fit=658%2C930&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":26307,"position":0},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":26307,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":26307,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":26307,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52842,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52842","url_meta":{"origin":26307,"position":4},"title":"Kviz &#8220;Kliotest&#8221; odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na povijesni pub kviz Kliotest \/ \u017dIVGRAD koji \u0107e se i ove godine odr\u017eati u sklopu Festivala povijesti Kliofest. Kviz \u0107e se odr\u017eati u Caffe baru \"Spunk\" u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4, kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice), u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati. Ovogodi\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":26307,"position":5},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26307"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26309,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26307\/revisions\/26309"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}