{"id":26087,"date":"2021-05-03T22:15:49","date_gmt":"2021-05-03T22:15:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=26087"},"modified":"2021-05-03T22:15:49","modified_gmt":"2021-05-03T22:15:49","slug":"preminuo-redatelj-bogdan-zizic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26087","title":{"rendered":"Preminuo redatelj Bogdan \u017di\u017ei\u0107"},"content":{"rendered":"\n<p>Umro je redatelj Bogdan \u017di\u017ei\u0107, autor niza dokumentarnih i igranih filmova povijesne tematike: od zagreba\u010dke poplave 1964. preko gastarbajtera i Vlade Gotovca do Golog otoka i Jasenovca. Treba izdvojiti i njegove knjige: &#8220;Goru\u0107i grm: Alfred Pal \u2013 \u017eivot i djelo&#8221;, &#8220;Josip Bepo Karaman i Split njegova doba&#8221;, \u201cPje\u0161\u010dana ura \u2013 sje\u0107anja na Solin, Split, Pulu i Zagreb&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Preminuo redatelj Bogdan \u017di\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U 87. godini, u \u010detvrtak 29. travnja, preminuo je poznati, vi\u0161estruko nagra\u0111ivani hrvatski redatelj i scenarist Bogdan \u017di\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017di\u017ei\u0107<\/strong> je ro\u0111en 1934. u Solinu, a klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io je u Splitu, da bi 1957. diplomirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.&nbsp;Bio je dramaturg u Zagreb filmu (1960.\u201364.) te njegov direktor (1984.\u201390.).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Od svog prvog dokumentarnog filma <em>Poplava<\/em> 1964., Bogdan \u017di\u017ei\u0107 snimio je vi\u0161e od stotinu naslova. Najvi\u0161e su ga zanimale kratke dokumentarne forme, a prva su mu dva igrana filma &#8211; <em>Ku\u0107a<\/em> i <em>Ne naginji se van<\/em> ovjen\u010dana Zlatnim Arenama. Tim se cjelove\u010dernjim igranim filmovima&nbsp;i naslovom <em>Daj \u0161to da\u0161<\/em>&nbsp;(1979.) afirmirao kao vode\u0107i predstavnik struje dru\u0161tvenokriti\u010dkoga filma 1970-ih; istomu tematskom krugu pripada i njegov najuspjeliji film&nbsp;<em>Rani snijeg u M\u00fcnchenu<\/em>&nbsp;(1984), a&nbsp;<em>Cijena \u017eivota<\/em>&nbsp;(1994) ratne je tematike.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Autor je dokumentarnog filma <em>Moj slu\u010daj<\/em> &#8211; posve\u0107enog <strong>Vladi Gotovcu<\/strong>, a umjetnika <strong>Alfreda Pala<\/strong> pratio je u filmovima <em>Jedna vukovarska pri\u010da<\/em> i <em>Goli otok<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Posljedni dokumentarni film <em>Jasenova\u010dki memento<\/em> snimio je prije pet godina. Dobitnik je najvi\u0161ih nagrada i priznanja: <a href=\"https:\/\/min-kulture.gov.hr\/o-ministarstvu\/djelatnosti\/nagrade-u-kulturi\/nagrada-vladimir-nazor\/dobitnici-nagrade-vladimir-nazor-za-2008-godinu-5014\/5014\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">nagrade Vladimir Nazor za \u017eivotno djelo<\/a> te Reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a za sveukupan doprinos hrvatskoj kinematografiji i kulturi, a 2017. godine filmski festival u Motovunu dodijelio mu je <a href=\"http:\/\/motovunsku%20nagradu%20Pedeset%20godina\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">nagradu Pedeset godina za \u017eivotno djelo<\/a>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan je od najplodnijih hrvatskih autora kratkometra\u017enih igranih i dokumentarnih filmova (osobito s podru\u010dja likovnih umjetnosti), nagra\u0111ivanih na me\u0111unarodnim festivalima (Oberhausen, Leipzig, Krakov, New York).&nbsp;Bio je \u010dlanom ocjenjiva\u010dkih \u017eirija brojnih me\u0111unarodnih filmskih festivala (Atlanta, Bilbao, Oberhausen, Barcelona, Tampere, Lille, Trst i dr.).&nbsp;Nagra\u0111ivan je i brojnim, visokim i najvi\u0161im nagradama i priznanjima na me\u0111unarodnim filmskim festivalima: Oberhausen, Beograd, Krakow, Lille, Avellino, New York, Tampere, Atlanta, Bilbao, Barcelona, Sofija i dr.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.havc.hr\/infocentar\/novosti\/preminuo-redatelj-bogdan-zizic\">https:\/\/www.havc.hr\/infocentar\/novosti\/preminuo-redatelj-bogdan-zizic<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Bogdan \u017di\u017ei\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Majstor kratke forme: Odlazak jednog od najva\u017enijih hrvatskih i jugoslavenskih redatelja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nenad Polimac<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/film-i-televizija\/majstor-kratke-forme-odlazak-jednog-od-najvaznijih-hrvatskih-i-jugoslavenskih-redatelja-15069816\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/film-i-televizija\/majstor-kratke-forme-odlazak-jednog-od-najvaznijih-hrvatskih-i-jugoslavenskih-redatelja-15069816<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/biografije-putopisi\/josip-bepo-karaman\/\">http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/biografije-putopisi\/josip-bepo-karaman\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/biografije-putopisi\/pjescana-ura\/\">http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/biografije-putopisi\/pjescana-ura\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":26088,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-26087","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Zizic.jpg?fit=700%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":26087,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":26087,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":26087,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53762,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53762","url_meta":{"origin":26087,"position":3},"title":"Bogdan Deni\u0107: Kaljenje identiteta \u2013 autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave (SNV i Sandorf)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Marijana Stoj\u010di\u0107, Branka \u0160esto moderira: Aneta Vladimirov Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave autora Bogdana Deni\u0107a (1929. \u2013 2016.) svjedo\u010di o \u017eivotu oblikovanom na raskr\u0161\u0107u zemalja, jezika i ideologija. Sociolog, politi\u010dki teoreti\u010dar, univerzitetski profesor i aktivist, jedan od osniva\u010da Democratic Socialists of America\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Denic.jpg?fit=360%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":26087,"position":4},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":26087,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26087","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26087"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26087\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26089,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26087\/revisions\/26089"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/26088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26087"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26087"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26087"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}