{"id":2620,"date":"2016-11-08T23:00:05","date_gmt":"2016-11-08T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2620"},"modified":"2016-11-08T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-08T23:00:05","slug":"predstavljanje-knjige-mladena-tomorada-povijest-i-kultura-starog-egipta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2620","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Mladena Tomorada “Povijest i kultura starog Egipta”"},"content":{"rendered":"

Predstavljanje knjige doc. dr. sc. Mladena Tomorada Staroegipatska civilizacija, sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta<\/i>, <\/b>ud\u017ebenika Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se na glavnoj pozornici sajma Interliber 2016., <\/i>paviljon br. 6. \/ Zagreba\u010dki velesajam, nedjelja 13. XI. 2016. Po\u010detak u 14 sati.<\/span><\/p>\n

O knjizi \u0107e govoriti <\/i>Vlatka Vukeli\u0107, Daniel Rafaeli\u0107, Eva Katarina Glazer i Mladen Tomorad.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

***
<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

\u201eStaroegipatska civilizacija sv. I: Povijest i kultura starog Egipta\u201c je jedinstveno djelo, koje na jednom mjestu, kroz 11. poglavlja, na 440 stranica, obra\u0111uje sve aspekte staroegipatske povijesti i kulture od prapovijesti do arapskog osvajanja Egipta sredinom 7. stolje\u0107a. Za razliku od drugih doma\u0107ih djela koje se bave starim Egiptom ovo djelo ima jedinstven pristup jer se autor i pojedinim pregledima ne zasniva svoju analizu na uobi\u010dajenoj i \u010desto kod nas zastarjeloj literaturi, nego na osnovi suvremenih izvora te najnovijih vlastitih i inozemnih istra\u017eivanja poku\u0161ava dati prikaz pojedine teme. U Hrvatskoj su vrlo rijetka djela koja obra\u0111uju povijest starog Egipta. Prvi povijesni pregled do 12. stolje\u0107a pr. Kr. objavio je jo\u0161 davne 1923. godine sveu\u010dili\u0161ni profesor Gavro Manojlovi\u0107 u djelu \u201ePovijest starog Orijenta<\/i>\u201c. Sveu\u010dili\u0161ni profesor Petar Lisi\u010dar u nekoliko navrata tiskao je svoj kratki sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik o povijesti starog Egipta i starog Istoka (1956., 1966., 1972., 1975.) u kojem je povijest i kultura starog Egipta obuhva\u0107ena na ne\u0161to vi\u0161e od pedesetak stranica. Godine 1967. \u010dlan JAZU i sveu\u010dili\u0161ni profesor Grga Novak objavio je djelo \u201eEgipat \u2013 prethistorija, faraoni, osvaja\u010di, kulture<\/i>\u201c u kojem obra\u0111uje povijest Egipta do rimskog osvajanja. Za razliku od prethodnog Manojlovi\u0107eva djela ovaj pregled na ne\u0161to vi\u0161e od tri stotine stranice obra\u0111uje teme vezane uz povijest, svakodnevni \u017eivot, umjetnost i religiju. Kustos i hrvatski egiptolog Igor Urani\u0107 objavio je dvije knjige o staroegipatskoj religiji (Sinovi Sunca \u2013 vjerovanja starih Egip\u0107ana<\/i>, 1997. i Ozirisova zemlja<\/i>, 2005.), pregled povijesti staroegipatske dr\u017eave do Aleksandra Velikog u djelu \u201eStari Egipat \u2013 povijest, knji\u017eevnost i umjetnost drevnih Egip\u0107ana<\/i>\u201c (1. izdanje 2002., 2. izdanje 2005.) te knjigu o \u017eivotu starih Egip\u0107ana (\u017divoti Egip\u0107ana, 2014.). Nedavno preminuli sveu\u010dili\u0161ni profesor Petar Selem je 1997. objavio djelo o egipatskim kultovima na prostoru Ilirika (\u201eIzidini trag<\/i>\u201c, 1997.). Ovo je ujedno i cjelokupni popis svih doma\u0107ih djela koja obra\u0111uju pojedine segmente povijesti staroegipatske civilizacije na hrvatskom jeziku. Sve gore navedene knjige tek segmentarno obra\u0111uju teme koje su u ovom autorovu rukopisu obuhva\u0107ena u poglavljima o povijesti, umjetnosti, religiji, jeziku, knji\u017eevnosti i svakodnevno \u017eivotu. Svi ostali dijelovi 1. sveska ove knjige su do sada u Hrvatskoj i na \u0161irem podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe bili rijetko ili u upotpunosti neobra\u0111eni.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj 1. sveska:<\/p>\n

1. poglavlje: Obilje\u017eja prostora, teritorijalna i administrativna podjela starog Egipta<\/p>\n

2. poglavlje: Izvori za staroegipatsku povijest<\/p>\n

3. poglavlje: Kronologija staroegipatske povijesti<\/p>\n

4. poglavlje: Povijest staroegipatske civilizacije od prapovijesti do arapskog osvajanja Egipta<\/p>\n

5. poglavlje: Staroegipatski jezik, pismo i pisarski materijali<\/p>\n

6. poglavlje: Staroegipatska knji\u017eevnost<\/p>\n

7. poglavlje: Staroegipatska umjetnost<\/p>\n

8. poglavlje: Svakodnevni \u017eivot u starom Egiptu<\/p>\n

9. poglavlje: Staroegipatski gradovi i lokaliteti<\/p>\n

10. poglavlje: Vjera starih Egip\u0107ana<\/p>\n

11. poglavlje: Pogrebni obi\u010daji starih Egip\u0107ana<\/p>\n

 <\/p>\n

Oprema: 37 tablica, 385 ilustracija, 20 povijesnih karata, 2307 fusnota, oko 1400 kori\u0161tenih bibliografskih jedinica<\/p>\n

Ostali prilozi: tuma\u010d pojmova, popis va\u017enih toponima, naroda i dr\u017eava, popis najzna\u010dajnijih muzejskih instucija sa staroegipatskim zbirkama, bibliografija, indeks<\/p>\n

 <\/p>\n

Recenzenti: <\/p>\n

prof. dr. Petar Selem<\/p>\n

prof. dr. Vesna Girardi Jurki\u0107<\/p>\n

prof. dr. Danijela Stefanovi\u0107<\/p>\n

prof. dr. Helena Tomas<\/p>\n

doc. Branislav An\u0111elkovi\u0107<\/p>\n

doc. Vera Vasiljevi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n<\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2620","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53419,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53419","url_meta":{"origin":2620,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige: “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111a u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)” Irene Benyovsky Latin u Dubrovniku","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku i\u00a0 Hrvatski institut za povijest pozivaju Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Irene Benyovsky Latin 'Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111\u0101 u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)' (Hrvatski institut za povijest, 2024.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u Dubrovniku, 20. svibnja 2026. (srijeda) u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":2620,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Neuzeit mit Versp\u00e4tung” i godi\u0161njaka “Secularisation between the Adriatic and the Carpathians”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":2620,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":2620,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":2620,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":2620,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2620"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2620\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}