{"id":26302,"date":"2021-05-14T22:40:00","date_gmt":"2021-05-14T22:40:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26302"},"modified":"2021-05-14T22:49:20","modified_gmt":"2021-05-14T22:49:20","slug":"izlozba-hrvatskog-povijesnog-muzeja-mac-jednom-davno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26302","title":{"rendered":"Izlo\u017eba Hrvatskog povijesnog muzeja &#8211; &#8216;Ma\u010d &#8211; jednom davno&#8230;&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatski povijesni muzej u utorak,18. svibnja, sve\u010dano otvara izlo\u017ebu &#8220;Ma\u010d &#8211; jednom davno&#8230;&#8221; u Galeriji Klovi\u0107evi dvori. Program \u0107e se odr\u017eati uz pridr\u017eavanje svih aktualnih epidemiolo\u0161kih mjera i uz ograni\u010deni broj uzvanika. Izlo\u017eba je otvorena za javnost od 19. svibnja 2021.<br><br>\u2026 u ne tako dalekim kraljevstvima i kne\u017eevinama bio je simbol i osobno naoru\u017eanje vitezova, oklopljenih plemi\u0107a, ratnika na konju koji su s ma\u010dem u ruci pod\u010dinjavali, ali i \u0161titili druge. Ma\u010dem su se stvarala i ru\u0161ila carstva, krojile granice i oblikovala povijest svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Ma\u010d je nositelj simbola i izraz je dubokih vrijednosti u svakom dru\u0161tvu koje ih je koristilo. To je vrlo konfliktan predmet, predmet umjetnosti, znanosti, iznimno visokog tehni\u010dkog umije\u0107a, izra\u017eaj je jezika i nositelj mitova. Iako ih sada, izlo\u017eene u muzeju, promatramo i divimo im se kao umjetni\u010dkim djelima ili vrhunskim obrtni\u010dkim proizvodima &#8211; ne smijemo zaboraviti da nisu nastali kako bismo im se danas divili, ve\u0107 kao oru\u017eje, sredstvo za borbu koje je sposobno spasiti, ali i oduzeti \u017eivot.<br>Uvijek prisutan u povijesti, kao i u imaginaciji ljudi, ma\u010d je oru\u017eje viteza &#8211; produ\u017eetak njegove ruke, ali i uma. Predmet je legendi, pripovijedaka i pjesama, kako kod na\u0161ih davnih predaka, tako je i nama danas gotovo neizostavan dio modernih epova koje \u010ditamo, slu\u0161amo i gledamo.<br>\u00a0<br>Iz fundusa Muzeja predstavljamo izbor od 25 izuzetno vrijednih srednjovjekovnih ma\u010deva \u201cvite\u0161kog doba\u201d od 11. do po\u010detka 16. stolje\u0107a. Izlo\u017eba i katalog temelje se velikim dijelom na stru\u010dnoj i znanstvenoj obradi ma\u010deva iz Zbirke oru\u017eja koju je Hrvatski povijesni muzej 2009. godine objavio u katalogu zbirke \u201cMa\u010devi vite\u0161kog doba u Hrvatskoj\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Ma\u010devi s podru\u010dja Hrvatske ne odstupaju od tipologije, sustava i karakteristika istodobnih ma\u010deva diljem Europe. Obi\u010daji i obredi povezani s tim ma\u010devima jednaki su onima u drugim dijelovima Europe te svjedo\u010de zajedni\u010dkoj kulturi koju i danas ba\u0161tinimo.<br>\u00a0<br>Koncepcijom izlo\u017ebe i kataloga nastojali smo temu u\u010diniti privla\u010dnom i pristupa\u010dnom \u0161irokoj publici, generaciji 20. i 21. stolje\u0107a. U cilju popularizacije fundusa, osim prezentiranih ma\u010deva i op\u0107ih tema iz vite\u0161kog \u017eivota, prezentirani su i objavljeni brojni predmeti i mediji s kojima se susre\u0107emo u svakodnevnom \u017eivotu, a koji i danas svjedo\u010de o fascinaciji vite\u0161tvom i ma\u010dem. Raznovrsnu gra\u0111u visoke i popularne kulture predstavili smo zajedno vo\u0111eni idejom da konzumiranje jednog ne isklju\u010duje u\u017eivanje u drugom. Svi ti predmeti prezentirani su s ciljem prikazivanja svestrane popularnosti vite\u0161tva i srednjovjekovlja te op\u0107enito ma\u010da u dana\u0161njem dobu.<br>\u00a0<br>Ka\u017eu da je pero mo\u0107nije od ma\u010da, ali pamti li itko juna\u010dku avanturu koja je zavr\u0161ila dvobojem s olovkama? Provirite u srednjovjekovni svijet vite\u0161tva i svjedo\u010dite utjecaju koje to doba ostvaruje u imaginaciji suvremenog \u010dovjeka.<br>\u00a0<br>Izlo\u017eba \u201eMa\u010d &#8211; jednom davno\u2026\u201c se odvija u izvanrednim okolnostima za Hrvatski povijesni muzej koji je zbog posljedica potresa od 22. o\u017eujka 2020. godine do daljnjega zatvoren za javnost. Unato\u010d nemogu\u0107nosti djelovanja u vlastitom prostoru, baroknoj pala\u010di, Vojkovi\u0107-Or\u0161i\u0107-Kulmer-Rauch, Hrvatski povijesni muzej svojim javnim izlo\u017ebenim djelovanjem prije svega nastoji opravdati svoje poslanje te do obnove proaktivno djelovati u smjeru realizacije stalnog postava. Izra\u017eavamo zahvalnost Galeriji Klovi\u0107evi dvori na ustupljenom prostoru i kolegijalnoj pomo\u0107i te svima koji su pridonijeli ostvarenju izlo\u017ebe.<br>\u00a0<br>Edukativna doga\u0111anja uz izlo\u017ebu<br><br>Uz izlo\u017ebu Hrvatski povijesni muzej je pripremio i brojna edukativna doga\u0111anja, u obliku prikaza o\u017eivljene povijesti i kra\u0107ih predstava u izvedbi Reda \u010duvara grada Zagreba, radionice heraldike i izrade vite\u0161kih \u0161titova, ali i plemi\u0107kih rodoslovnih stabala, raznovrsne radne zadatke i pitalice, kvizove znanja\u2026 Navedeni edukativni sadr\u017eaji posjetiteljima \u0107e biti dostupni na izlo\u017ebi, na posebnim edukativnim doga\u0111anjima u atriju Galerije (dana 29. svibnja, 12. lipnja i 10. srpnja), putem artionice te online \u2013 na muzejskim mre\u017enim stranicama i dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.hismus.hr\/hr\/novosti\/aktualno\/izlozba\/uskoro\/\">https:\/\/www.hismus.hr\/hr\/novosti\/aktualno\/izlozba\/uskoro\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26303,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-26302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/mac_web_lightbox.jpg?fit=1400%2C833&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":26302,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":26302,"position":1},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":26302,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":26302,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":26302,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53015","url_meta":{"origin":26302,"position":5},"title":"Sudjelovanje Osnovne \u0161kole Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 Prigorje Brdove\u010dko u programu Kliofesta 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"U\u010denici petih i \u0161estih razreda u pratnji svojih razrednika i u\u010ditelja ju\u010der su proveli dan u Ptuju, Vara\u017edinu i Vara\u017edinskim Toplicama. Putovanjem kroz Hrvatsku i Sloveniju, istra\u017eili su rimske arheolo\u0161ke parkove Poetovio i Aquae Iasae te razgledali baroknu jezgru Vara\u017edina. Ova terenska nastava iz povijesti organizirana je kao sastavni dio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26302"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26304,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26302\/revisions\/26304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}