{"id":26235,"date":"2021-05-12T21:11:27","date_gmt":"2021-05-12T21:11:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26235"},"modified":"2021-05-12T21:11:27","modified_gmt":"2021-05-12T21:11:27","slug":"velimir-veselinovic-ur-populisticki-duhovi-vremena-i-izazovi-demokraciji-studije-o-populizmima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26235","title":{"rendered":"Velimir Veselinovi\u0107 (ur.), \u201cPopulisti\u010dki duhovi vremena i izazovi demokraciji. Studije o populizmima\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201cU znanstvenoj uredni\u010dkoj knjizi ukupno je sakupljeno 20 radova na temu populizma, a podijeljeni su u \u010detiri cjeline. U prvoj cjelini populizam se istra\u017euje kroz teorijsku dimenziju. Autori priloga su Tomislav Suni\u0107, Maroje Vi\u0161i\u0107, Vedran Obu\u0107ina te Tomislav Kardum. Zatim slijede studije slu\u010daja. Druga cjelina istra\u017euje populizam u Europi i svijetu. Autori priloga su Jovo Baki\u0107, Ivan Ro\u0161ko, Ines Ora Mandalini\u0107 te Lea \u0160tranjgar. Tre\u0107a cjelina istra\u017euje populizam u regiji koju \u010dine postjugoslavenske republike. Autori priloga su Zoran Lutovac, Mojca Pajnik i Iztok \u0160ori te Elvis Fejzi\u0107. Posljednja cjelina istra\u017euje populizme u Hrvatskoj. Autori priloga su Mislav Miholek, Domagoj Sremi\u0107, Mario Jareb, Matko Globa\u010dnik, Albert Bing, Velimir Veselinovi\u0107, Marija Mati\u0107, Dino Kne\u017eevi\u0107 i Andrea Gjaja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 578<\/p>\n\n\n\n<p>Godina proizvodnje: 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Despot infinitus<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tveni interes za objavljivanje ovoga djela le\u017ei u \u010dinjenici \u0161to je rije\u010d o prvoj uredni\u010dkoj knjizi na temu populizma. Hrvatska politologija pokazala je odre\u0111eno, zasad nedovoljno zanimanje za istra\u017eivanje fenomena populizma iako je rije\u010d o temi koja u me\u0111unarodnoj politolo\u0161koj literaturi ima veliki broj istra\u017eiva\u010da. Namjera ove uredni\u010dke knjige je popunjavanje tih praznina kako bi se \u010ditatelji i akademska javnost upoznali s fenomenom populizama kroz teorijsku i empirijsku dimenziju. Dakle, djelo je ne samo relevantan znanstveni prilog sagledavanju pojave populizma u Hrvatskoj, Europi i svijetu, nego mo\u017ee biti i znatan poticaj za daljnja istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>prof. emer. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga na koncizan i vrlo pristupa\u010dan, ali znanstveno utemeljen na\u010din skre\u0107e pozornost na fenomen pojave populizma u politici i dru\u0161tvu. Pisana je na na\u010din da mo\u017ee biti pristupa\u010dna i \u0161iroj \u010ditateljskoj publici koju zanima populizam kao \u201etanka\u201c politi\u010dka ideologija ili politi\u010dko-komunikacijski stil, odnos populizma i suvremene liberalne demokracije, nacionalizma, dru\u0161tvenih medija i osobito djelovanje populisti\u010dkih aktera u nacionalnim strana\u010dkim sustavima te Europskoj uniji. Djelo je znanstveno relevantno za istra\u017eiva\u010de iz podru\u010dja dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Tema dosad kod nas nije obra\u0111ivana u smislu uredni\u010dke knjige. Relevantnost istra\u017eivanja fenomena populizma le\u017ei u \u010dinjenici da je rije\u010d o suvremenoj temi\/fenomenu kojoj je europska i svjetska politologija u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a posvetila znatan interes, a praksa permanentno ukazuje na potrebu daljnje vi\u0161eslojne analize.<\/p>\n\n\n\n<p>prof. emer. dr. sc. Davor Rodin<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d je o znanstvenome uredni\u010dkom djelu koje sadr\u017ei 20 znanstvenih radova istaknutih istra\u017eiva\u010da \u010diji je interes populizam. Znanstveni radovi uspje\u0161no se u knjizi me\u0111usobno dopunjuju te zajedno \u010dine koherentnu cjelinu. Izvorni znanstveni doprinos osobito je vidljiv u radovima o nazo\u010dnosti populizma u suvremenoj hrvatskoj politi\u010dkoj povijesti, o \u010demu se dosad nije pisalo i raspravljalo u doma\u0107oj politolo\u0161koj literaturi. Nadalje, izvorni znanstveni doprinos jasno se o\u010dituje i u prvome poglavlju knjige, koje se bavi teorijskom dimenzijom populizma, gdje se raspravlja o populizmu i nacionalizmu, ljevici te religiji, o \u010demu tako\u0111er nema znanstvenih radova. U kona\u010dnici, studije slu\u010daja populizma u zemljama biv\u0161e Jugoslavije, EU-a, SAD-a, Kanade i Turske&nbsp;zaokru\u017euju cjelinu knjige i mogu poslu\u017eiti za komparativne analize populizma i poticaj za daljnja istra\u017eivanja. U tome smislu ova uredni\u010dka knjiga u analiziranim dimenzijama zadovoljava kriterije izvornosti doprinosa ovakve analize hrvatskoj politologiji.<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. An\u0111elko Milardovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/mojaknjizara.hr\/proizvod\/populisticki-duhovi-vremena-i-izazovi-demokraciji\/\">https:\/\/mojaknjizara.hr\/proizvod\/populisticki-duhovi-vremena-i-izazovi-demokraciji\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26236,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-26235","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/populizam-knjiga.png?fit=600%2C815&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":26235,"position":0},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":26235,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53994","url_meta":{"origin":26235,"position":2},"title":"Doga\u0111anja CKPIS-a: Predavanje Melvina Bernarda o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji sveu\u010dili\u0161nog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma \u2013 u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221\u00a0na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) \u2013 gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom Workers\u2019 Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia\u00a0odr\u017eao\u00a0je\u00a0Melvin Bernard, doktorand na\u00a0\u00c9cole\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53733","url_meta":{"origin":26235,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eVjesnik dalmatinskih arhiva\u201c (6\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Vjesnik dalmatinskih arhiva \u2013 izvori i prilozi za povijest Dalmacije\" periodi\u010dka je publikacija koju su 2020. godine pokrenuli Dr\u017eavni arhivi u Dubrovniku, Splitu, \u0160ibeniku i Zadru. Namijenjena je objavljivanju priloga s podru\u010dja arhivske teorije i prakse, historiografije i pomo\u0107nih povijesnih znanosti, te priloga nastalih u okviru suvremenih informacijskih znanosti, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":26235,"position":4},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":26235,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26235"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26235\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26237,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26235\/revisions\/26237"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26235"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26235"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}