\u201ePredmet ove monografije je \u017eivot i rad hrvatskih pisaca koji \u017eive i rade u SR Njema\u010dkoj od raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju. Kako u tim va\u017enim i dramati\u010dnim zbivanjima funkcionira nacionalni kulturni prostor, a time i njegova knji\u017eevnost izvan nacionalnih dr\u017eavnih granica, posebice ona na podru\u010dju SR Njema\u010dke, autorova je preokupacija, a primarni je cilj da se knji\u017eevne prakse usustave i opi\u0161u, da im se utvrde glavna obilje\u017eja. U drugome planu, kao indirektni cilj, uo\u010dljiva je namjera da se pridonese boljem sagledavanju jednoga objektivno rubnoga i po svemu heterogenoga nacionalnoga knji\u017eevnog korpusa te slijednom toga i njegovoj kontekstualizaciji, pa i valorizaciji, odnosno uklju\u010divanju u nacionalnu knji\u017eevnu maticu. (\u2026) Pitanje oblikovanja \u0161to cjelovitije slike nacionalnoga knji\u017eevnog \u017eivota trajni je izazov doma\u0107e historiografije, a posebice nakon Domovinskoga rata kada su barem na na\u010delnoj razini nestali politi\u010dki razlozi koji su je u tome dotad ometali. U tome smislu ovo je Bo\u0161njakovo djelo i pionirsko i temeljno, time ujedno dru\u0161tveno korisno i va\u017eno.\u201c
– Vinko Bre\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n
\u201eTemom koju obra\u0111uje, a rije\u010d je o djelima i autorima hrvatske knji\u017eevnosti u Njema\u010dkoj u navedenom vremenskom razdoblju, knjiga je zna\u010dajan doprinos razumijevanju hrvatske knji\u017eevnosti nastale izvan domovinskih okvira. Kako tematikom, tako i imenima te knji\u017eevnim svojstvima interpretiranih knji\u017eevnih djela, knjiga osvje\u0161tava bogato podru\u010dje hrvatske knji\u017eevne prakse i dobrodo\u0161ao je poku\u0161aj njezina integriranja u korpus hrvatske knji\u017eevnosti. Istovremeno je relevantan, znanstveni i kriti\u010dki, doprinos razumijevanju slo\u017eenog hrvatskog (knji\u017eevnog) identiteta, poglavito iz imagolo\u0161ke perspektive. Kao dobar poznavatelj \u017eivota na\u0161ih ljudi u Njema\u010dkoj, pa tako i imena \u010diji je knji\u017eevni prilog vrijedan tuma\u010denja i integriranja u hrvatsku knji\u017eevnu sliku, autor je prikladnim znanstvenim instrumentarijem obradio opuse onih poznatih i onih manje poznatih knji\u017eevnih imena te pokazao njihovo zna\u010denje kako me\u0111u \u010ditateljima u iseljeni\u0161tvu, tako i u na\u0161oj knji\u017eevnosti op\u0107enito (…) Knjiga je zna\u010dajan i dobrodo\u0161ao prilog hrvatskoj knji\u017eevnosti, ali i doprinos razumijevanju slo\u017eenih procesa nacionalnog legitimiranja i identiteta.\u201c
\u2014 Ivan Bo\u0161kovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
O autoru<\/p>\n\n\n\n
Milan Bo\u0161njak<\/strong> je ro\u0111en 13. velja\u010de 1974. u Gospi\u0107u. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zavr\u0161io je studij filozofije i komparativne knji\u017eevnosti (1998.) te poslijediplomski doktorski studij kroatistike (25. sije\u010dnja 2019. obranom doktorskoga rada Knji\u017eevne prakse hrvatskih pisaca u Njema\u010dkoj 1990. \u2013 2013.). Tijekom 2000. i 2001. radio je u \u0161kolama na kosinjskom i zagreba\u010dkom podru\u010dju, a zatim u hrvatskoj nastavi \u2013 nastavi hrvatskoga jezika i kulture u Baden-W\u00fcrttembergu u Njema\u010dkoj, kao u\u010ditelj (2001. \u2013 2003.) i koordinator (2003. \u2013 2005.). U razdoblju od 2006. do 2014. radio je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na stru\u010dnim i rukovode\u0107im poslovima u podru\u010dju hrvatske nastave u inozemstvu i me\u0111unarodne suradnje. Od 2014. do danas radi u Sredi\u0161njem dr\u017eavnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetnik s posebnim polo\u017eajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu. Sudjelovao je u osmi\u0161ljavanju i vo\u0111enju projekta Bu\u0111enje Kosinjske doline (2001. \u2013 2002.; dio projekta Zeleni pojas Velebit), kao mentor je sudjelovao u me\u0111unarodnom projektu KoLIBRI usmjerenom na djecu migranata (Stuttgart, Bad Boll, Strasbourg; 2002. \u2013 2005.). Od 2008. do 2013. bio je \u010dlan, a od 2014. do danas zamjenik je supredsjedatelja me\u0111uvladinih mje\u0161ovitih odbora za za\u0161titu nacionalnih manjina koje Republika Hrvatska ima s Crnom Gorom, Ma\u0111arskom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Republikom Srbijom, od 2007. do danas \u010dlan je nekoliko bilateralnih stru\u010dnih tijela s dr\u017eavama njema\u010dkoga govornog podru\u010dja. \u010clan je Vije\u0107a za u\u010denje i pou\u010davanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te brojnih me\u0111uresornih tijela, stru\u010dnih povjerenstava i prosudbenih skupina. \u010clan je Matice hrvatske. Kontinuirano organizira stru\u010dne skupove i kulturna doga\u0111anja te odr\u017eava predavanja iz razli\u010ditih podru\u010dja, a najvi\u0161e u vezi nastave hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu, hrvatske knji\u017eevnosti te hrvatske nacionalne manjine, u domovini i inozemstvu. Objavio je tridesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova, dvije stru\u010dne knjige u suautorstvu te jedan edukacijsko-ekolo\u0161ki vodi\u010d. Cijeli \u017eivot je aktivan u rje\u010dotvornom i knji\u017eevnoumjetni\u010dkom podru\u010dju: od brojnih javnih nastupa i mladena\u010dkih radova objavljenih u \u010dasopisima Dodiri i Usponi do poezije objavljene u \u010dasopisima Republika, Poezija i Hrvatsko slovo 2020. godine. Objavio je dvije pjesni\u010dke zbirke, obje 2013. godine u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Gospi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Zagreb: Naklada Ljevak, 2021.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n