{"id":2625,"date":"2016-11-08T23:00:05","date_gmt":"2016-11-08T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2625"},"modified":"2016-11-08T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-08T23:00:05","slug":"ja-sam-odavde-izlozba-ilustracija-djecjih-knjiga-u-izraelu-od-1948-do-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2625","title":{"rendered":"&#8220;Ja sam odavde. Izlo\u017eba ilustracija dje\u010djih knjiga u Izraelu od 1948. do 2014.&#8221;"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-ansi-language:EN-GB; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-ansi-language:EN-GB; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Zagreb<\/span><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Galerija Klovi\u0107evi dvori \/ foaje<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/b><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">JA SAM ODAVDE<br \/> <\/span><\/b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Izlo\u017eba ilustracija dje\u010djih knjiga u Izraelu od 1948. do 2014.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">9. \u2013 20. 11. 2016.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Veleposlanstvo Dr\u017eave Izrael i Galerija Klovi\u0107evi dvori predstavljaju putuju\u0107u izlo\u017ebu autorice Liore Grossman koja obuhva\u0107a pregled radova izraelskih ilustratora u vremenu od osnutka Dr\u017eave Izrael do danas.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">O IZLO\u017dBI<\/span><\/b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Kao umjetnicu \u2013 ilustratoricu Lioru Grossman u vlastitu opusu osobito zanima slikovno tuma\u010denje nekoliko tematskih okosnica. Stoga je i ovaj presjek povijesna pregleda izraelske dje\u010dje ilustracije od osnutka Dr\u017eave Izrael do danas sastavljen prema temama: &nbsp;<b>dijete, grad, okoli\u0161 i selo<\/b>. Stoga, krenimo na svojevrsno putovanje, kako bismo razumjeli naslov i sadr\u017eaj ove izlo\u017ebe.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">U razdoblju od 1950. do 1960. g. tri izrazita stereotipa prevladavaju u prikazima djece u dje\u010djim knjigama. To su prikazi: \u201ekozmopolitskog\u201c djeteta europeizirana izgleda, djeteta srednjoisto\u010dne kulture prvih jemenskih doseljenika ( iz Kanaana) kao simbola uspje\u0161ne prilagodbe i prikaz \u201esabre\u201c ro\u0111ena Izraelca, seoskog djeteta iz kibuca. Prve prikaze \u201ekozmopolitskog\u201c djeteta prepoznajemo na ilustracijama Hayima Houzmana (objavljene su 1949.), Peretza Rushkeviza (objavljene1951.), Miriam Nick (objavljene1950.) i Eve Itzkovitz (objavljene1957.). Drugi stereotip nekada\u0161njeg jemenskog useljenika prepoznajemo na ilustracijama Mariam Bartov (objavljene 1956.), Edit Samuel (objavljene 1968.) i Eve Itzkovitz ( objavljene 1971.). Tre\u0107i tipski prikaz \u201esabre\u201c nalazimo na ilustracijama Shrage Weilla objavljenima 1953. i Tirze Tanai iz 1972.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">U razdoblju od 1960. do 1980. (stereo)tipovi se poop\u0107uju, po\u010dinje prevladavati koncept \u201esveizraelskog\u201c djeteta. Primjerice, u knjizi \u201eVru\u0107i kukuruz\u201c Ora Eyal crta grupu djece iz kibuca i me\u0111u njima tamnoputu djevoj\u010dicu. Pri\u010da ne spominje njeno porijeklo, a ni razli\u010ditu boju ko\u017ee. Vizualno je prikazana kao i druga djeca i grupa uspje\u0161no \u201efunkcionira\u201c kao cjelina (i na pripovjednom i na crta\u010dkom planu).<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Kasne devedesete i po\u010detak novog milenija donose svje\u017ei povjetarac u svijet izraelske ilustracije. Doba individualizma pridonijelo je diferencijaciji jedinstvene, druga\u010dije djece: izrazitih svojstava, oblika lica, neponovljivih osobnosti. Grupa vi\u0161e ne odre\u0111uje individuu, a niti individua nije vi\u0161e dio grupe.&nbsp; U dana\u0161njoj ilustraciji svjedo\u010dimo povratku \u201egeneri\u010dkog\u201c djeteta. Prepoznajemo utjecaj dru\u0161tvenih reformi na dje\u010dje knjige u obliku svjesnih napora u kreiranju brojnih varijacija karaktera, ali razli\u010ditih korijena, ti raznovrsni likovi i karakteri razli\u010dita porijekla donose, barem na papiru, dru\u0161tvenu homogenizaciju.\u2026 Individualiziranu djecu prepoznajemo npr. na ilustracijama &nbsp;za \u201e<i>Alona No<\/i>\u201c&nbsp; Michel Kichke objavljenima 1995.; ilustracijama \u201eSuper cura i za\u010darani krug\u201c&nbsp; Inbal Hoffmann 2001.; \u201e<i>Tata je pobjegao s cirkusom<\/i>\u201c&nbsp; Rutu Modana, 2000. i ilustracijama \u201e<i>Moja mama se uvijek \u017euri<\/i>\u201c Doron Sohari Shemesh iz 2012.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Analiziraju\u0107i prikaze djece na ovim ilustracijama autorica zaklju\u010duje: \u201eKad izraelski ilustratori rade na zadanome tekstu trebaju de\u0161ifrirati nekoliko slojeva pri\u010de i prikaza. Neki zapo\u010dinju izborom tehnike, stila ili kompozicije. Drugi po\u010dinju razradom glavnog junaka i onda se suo\u010davaju s nekoliko pitanja: Tko je to dijete? Odakle dolazi? \u0160to ga karakterizira? Kako njegova ili njena osobnost pridonosi rje\u0161avanju fabularnih zapleta? Tada stvari postaju slo\u017eenije, jer crtanje za izraelsku djecu zahtijeva veliku senzibilnost. Je li dijete a\u0161kenasko ili sefardsko? Je li nagla\u0161avanje boje tena uvredljivo ili previ\u0161e uop\u0107avaju\u0107e? Kako opisati isto\u010dnja\u010dko dijete? Nakon toliko godina zajedno, ne izgledamo li zapravo isto? Za\u0161to ne crtamo djecu koja nose \u201ejarmulke\u201c? Jesmo li toliko podijeljeni? \u0160to s arapskom djecom? Postoji li neka vidljiva razlika izme\u0111u arapske i dana\u0161nje \u017eidovske djece? Kako \u0107emo nacrtati dijete, a da zadovoljava kriterije postavljenih pitanja? Predajemo taj odgovor sljede\u0107im generacijama u nadi pronalaska idealnoga rje\u0161enja\u201c.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Drugi tematski krug<\/span><\/b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;;mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language: HR;mso-fareast-language:HR\"> koji Liore istra\u017euje je grad. Izraelska dje\u010dja knji\u017eevnost referira se katkad na razli\u010dita mjesta, ali obi\u010dno kad ilustratori biraju stvaran grad \u0161to se mo\u017ee prepoznati na ilustracijama, odabiru Jeruzalem ili Tel Aviv. Dva grada se arhitektonski lako identificiraju, a poznate strukture i simboli koriste se da bi se realitet povezao s fikcionalnom naracijom i lokalnim obilje\u017ejem mjesta odvijanja pri\u010de dok se stvara socijalni ili politi\u010dki kontekst. Jeruzalem je drevni grad s novim kvartovima \u0161to imaju iste kamene fasade kao u starim dijelovima, te tako zadr\u017eavaju drevni vizual netaknutim. Jedan od poznatih simbola Jeruzalema je \u0161to ljudi razli\u010ditih kultura nose etni\u010dku odje\u0107u. Pita Liore, mo\u017eemo li identificirati ilustriran grad ako ne prikazuje poznatu ulicu ili zgradu? Knjiga \u201e<i>U izraelskom vlaku<\/i>\u201c prikazuje izmi\u0161ljenu \u017eeljezni\u010dku postaju u nekome gradu. Prema fotografijama znamo da to nije Jeruzalem ili Tel Aviv. Jedino mogu\u0107e mjesto je \u017eeljezni\u010dka postaja u Haifi gdje vlakovi prolaze iza pro\u010delja postaje, kako je ilustrirano. Na suprotnoj strani ulice gust je promet tipi\u010dan za veliki grad. Taj grad mogao bi biti Jeruzalem ili Haifa, ali u vremenu nastanka ilustracija spomenuti gradovi bili su prepoznatljivi po mije\u0161anom stanovni\u0161tvu u karakteristi\u010dnoj etni\u010dkoj odje\u0107i.&nbsp; Po na\u010dinu na koji su ilustrirani likovi tipi\u010dni su za sekularni i kozmopolitski Tel Aviv, slobodan naslaga povijesnih slo\u017eenosti.&nbsp; Razli\u010dite zgrade i kvartovi grada na obali pridonose dojmu njegove topline, sekularnosti, otvorenosti. Autorica zaklju\u010duje: \u201edok je Jeruzalem simbol svetosti, nade i preporoda, Tel Aviv se javlja kao razli\u010dit svemir, svojevrsna \u201edr\u017eava u dr\u017eavi\u201c. Te kontraste prepoznajemo stoga na ranim ilustracijama za \u201e<i>Putovanje izraelskim vlakom<\/i>\u201c Peretz Rushkevitz, iz 1951. i ilustracijama \u201e<i>Jedni prodaju, drugi kupuju<\/i>\u201c Miriam Nick nastalima 1950.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Tre\u0107i tematski krug<\/span><\/b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;;mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language: HR;mso-fareast-language:HR\"> koji autorica istra\u017euje jest okru\u017eenje, odnosno okoli\u0161. Uporaba poznate lokacije ili ukorijenjenost poznatih simbola poma\u017ee nam da se osje\u0107amo kao kod ku\u0107e. Ali \u0161to doista ku\u0107u \u010dini izraelskim domom? \u0160to \u010dini okru\u017eje i ulicu takvom da je prepoznajemo tipi\u010dnom za Izrael? Ima li selo tamo posebna obilje\u017eja? \u0160to s urbanim sredinama? Je li mogu\u0107e spoznati specifi\u010dan ilustrirani prostor u dje\u010djoj knjizi kao \u201ejedan od na\u0161ih\u201c, pita se Grossman.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Dizajn interijera relativno je nova tema u ilustraciji izraelskih dje\u010djih knjiga. U starijim knjigama bilo je funkcionalno prikazati jedan ili dva komada namje\u0161taja. Danas se vi\u0161e pozornosti posve\u0107uje detaljima u prostoru gdje dijete boravi (ku\u0107a, stan, vrti\u0107). No, jedno je zajedni\u010dko svim izabranim ilustracijama: ne predo\u010davaju veliko bogatstvo, a niti veliko siroma\u0161tvo. Ve\u0107ina djece \u017eivi u svojoj sobi u relativno prostranom stanu srednje klase. Primjeri su ilustracije \u201e<i>Tata me uvijek osramoti<\/i>\u201c, Yossi Abolafi iz 1988., \u201e<i>Mama ne idi<\/i>\u201c Tammi Bernstein, iz 2011.,i \u201e<i>Ma\u010dka-bundeva<\/i>\u201c, Gilad Soffer, iz 2004.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Dalje obja\u0161njava Liore: ako zapitamo slu\u010dajnog prolaznika koja dje\u010dja knjiga najbolje opisuje izraelsku ku\u0107u naj\u010de\u0161\u0107i odgovor bit \u0107e vjerojatno \u201e<i>Stan za najam<\/i>\u201c Lee Goldberg. Istra\u017euju\u0107i knji\u017ene ilustracije te\u0161ko je izdvojiti to\u010dan razlog za\u0161to tu knjigu osje\u0107amo tako \u201eosobno\u201c. U stvari, suprotno je to\u010dno. U toj knjizi Shmuel Katz ilustracijom nastoji izbje\u0107i sve \u0161to ina\u010de povezujemo s \u201eizraelskim\u201c. Nije nacrtao antene, niti solarne grija\u010de vode. Zgrada u kojoj se odvija pri\u010da ima nadstre\u0161nice, stepenaste krovove, zastavice i druga obilje\u017eja europskih dvoraca. Nacrtani likovi nose \u0161e\u0161ire, haljine, biserne ogrlice, kovr\u010de i vrpce. Nema ni jednog lokalnog seoskog simbola u ilustracijama pejza\u017ea. A zgradu smatramo \u201esvojom\u201c. Za\u0161to? Pitanje postavljeno kroz razli\u010dite medije dobilo je zanimljive odgovore. Evo relevantne selekcije:&nbsp; \u2013 \u201e<i>ku\u0107e od pelir papira<\/i>\u201c; \u201e<i>rahiti\u010dno stubi\u0161te<\/i>\u201c; \u201e<i>nahereni obje\u0161eni papirnati<\/i> <i>stjegovi<\/i>\u201c; \u201e<i>plavo more i \u017euto sme\u0111e tlo, toga ima puno u Izraelu i jednostavna koncizna crna linija crte\u017e<\/i>a\u201c; \u201e<i>su\u0161tinski Izraelac ne \u017eeli biti ovdje, ve\u0107 \u017eivjeti u ku\u0107i inozemne arhitekture u lijepoj dolini i s vinogradom<\/i>\u201c;&nbsp; \u201e<i>Susjedi koji imaju mi\u0161ljenje o svemu uvijek moraju znati \u0161to se doga\u0111a u \u017eivotima susjeda. Tko se odselio, tko se doselio. Toga nema u Norve\u0161koj<\/i>\u201c; \u201e<i>Kad potpisujete ugovor o kupnji stana \u2013 gdje pi\u0161e pet soba, a zapravo ih je \u010detiri, tako pri\u010da opisuje ku\u0107u od pet zvjezdica, ali samo \u010detiri su ilustrirane. Ima li i\u0161ta \u201eizraelskije<\/i>\u201c?<br \/> Potom, Liora poetski tuma\u010di: \u201eSi\u0107u\u0161na je zemlja. Zgrade su stisnute jedna uz drugu, vru\u0107e je. Jedini osobni mogu\u0107 bijeg u prirodu je na balkon, gdje uzgajamo otrcane biljke u teglama, pijemo \u010daj i slu\u0161amo radio. Neki ljudi su zatvorili balkone da bi napravili jo\u0161 jednu sobu. Solarne \u0107elije za grijanje vode nalaze se na krovovima. Rolete zaustavljaju plamte\u0107e sunce.&nbsp; Prelijevaju se prepuni po\u0161tanski sandu\u010di\u0107i. Vrata su vi\u0161ebojna.&nbsp; Ograde su \u017eeljezne. Novine i vre\u0107e za sme\u0107e. Miris kuhanja. Zvuk glazbe koja svira. Dobrodo\u0161li u izraelsku ku\u0107u: \u201e<i>Silaze\u0107i stepenicama kod ku\u0107e, pred svakim vratima znam \u0161to susjedi kuhaju<\/i>\u2026\u201c<br \/> <i>Shikun<\/i> je pak stanovanje za vi\u0161e obitelji.&nbsp; \u201eZamislite jednu ku\u0107u i pomno\u017eite sa 30. Dobili ste <i>Shikun\u201c<\/i>. Izmi\u0161ljen oko 1950-te, dizajniran je kao hitno rje\u0161enje za nove useljenike iz tranzitnih kampova.&nbsp; Jo\u0161 vi\u0161e stanova, \u201ekutija za cipele\u201c, izgradilo se u narednim desetlje\u0107ima. <i>Shikun<\/i> je bio brzo i jeftino rje\u0161enje za udomljavanje. Ne smije se pobrkati sa pojmom kvartovskih <i>schuna, <\/i>&nbsp;\u0161to su dobro projektirane. U <i>schunama<\/i> se nalaze igrali\u0161ta, parkirali\u0161ta, gradnja je visoke kvalitete. Iako se susjedi naj\u010de\u0161\u0107e ne poznaju, \u010dak i solarni grija\u010di vode su elegantniji od onih u <i>shikunu<\/i>.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Izabrane ilustracije pri\u010daju dalje: Napustiv\u0161i zgradu do\u010dekuje nas blje\u0161tava izraelska ulica, kakofonija zgrada, du\u0107ana, automobila, znakova na tri jezika, splet elektri\u010dnih kablova i kapljice iz klima ure\u0111aja. Ono \u0161to ulicu \u010dini \u201ena\u0161om\u201c su ljudi.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">\u010cetvrti tematski krug<\/span><\/b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;;mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language: HR;mso-fareast-language:HR\"> predstavlja selo.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Pita nas Liore: \u201eKamo sve ceste i putovi vode? Na selo, naravno. Otvoreno je polje, plavo nebo, sunce sja, a tu su i vrap\u010di\u0107i.&nbsp; U stvari, tako smo navikli u djetinjstvu. Svi izlasci na selo od \u0161kolskih izleta, do ro\u0161tiljada na izraelski Dan neovisnosti uglavnom su skupni\u201c. Dje\u010dje okupljanje u okru\u017eenju tradicionalnog simbola \u2013 grmova \u201e<i>sabra\u201c<\/i> kaktusa predstavlja izraelsku kulturu. U stvarnosti na\u0161 susret s prirodom ne\u0161to je posve drugo. Mi naprosto nemamo dovoljno divljine za osobno u\u017eivanje.&nbsp; Zelenila je sve manje, a sve vi\u0161e je zemlje izgra\u0111eno i prekriveno betonom, te je me\u0111usobno preplitanje nemogu\u0107e.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Tuma\u010de\u0107i izabrane ilustracije primje\u0107uje: \u201eRedovi \u010dempresa. Crveni krovovi. Obra\u0111ena polja. Vodotoranj. Model je to za izraelsko selo \u201e<i>kfar<\/i>\u201c nacrtano u desetinama dje\u010djih knjiga\u201c.&nbsp; Osnovne ideale simboliziraju: crveni krovovi &nbsp;(koji simboliziraju ku\u0107u ili zemlju), izorana polja (simboliziraju pustinju koja se \u0161iri), vodotoranj (simbolizira naprednu tehnologiju i kontrolu prirodnih resursa). Pastiri nose narodne no\u0161nje, \u0161to simbolizira odvijanje radnje u drevnim vremenima i \u201e<i>tembel<\/i>\u201c \u0161e\u0161ir, \u0161to simbolizira odnos Izraelca prema svojoj zemlji. Drugi pak ilustratori nagla\u0161avaju mehanizaciju u obliku traktora, kombajna i kamiona progovaraju\u0107i tako o ograni\u010denosti \u201emehanizacije\u201c. Crveni traktor postao je simbolom sam po sebi, te se ponavlja u brojnim ilustracijama: \u201e<i>Do\u0111i leptiri\u0107u<\/i>\u201c Ilse Kantor 1945., \u201e<i>Evo no\u0107i<\/i>\u201c Hayima Houzmana 1949., \u201e<i>Praznik prolje\u0107a<\/i>\u201c Tirza Tanay 1971., \u201eUhvati me ako mo\u017ee\u0161\u201c Avil Basil iz 2012. i drugima.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/> Sljede\u0107e pitanje glasi: Za\u0161to ilustratori toliko dugo koriste stare simbole? Za\u0161to u eri individualizma, napu\u0161tanja starih vrijednosti, kada hebrejske knjige ne trebaju educirati, ve\u0107 samo pri\u010dati pri\u010du, za\u0161to dakle, nema prikaza specifi\u010dnog dana\u0161njeg sela? Za\u0161to se ilustratori vra\u0107aju simbolima koji vi\u0161e ne predstavljaju realnost? Evo mogu\u0107eg obja\u0161njenja: podijeljeno smo i polarizirano dru\u0161tvo. Godine konstantnih borbi,&nbsp; konfliktnih ideologija, politi\u010dkih i sociolo\u0161kih procesa kreirali su prepreke koje se ne daju premostiti. Vrijednosti na kojima smo odrasli, po\u010dev\u0161i od one \u201evrijedi umrijeti za na\u0161u zemlju\u201c do \u201eosvojimo pustinju\u201c danas proizvode kontroverze. A opet, treba prodati knjige. Izraelsko tr\u017ei\u0161te knjiga relativno je malo i nakladnici si ne mogu dozvoliti da razo\u010daraju kupce. Stoga su ilustratori prisiljeni ostati vjerni poznatom&nbsp; leksikonu simbola i stereotipa ili slikati ruralne prostore koji nemaju veze s konkretnim selom.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">O AUTORICI<\/span><\/b><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Liora Grossman ilustratorica je knjiga za djecu. U prvome licu jednine tuma\u010di nam kako je emigrirala iz Litve u Izrael u dobi od 5 godina. Za vrijeme njena boravka u Izraelu odigrala je brojne uloge: bila je nova useljenica i \u201estarosjedilac\u201c, neudana \u017eena i supruga, majka, studentica i predava\u010dica. \u017divjela je u izbjegli\u010dkom sabirnom centru i ku\u0107i za vi\u0161e obitelji, u komuni i gradu, kao i na selu.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Do danas ispituje vlastiti izraelski identitet. \u0160to zna\u010di biti Izraelac? Tko je tipi\u010dan Izraelac? Kao ilustratorica \u010desto se bavi prikazom izraelske ku\u0107e, ulice ili grada. Izlo\u017ebom istra\u017euje raspon rje\u0161enja koja ilustratori nude dok se bave problemom \u201elokalnog\u201c u ilustriranim dje\u010djim knjigama. Vremensko razdoblje od \u0161ezdeset i \u0161est godina opravdava velik broj predstavljenih ilustratora. Autoricu fascinira istra\u017eivati nevidljive niti \u0161to povezuju ilustratore povijesnih razdoblja i stilova, a onda definirati za sada nedosti\u017eno, te time ujedno odgovara na postavljena pitanja. Bez pretenzija da obuhvati sve aspekte \u017eivota, izlo\u017eba ne namjerava predstaviti cjelokupnost ilustriranja dje\u010djih knjiga u Izraelu. Njena tema su knjige za djecu na hebrejskom jeziku. Ostvarena je zahvaljuju\u0107i kolekcionarima, istra\u017eiva\u010dima, kustosima, direktorima muzeja, akademicima, izdava\u010dima knjiga i \u010dasopisa, knji\u017eni\u010darima i ministrima u Vladi. Liora Grossman obradila je ilustracije i \u010dlanke koje su joj poslali ilustratori, sugestije koje su joj poslali izdava\u010di i prevoditelji i osobne obiteljske fotografije koje su joj poslali pojedinci. Zaklju\u010duje da izlo\u017eba pripada svima (nama)!<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">Izvor:<\/span> <span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\">http:\/\/gkd.hr\/izlozba\/ja-sam-odavde\/<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\" align=\"justify\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"mso-margin-top-alt:auto;mso-margin-bottom-alt:auto; line-height:normal\"><span style=\"font-size:12.0pt;font-family:&quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; mso-fareast-font-family:&quot;Times New Roman&quot;;mso-ansi-language:HR;mso-fareast-language: HR\"><br \/><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2625","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":2625,"position":0},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":2625,"position":1},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2625,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2625,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2625,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2625,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2625"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2625\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}