{"id":26307,"date":"2021-05-17T18:43:04","date_gmt":"2021-05-17T18:43:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26307"},"modified":"2021-05-17T18:43:04","modified_gmt":"2021-05-17T18:43:04","slug":"odrzani-razgovori-o-fake-news-i-historiji-nekoliko-srednjovjekovnih-slucajeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26307","title":{"rendered":"Odr\u017eani \u201cRazgovori o fake news i historiji: nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva\u201d"},"content":{"rendered":"\n

U srijedu, 31. o\u017eujka 2021. godine<\/strong>, od 17.00 do 19.00 sati, putem online platforme Jitsi Meet odr\u017eano je interaktivno predavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a<\/strong> na temu Razgovori o fake news i historiji: nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva<\/em><\/strong>, koje je, u suradnji s Udrugom studenata Studia Croatica, a u sklopu projekta Razgovori ugodni<\/em>, organizirao Klub studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Homo volans<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku donosimo kratak pregled njegovoga izlaganja:<\/p>\n\n\n\n

\u201cU srijedu, 31. o\u017eujka 2021. godine, s po\u010detkom u 17.00 sati, odr\u017eani su Razgovori ugodni<\/em> u suorganizaciji Udruge studenata Studia Croatica i Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Homo volans<\/em>, na temu Fake news i historija: nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva<\/em><\/strong>. Polaze\u0107i od popularne i sveprisutne sintagme fake news<\/em>, predavanje je problematiziralo primjenu osnovnoga zna\u010denja te sintagme kao istra\u017eiva\u010dkoga koncepta u historiografiji, napose medijevistici.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detni dio posve\u0107en je metodolo\u0161kim ograni\u010denjima predavanja, te ga se, kao i mogu\u0107u primjenu koncepta, svrstalo u duh postmodernisti\u010dkoga ili post-istinitoga pristupa historiji, u kojem se pozornost primarno posve\u0107uje istra\u017eivanju diskursa o povijesti, za razliku od istra\u017eivanja povijesti. To pak podrazumijeva da je historija \u2013 i zbog bliske povezanosti s kronologijom isticanja, usmjerena na kretanje unaprijed \u2013 posebno i proizvoljno shva\u0107anje zbilje, pa je i kao takva ponajprije kulturolo\u0161ki uvjetovana. Upravo takav kontekst omogu\u0107uje razmatranje i mogu\u0107u primjenu fake news<\/em> kao historijskoga koncepta. Na slu\u010daju pak istra\u017eivanja korupcije u srednjemu vijeku \u2013 te opse\u017ene historiografske rasprave o primjeni koncepata oblikovanih na pojavama suvremenoga dru\u0161tva u medijevistici \u2013 ukazalo se na istra\u017eiva\u010dku opravdanost uporabe suvremenih koncepata, uz po\u0161tivanje posebnosti srednjovjekovnoga dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Nastavak predavanja posve\u0107en je kratkom historijatu nastanka i popularizacije sintagme fake news<\/em>, pri \u010demu se pozornost posvetila tzv. Pizzagate aferi<\/em> i slu\u010daju tinejd\u017eera iz Velesa, a napose u aspektu u kojemu misinformacije i dezinformacije mogu dovesti do djelovanja sa stvarnim posljedicama, a na \u0161to, s obzirom na razumijevanje kauzalnosti doga\u0111aja i povijesti, histori\u010dar mora biti osobito osjetljiv. U nastavku se problematizirao odnos fake news<\/em> kao novoga aspekta ili kategorije historijski dobro znane propagande.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom da je fake news<\/em> pojmljen tek kada se obilje\u017ei kao takav, postavilo se klju\u010dno pitanje za historijsko istra\u017eivanje \u2013 \u0161to ako fake news<\/em> nije pojmljen i\/ili se ne obilje\u017ei kao takav? Osobito stoga \u0161to prijem\u010divost fake news<\/em> ovisi o nizu \u010dimbenika, u sredi\u0161tu kojih se nalazi ljudska potreba za zadovoljenjem znati\u017eelje i njezine bliske veze s nizom osobnih vjerovanja i predrasuda, a \u0161to u vidu oblikovanja narativa vodi ka dinami\u010dnom odnosu \u0161iritelja fake news<\/em> i njezinoga primatelja. S obzirom na to predlo\u017eilo se da historijsku zanimljivost fake news<\/em> ne treba tra\u017eiti samo u razotkrivanju mogu\u0107e pojave ili doga\u0111aja u sr\u017ei fake news<\/em>, nego ponajprije u raspoznavanju konceptualnoga okru\u017eja, pogodnoga za usvajanje i\/ili nasljedovanje fake news<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U potonjem kontekstu propitkivali su se primjeri languedo\u0161koga katarizma i bosanskoga krstjanstva na po\u010detku 13. stolje\u0107a, kraljevskih i banskih rje\u0161enja prijepora u slu\u010daju Karinjana i Blagajskih (u sredi\u0161tu kojih se nalazi misinformacija) te slu\u010daj Ivana Or\u0161i\u0107a, tobo\u017enjega branitelja opsjednutoga Konstantinopola 1453. godine.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno se ukazalo na historijsku perspektivu i dijakroniju kao osobito pogodnu za raspoznavanje djelovanja po fake news<\/em>, pri \u010demu se istra\u017eivanje srednjovjekovlja ne razlikuje od ikojega drugoga razdoblja. No, iako se uporaba koncepta fake news<\/em> u historiografiji \u010dini opravdanom, osobito u konceptualnom smislu, iz vida ne treba ispustiti \u010dinjenicu da ona ipak po\u010diva na osnovi historijskoga zanata, odnosno kritici (pisanih) izvora, pri \u010demu se uvijek nu\u017eno vratiti temeljnim pitanjima: tko (pi\u0161e), o \u010demu (pi\u0161e), u kojim okolnostima (pi\u0161e) i za koga (pi\u0161e).\u201d \u2013 izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

I za kraj, donosimo komentare i osvrte sudionika:<\/p>\n\n\n\n

\u201cZadovoljstvo mi je re\u0107i da su na\u0161i prvi Razgovori ugodni<\/em> u suorganizaciji s kolegama iz Udruge Studia Croatica uistinu pro\u0161li na najbolji mogu\u0107i na\u010din. Sve smo vrlo lako organizirali, a kolege su u svemu bili od velike pomo\u0107i. Na prve Razgovore<\/em> odlu\u010dili smo pozvati profesora izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a, koji je priredio zanimljivu temu o fake news<\/em> i historiji, a da je tema zanimljiva, aktualna i pa\u017enje vrijedna, pokazao je i broj online sudionika, koji je u jednom trenutku dosegao brojku od njih \u010detrdesetak zainteresiranih. Profesor Majnari\u0107 nakon izlaganja razgovarao je i odgovarao na sve upite prisutnih sudionika, a i sam je istaknuo koliko ga je obradovao broj zainteresiranih studenata za srednjovjekovnu povijest. Uistinu smo radosni \u0161to smo primili poziv kolega iz Udruge Studia Croatica za sudjelovanje i suorganizaciju na projektu Razgovori ugodni<\/em>. Klub Homo volans<\/em> dulje je vrijeme razmi\u0161ljao kako se aktivirati i na pristupa\u010dan na\u010din aktualizirati povijesne teme, a projekt Razgovori ugodni<\/em> u\u010dinio nam se kao izvrsna prilika za suradnju hrvatskih studenata i populariziranje povijesti na interaktivan i opu\u0161ten na\u010din. Naravno, sretni smo i ponosni jer je izlaganje na na\u0161im prvim Razgovorima<\/em> odr\u017eao upravo izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107, ina\u010de studentima Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta poznat po zanimljivim predavanjima o srednjovjekovnoj povijesti, uvijek potkrijepljenim novim pa\u017enje vrijednim primjerima i podacima.\u201d \u2013 Marija Stane\u0161i\u0107, predsjednica Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta \u201cHomo volans\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cPredavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a odu\u0161evilo me svojom suvremeno\u0161\u0107u i vrlo dobrom kombinacijom elemenata popularne kulture i znanstvenoga pristupa. Svakako bih istaknuo i odaziv kolega povjesni\u010dara, koji su svojim zanimljivim komentarima i upitima na temu izlaganja obogatili raspravu, odnosno ugodan razgovor koji je uslijedio nakon predavanja. Svima bih preporu\u010dio da se u budu\u0107nosti odazovu i pridru\u017ee izlaganjima izv. prof. dr. sc. Majnari\u0107a, svaki put kad za takvo \u0161to dobiju priliku. Tako\u0111er se veselim brojnim Razgovorima<\/em>, koje \u0107emo u budu\u0107nosti organizirati u suradnji s kolegama iz Udruge Studia Croatica.\u201d \u2013 Jakov Blagojevi\u0107, biv\u0161i predsjednik Kluba studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta \u201cHomo volans\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cOvog su se puta Razgovori ugodni<\/em> odr\u017eali u plodonosnoj suradnji s Klubom studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Homo volans<\/em>, a izlaga\u010d izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107 uveo je virtualno okupljeno slu\u0161ateljstvo u interesantnu tematiku o fake news<\/em>, i to na nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva (npr. kri\u017earskih pohoda ili pitanja bosanske hereze u zajednici). Tijekom predavanja izv. prof. dr. sc. Majnari\u0107 naglasio je bitne karakteristike, ali i mogu\u0107a ograni\u010denja u pristupu istra\u017eivanja ovakvih fenomena, osobito kada se gleda na kontekstualni okvir doga\u0111ajnosti i vremensko razdoblje. Najvi\u0161e mi se svidjelo \u0161to je u predavanju profesor Majnari\u0107 istaknuo znakovitu maksimu \u2013 tko ne\u0161to pi\u0161e, u kojem se kontekstu to isto pi\u0161e i za koju publiku se pi\u0161e \u2013 jer ona itekako mo\u017ee koristiti u jednom jasnijem sagledavanju konteksta formiranja fake news<\/em>, ali i analiti\u010dkoga tuma\u010denja i provjera raznovrsnih tipova povijesnih izvora. Mo\u017ee se re\u0107i da je ovakvo specifi\u010dno podru\u010dje istra\u017eivanja, naro\u010dito ako se ono dovede u vezu s povijesnom znanosti, tek u svojem za\u010detku, i da se s ovim predavanjem publici pru\u017eio niz odgovora, ali bih rekao i da se pobudilo zainteresirane na jo\u0161 ve\u0107e propitivanje prikaza doga\u0111aja u pro\u0161losti, na mnoge o kojima tek treba dobro promisliti, a zatim ih i detaljnije istra\u017eiti.\u201d \u2013 Bruno Bogovi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cNi ovoga puta Razgovori ugodni<\/em> nisu me razo\u010darali. Prvenstveno mi je drago \u0161to smo jedno takvo zanimljivo predavanje odr\u017eali u suradnji s kolegama iz Homo volansa<\/em>. Za na\u0161 prvi put, utvrdila bih da smo se odli\u010dno sna\u0161li. Suradnja je bila ugodna i u duhu zajedni\u0161tva, \u0161to nam je u ovim nesigurnim vremenima itekako potrebno, a zbog \u010dega su sami Razgovori<\/em> poprimili dodatan prijateljski ton. Na\u0161 izlaga\u010d, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnari\u0107, odr\u017eao je izlaganje na pristupa\u010dnu, ali istovremeno istra\u017eiva\u010dki zahtjevnu temu \u2013 spoju fake news<\/em> i historije. Nude\u0107i nam najprije teorijski pregled i istra\u017eiva\u010dki okvir same teme, a onda i potkrjepljenje istoga na nekoliko srednjovjekovnih slu\u010dajeva, u potpunosti bih se slo\u017eila s tvrdnjom njegovih studenata \u2013 u tom je pogledu profesor Majnari\u0107 bio uistinu inovativan i originalan. Kao studentica koja ga je do sada imala \u010dast slu\u0161ati na nekoliko znanstvenih skupova, mogu potvrditi da profesor Majnari\u0107 u svom radu svaki put donese ne\u0161to novo \u2013 jo\u0161 jedan povijesni pravac, nerijetko zanemaren u hrvatskoj historiografiji, ili jo\u0161 jednu zanimljivu temu, koju se nije suzdr\u017eavao propitkivati i primijeniti na postoje\u0107e znanstvene paradigme, ne bi li iz nje izvukao maksimum i prilagodio ga okvirima koji ga konkretno zanimaju, odnosno medijevistici. To je bio slu\u010daj i s ovim izlaganjem. Ponovno se profesor Majnari\u0107 pokazao kao pionir (a mo\u017eda \u010dak i veteran, uzev\u0161i u obzir njegov cjelokupan rad) u istra\u017eiva\u010dkom pothvatu. Posebno mi se svidjelo \u0161to je tijekom izlaganja stavio naglasak na temeljito propitivanje i analizu povijesnih izvora, kao i stavljanje tih istih izvora u \u0161iri povijesni kontekst, pritom isti\u010du\u0107i va\u017enost podjednako i makro i mikrohistorije, ovisno o primjerima koje uzimamo na razmatranje. Smatram velikom \u010da\u0161\u0107u \u0161to se jedan takav vrstan znanstvenik i poznavatelj historijske teorije i problematike odazvao na poziv za sudjelovanjem na projektu Razgovori ugodni<\/em>, i ovim mu putem, u ime glavnoga organizacijskoga odbora projekta, srda\u010dno zahvaljujem na tome, kao i kolegama iz Homo volansa<\/em> na prilici za suradnju.\u201d \u2013 Monika Jerkovi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: \u00a0https:\/\/studiacroatica.hr\/2021\/05\/01\/odrzani-razgovori-o-fake-news-i-historiji-nekoliko-srednjovjekovnih-slucajeva\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26308,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-26307","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Majnaric.jpg?fit=658%2C930&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54656,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54656","url_meta":{"origin":26307,"position":0},"title":"Objavljen novi broj \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa \u2013 Hr\u010dak objavljen je obljetni\u010dki 20. broj \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 2025. godinu (dostupno na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/27045). Novi broj obra\u0111uje teme mitova i narativa te obuhva\u0107a sva povijesna razdoblja \u2013 od stare do suvremene povijesti. Povodom 20 godina rada na \u010casopisu,\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55718,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55718","url_meta":{"origin":26307,"position":1},"title":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Pula s ponosom najavljuje 16. Jadranske susrete studenata povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Na Filozofskom fakultetu u Puli, od 14. do 18. listopada 2026, odr\u017eat \u0107e se\u00a0 tradicionalni Jadranski susreti studenata povijesti. Jadranski susreti odr\u017eavaju se od 2005. godine, a od 2022. godine bez prekida u Puli u organizaciji Kluba studenata povijesti \u2013 ISHA Pula. Tema ovogodi\u0161njih, 16. Jadranskih susreta studenata povijesti, je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54014,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54014","url_meta":{"origin":26307,"position":2},"title":"Rostra: \u010dasopis studenata povijesti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru (2025.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U studenom 2025. godine iza\u0161ao je 14. broj \u201eRostre: \u010dasopisa studenata povijesti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26207","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rostra-2025.jpg?fit=969%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":26307,"position":3},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":26307,"position":4},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55674,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55674","url_meta":{"origin":26307,"position":5},"title":"Nagrada Franjo Markovi\u0107 redakciji \u010dasopisa \u201ePro tempore\u201c za jubilarni 20. broj","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrada Franjo Markovi\u0107 Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu dodijeljena je redakciji \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 20. broj \u010dasopisa, objavljen 2025. godine, na prijedlog Odsjeka za povijest. Nagra\u0111enu redakciju \u010dine glavna urednica Marija Bi\u0161\u0107an te Filip Ba\u010durin, Anja Dui\u0107, Adrian Fil\u010di\u0107, Nera Kapusti\u0107, Natalija Kolar, Karlo Ko\u0161ir, Tita Mikula\u0161,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26307"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26307\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26309,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26307\/revisions\/26309"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}