{"id":26119,"date":"2021-05-06T20:52:45","date_gmt":"2021-05-06T20:52:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26119"},"modified":"2021-05-06T20:52:45","modified_gmt":"2021-05-06T20:52:45","slug":"maurizio-viroli-nacionalisti-i-domoljubi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26119","title":{"rendered":"Maurizio Viroli, &#8220;Nacionalisti i domoljubi&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Pojam nacionalizma, tvrdi Maurizio Viroli, u povijest politi\u010dkih ideja ulazi kako bi opisao i opravdao predrasudu koja ohrabruje pojedince da svoju naciju vole vi\u0161e od drugih te da ostale narode preziru i mrze. On se ne ra\u0111a kao govor koji veli\u010da slobodu, ve\u0107 kulturnu ili etni\u010dku homogenost: ne u\u010di nas po\u0161tovanju ljudske osobe, nego opravdava prezir prema onome koji na\u0161oj naciji ne pripada. Sre\u0107u koja se ra\u0111a unutar vlastite nacionalne zajednice smatra najve\u0107im dobrom, umjesto da te\u017ei slobodi ili pravdi. Zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti po\u010dinjeni uime nacionalizma nisu bili slu\u010dajnost, ve\u0107 logi\u010dna posljedica principa te doktrine.<\/p>\n\n\n\n<p>Domoljubi vole svoju naciju, ali je vole na na\u010din koji ih tjera da za sunarodnjaka priznaju svakoga tko vjeruje u slobodu. Sli\u010dnima i bliskima \u010dini ih upravo na\u010din na koji svatko od njih voli svoju domovinu; njihova plemenita vezanost za slobodu, najdragocjenije \u010dovjekovo dobro, ru\u0161i kulturne prepreke. Da bismo voljeli slobodu, moramo nau\u010diti misliti u skladu s javnim razumom, ograni\u010diti prirodnu te\u017enju da na prvo mjesto stavimo ljubav prema sebi samima i svojim uku\u0107anima, u odnosu na op\u0107e dobro. Moramo se podvrgnuti gra\u0111anskom i moralnom odgoju pod vodstvom razuma kako bismo postali domoljubi u republikanskom smislu, zaklju\u010duje Viroli.<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u017delimo li se suprotstaviti nacionalizmu koji se oslanja na lokalne interese, na jezik, kulturu, sje\u0107anja i na etnos, moramo koristiti jezik republikanskog domoljublja koje cijeni nacionalnu kulturu i legitimne interese, ali \u017eeli i jedne i druge podignuti na razinu slobodnog i gra\u0111anskog \u017eivota. Razum propisuje da se republiku voli jer samo u jednoj republici mo\u017eemo \u017eivjeti slobodno, a sloboda je najdragocjenije \u010dovjekovo dobro.<\/em><br>Maurizio Viroli<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Odanost domovini i narodu nisu isti oblici privr\u017eenosti i ljubavi: odanost domovini duboko je ukorijenjena u anti\u010dkoj politi\u010dkoj misli kao ljubav prema politi\u010dkim institucijama kojima gra\u0111ani ostvaruju svoju slobodu. Najve\u0107a vrije\u00addnost domoljublja je sloboda koju gra\u0111ani, a ne vi\u0161e podanici, ostvaruju u republici, dok nacionalizam naglasak stavlja na duhovno, kulturno i jezi\u010dno jedinstvo jednog naroda.<\/em><br>Damir Grubi\u0161a<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p>Maurizio Viroli (1952) profesor je Javne uprave na Sveu\u010dili\u0161tu u Teksasu, profesor politi\u010dke komunikacije na Sveu\u010dili\u0161tu u Luganu i profesor emeritus politi\u010dkih znanosti na Princetonu. Diplomirao je filozofiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni i doktorirao politi\u010dke i dru\u0161tvene znanosti na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu u Firenci. Predavao je i provodio istra\u017eivanja na sveu\u010dili\u0161tima u Cambridgeu, Georgetownu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Trentu, Campobassu, Ferrari, Institutu za napredne studije na Princetonu, Scuoli Normale Superiore u Pisi, Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu u Firenci, Milanskom kolegiju i Scuoli Superiore di Amministrazione dell&#8217;Interno.<br>Neke od njegovih najzna\u010dajnijih knjiga su&nbsp;<em>Jean-Jacques Rousseau and the&nbsp;\u201eWell-Ordered Society\u201c<\/em>,&nbsp;<em>Machiavelli<\/em>,<em>&nbsp;Il sorriso di Niccol\u00f2. Storia di Machiavelli,<\/em>&nbsp;<em>Repubblicanesimo,<\/em>&nbsp;<em>How to read Machiavelli,<\/em>&nbsp;<em>Redeeming&nbsp;the&nbsp;\u201ePrince\u201c.&nbsp;The Meaning of Machiavelli\u2019s Masterpiece&nbsp;<\/em>i&nbsp;<em>Nazionalisti e patrioti<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-91-9<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 125 x 200 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 120<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Nazionalisti e patrioti<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> talijanski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Damir Grubi\u0161a<\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/nacionalisti-i-domoljubi\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/nacionalisti-i-domoljubi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26120,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-26119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/nacionalisti_i_domoljubi.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":26119,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":26119,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":26119,"position":2},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":26119,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":26119,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":26119,"position":5},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26121,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26119\/revisions\/26121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}