{"id":2607,"date":"2016-11-04T23:00:05","date_gmt":"2016-11-04T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2607"},"modified":"2016-11-04T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-04T23:00:05","slug":"tekstovi-clanci-i-knjige-o-juliju-makancu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2607","title":{"rendered":"Tekstovi, \u010dlanci i knjige o Juliju Makancu"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

U prilogu upu\u0107ujemo na niz tekstova, \u010dlanaka i knjiga koje su povjesni\u010dari, filozofi i drugi autori objavili o Juliju Makancu (1904-1945), piscu, filozofu, politi\u010daru i usta\u0161kom du\u017enosniku, koji je trenutno u \u017ei\u017ei interesa stru\u010dne i \u0161ire javnosti.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010cLANCI I KNJIGE<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\n

<\/p>\n

  <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Obnovljeni \u017eivot : \u010dasopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol.70. No.3. 2015.<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Odnos \u00bbkulture\u00ab i \u00bbreligioznoga\u00ab u djelu Uvod u filosofiju poviesti Julija Makanca<\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Ivan Macut <\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Puni tekst: hrvatski, pdf (152 KB)   <\/span>str. 317-328 <\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/151283<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

—<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Cris : journal of the Historical Society of Kri\u017eevci, Vol.XVI No.1 2014.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Jedan prilog za politi\u010dku biografiju. Zapisnik sa saslu\u0161anja dr. <\/b>Julija Makaneca od 26. svibnja 1945. godine<\/span><\/b><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017deljko Karaula <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ivica Mi\u0161kulin <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/span>Fulltext: croatian, pdf (198 KB)   <\/span>pages 77-85 <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Abstracts<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U radu se, uz kratku analizu dosada\u0161njeg istra\u017eivanja Makan\u010devog politi\u010dkog i filozofskog djelovanja, prila\u017ee zapisnik o njegovom saslu\u0161anju pred istra\u017enim organima Jugoslavije od 26. svibnja 1945. godine koji se \u010duva u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (HDA) u fondu dr. Bogdana Krizmana.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/135414<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Petar Macut, \u201cJulije Makanec kao duhovni odgojitelj Usta\u0161ke mlade\u017ei<\/b>\u201d, u: Intelektualci i rat 1939-1947., Zbornik radova s Desni\u010dinih susreta 2012.<\/i>, FF press, 2013., str. 147-162.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/bib.irb.hr\/datoteka\/683171.Julije_Makanec_kao_odgojitelj_Ustake_mladei.pdf<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Enis Zebi\u0107, Filozofija politike Julija Makanca: doktorski rad<\/i>, mentor \u017darko Puhovski, Zagreb 2011.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Enis Zebi\u0107, Od liberalnog do autoritarnog: filozofija politike Julija Makanca<\/i><\/b>, Zagreb 2013.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Julije Makanec prvi je filozof politike u hrvatskoj kulturi, autor pregleda povijesti novovjeke filozofije politike (“O dr\u017eavi” iz 1939. godine) koji je pravi pladoyer za parlamentarnu demokraciju. Makanec suvereno problematizira fenomen masovne liberalne demokracije na na\u010din koji je uvelike validan i danas.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U vrijeme Endehazije – iako kao propagandist uvelike zagovara nacionalizam i antisemitizam – kao filozofijski autor uspijeva zaobi\u0107i te teme (“Razvoj dr\u017eavne misli” iz 1943). Upravo Makanec javno odgovara nadbiskupu Stepincu kada ovaj listopada 1943. godine naglasnije do tada proziva usta\u0161ki re\u017eim zbog rasizma i zlo\u010dina, upozoravaju\u0107i da \u0107e takvo postupanje usta\u0161kih vlasti do\u0107i glave ideji hrvatske dr\u017eave…  <\/span>ujedno, Makanec je mo\u017eda najcitiraniji autor u Tu\u0111manovim “Bespu\u0107ima”, knjizi koja je u manjoj ili ve\u0107oj mjeri utjecala na \u017eivote svih gra\u0111ana Hrvatske.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Osim bavljenja Makancem kao filozofom politike, autor je nastojao prikazati vrijeme u kojem je \u017eivio i djelovao, neke autore koji su imali sna\u017enijeg utjecaja na Makanca, i radi boljeg razumijevanja njegovog filozofijskopoliti\u010dkog opusa – samu Makan\u010devu osobu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/9096\/od-liberalnog-do-autoritarnog-filozofija-politike-julija-makanca<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Filozofska istra\u017eivanja, Vol.28 No.3 2008.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Recepcija filozofije Julija Makanca u hrvatskoj filozofiji nakon 1990. godine. Fragmenti bez sinteze<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Enis Zebi\u0107 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Fulltext: croatian, pdf (351 KB)   <\/span>pages 657-663 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Abstracts<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Iako je pro\u0161lo gotovo dvije decenije od propasti politi\u010dkog sustava u kojem je hrvatski filozofski autor i politi\u010dar Julije Makanec (1904.\u20131945.) bio pre\u0161u\u0107ivan po ideolo\u0161kom i politi\u010dkom kriteriju, ni u novim politi\u010dkim okolnostima nije primjereno i sustavno obra\u0111en, iako to njegovi filozofijski radovi, po ocjeni autora, zaslu\u017euju. Autor prikazuje dosada\u0161nje parcijalno bavljenje Makancem u razdoblju nakon 1990. i sugerira mogu\u0107e razloge za\u0161to je izostala ozbiljnija obrada njegova opusa, s naglaskom na radove iz filozofije dr\u017eave i politike.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/36630<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Filozofska istra\u017eivanja, Vol.27 No.1 2007.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Julije Makanec \u2013 razumijevanje filozofije dr\u017eave i politike u radovima do 1941. godine<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Enis Zebi\u0107 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Fulltext: croatian, pdf (436 KB)   <\/span>pages 179-194 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Abstracts<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zbog svoje uloge u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, gdje je bio ministar obrazovanja, hrvatski je politi\u010dar i filozof Julije Makanec (1904. 1945.) bio sustavno ignoriran u razdoblju od 1945.\u20131990. Objavio je nekoliko knjiga o filozofiji dr\u017eave i politike. Njegova prva knjiga, “O podrijetlu i smislu dr\u017eave”, objavljena 1939., pregled je koncepata dr\u017eave od Machiavellija do Mussolinija. Makanec u tom pregledu kritizira politi\u010dku situaciju u kraljevini Jugoslaviji (manjak demokracije, manjak slobode govora, itd.) te donosi svoju vlastitu viziju filozofije dr\u017eave. Ista je temeljno hegelijanska, a Makanec joj dodaje ne\u0161to humboldtovskog duhovnog liberalizma i kr\u0161\u0107anskog egalitarizma. Autor sugerira da Makanec nije uspio stvoriti konzistentnu poziciju, te da su neki njegovi iskazi u kontradikciji s drugima.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/15762<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vi\u0161eslav Aralica, \u0160to je nacija usta\u0161kim intelektualcima?<\/b>, u: zbornik Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji<\/i>, Zagreb 2007, str. 265-304.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Razmi\u0161ljanja hrvatskih intelektualaca one politi\u010dke struje koja \u0107e tijekom II. svjetskog rata podr\u017eati stvaranje NDH i sudjelovati u njezinom stvaranju i djelovanju moraju se razmatrati kao dio op\u0107eeuropskih misaonih tokova. U ovome slu\u010daju, govorimo o promi\u0161ljanjima tih intelektualaca o problemu nacije i nacionalizma. Ta su promi\u0161ljanja kretala od pitanja \u0161to je nacija, odnosno koji su njezini bitni \u010dinioci, odgovor kojega bi trebao zna\u010diti smjernicu prema krajnjem cilju \u2013 stvaranju dr\u017eave. Preuzev\u0161i odbacivanje objektivinih \u010dinitelja u formiranju nacije i njezinu odre\u0111enju, koje su ba\u0161tinili od europskih liberalnih mislilaca, ti \u0107e intelektualci kao bitnu odrednicu istaknuti politi\u010dku volju, shva\u0107enu kao volju za stvaranjem nacionalne dr\u017eave. Nositelj volje bio je nacionalisti\u010dki pokret \u010diji je politi\u010dki cilj bila takva dr\u017eava. Ta je odrednica zna\u010dila ne samo poveznicu dva osnovna politi\u010dka pojma modernoga doba \u2013 dr\u017eave i nacije \u2013 ve\u0107 je umnogome odredila prirodu dr\u017eave koja je kao rezultat teorijskog promi\u0161ljanja i politi\u010dkog djelovanja trebala nastati. Ukoliko o volji ovisi postojanje nacije, onda nacionalna dr\u017eava ovisi o postojanju, uzdr\u017eavanju te iste volje \u2013 odatle slijedi da dr\u017eava izjedna\u010dena s nacijom mora biti totalitarna, s nacionalisti\u010dkim pokretom koji postaje izjedna\u010den i s nacijom i s dr\u017eavom.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vi\u0161eslav Aralica, Tri sudbine nacionalnih hrvatskih intelektualaca: Vinko Kri\u0161kovi\u0107, Julije Makanec, Ivo Bogdan<\/b>, u: zbornik 1945. \u2013 Razdjelnica hrvatske povijesti<\/i>, Zagreb 2006, str. 415-422.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U radu je ukratko predstavljeno intelektualno i politi\u010dko djelovanje trojice hrvatskih intelektualaca koji su slom NDH do\u017eivjeli kao slom vlastitog politi\u010dkog cilja: Vinka Kri\u0161kovi\u0107a, Julija Makanca i Ive Bogdana. Njihove razli\u010dite sudbine pokazuju nam svu raznolikost hrvatske misli na desnici prije uspostave NDH, tijekom njezina postojanja i nakon 1945. godine. Vinko Kri\u0161kovi\u0107 osoba je koja svojim djelovanjem povezuje dva razli\u010dita povijesna razdoblja, u kojima se hrvatska sudbina razrje\u0161avala u okviru tri razli\u010dite dr\u017eave \u2013 Austro-ugarske Monarhije, Kraljevine SHS\/Jugoslavije i NDH – i tri razli\u010dita politi\u010dka sustava. Julije Makanec i Ivo Bogdan predstavljaju mladi nara\u0161taj hrvatskih intelektualaca stasalih u monarhiji Kara\u0111or\u0111evi\u0107a. Njihov bi se intelektualni razvoj mogao opisati kao put od kritike liberalizma, pristajanja uz totalitarizam i na koncu njegovo odbacivanje i na\u010delan povratak liberalnim vrijednostima, vidljiv osobito u djelima Ive Bogdana. U tome se smislu mo\u017ee interpretirati i razvoj nacionalizma, koji je poveznica svoj trojici i stalna tema njihove intelektualne i politi\u010dke djelatnosti.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Filozofska istra\u017eivanja, Vol.26 No.3 2006.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Platonova “Dr\u017eava” u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Ideja, stvarnost i cenzura<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vi\u0161eslav Aralica <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Fulltext: croatian, pdf (181 KB)   <\/span>pages 701-729 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Abstracts<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Analizom rasprava koje su o Platonovu djelu “Dr\u017eava” napisali hrvatski intelektualci desne politi\u010dke orijentacije u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (1941.-1945.), autor poku\u0161ava prikazati politi\u010dku misao desnice u Hrvatskoj toga vremena. Analiza se usredoto\u010duje na na\u010din na koji su ti intelektualci koristili Platona i njegovu viziju savr\u0161ene dr\u017eave pri legitimiziranju totalitarne dr\u017eave i njezinih nositelja, totalitarnih pokreta, ali i pri njihovu kritiziranju. Ni legitimizacija niti kritika koje se iz Platonova djela izvode nisu iznena\u0111enje: organicizam i monisti\u010dki totalitarizam (dr\u017eava kao Jedno\/Jedan) poklapao se s naumom desnih politi\u010dkih pokreta onodobne Europe, ali je istovremeno nedosti\u017enost takvog ideala mogla lako poslu\u017eiti kao izvor kritike.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/11177<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Julije Makanec, Uvod u filosofiju poviesti<\/i><\/b>, Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 1993. (bibliografija radova dr. Julija Makanca, str. 191-193; pogovor Pave Bari\u0161i\u0107a, str. 163-190).<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U razdoblju svoje predava\u010dke djelatnosti na Mudroslovnom fakultetu Hrvatskoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1943. godine Julije Makanec dr\u017eao je predavanja iz filozofije povijesti. Sadr\u017eaj toga \u0161to je predavao i istodobno pripremao za tisak ostao je dugo vremena daleko od o\u010diju javnosti. Rukopis pod naslovom “Uvod u filosofiju poviesti” sa\u010duvan je, unato\u010d konfiskaciji ostav\u0161tine Julija Makanca 1945. godine, zahvaljuju\u0107i brizi njegove supruge Branke Makanec, koja je tekst \u010duvala sa strahopo\u0161tovanjem. Za otkri\u0107e rukopisa kao i mogu\u0107nost uvida u sa\u010duvanu gradu o \u017eivotu i radu Julija Makanca, kojom se prire\u0111iva\u010d poslu\u017eio u Pogovoru, valja zahvaliti njegovoj unuci Marini Makanec Zaninovi\u0107 i sinu Branimiru Makancu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Tekst predavanja nosi naslov “Uvod u filosofiju poviesti” i podnaslov “13. predavanja”. Rukopis ima ukupno 256 stranica autorovom rukom pisanog teksta, koje odgovaraju otprilike tipkanim karticama teksta. Usporedbom s drugim Makan\u010devim tekstovima pokazuje se da je rije\u010d o \u010distopisu pripremljenom za tisak, dakle o drugoj korigiranoj verziji teksta. Tek na nekoliko mjesta autor je naknadno unio pojedine ispravke.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Prire\u0111uju\u0107i tekst za tisak izbjegavali smo ve\u0107e zahvate i samo je u neophodnim slu\u010dajevima izmijenjen izvorni autorov predlo\u017eak.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/verbum.hr\/knjige\/uvod-u-filosofiju-povijesti-3635\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Prilozi za istra\u017eivanje hrvatske filozofske ba\u0161tine, Vol.18. No.1-2 (35-36) 1992.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Filozofija povijesti Julija Makanca<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Pavo Bari\u0161i\u0107 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Fulltext: croatian, pdf (283 KB)   <\/span>pages 183-198 <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Abstracts<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U razdoblju svoje predava\u010dke djelatnosti kao profesor filozofije povijesti i sociologije na Mudroslovnom fakultetu Hrvatskoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu od travnja do listopada 1943. godine Julije Makanec dr\u017eao je predavanja iz filozofije povijesti. Sadr\u017eaj toga \u0161to je predavao i istodobno pripremao za tisak ostao je dugo vremena daleko od o\u010diju javnosti. Tekst nosi naslov \u00bbUvod u filozofiju povijesti. 13 predavanja\u00ab. Rukopis ima ukupno 256 stranica. U ovom \u010dlanku autor izla\u017ee osnovne teze Makan\u010deve filozofije povijesti prema rukopisu predavanja. Po stilu i na\u010dinu mi\u0160ljenja i izlaganja posve je jasno da Makanec govori iz duha hegelovske filozofije koju je elaborirao i u drugim svojim filozofijskopravnim spisima. Koncepcija je Makan\u010deve filozofije povijesti u bitnome odre\u0111ena Hegelovim konceptom svjetske povijesti, ali je on u razmatranju pojedinih pitanja naslonjen na tada dominantne neokantovske rasprave i kategorije, s jedne strane, te diltheyevsku i fenomenolo\u0161ku ideju povijesti, na drugoj strani.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/81882<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

NOVINSKI TEKSTOVI <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ra\u0161eljka Zemunovi\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Moj dragi tata, Paveli\u0107ev ministar: poznati in\u017eenjer Branimir Makanec prvi put o ocu, visokom \u010dlanu zlo\u010dina\u010dke NDH<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

26. o\u017eujka 2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.telegram.hr\/price\/moj-dragi-tata-pavelicev-ministar-poznati-inzenjer-branimir-makanec-prvi-put-o-ocu-visokom-clanu-zlocinacke-ndh\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

— <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ra\u0161eljka Zemunovi\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Stanko Rozgaj: Paveli\u0107ev ministar mog je tatu poslao u usta\u0161ki logor, mu\u010dio je i svoje u\u010denike<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.telegram.hr\/price\/stanko-rozgaj-moja-istina-o-juliju-makancu\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

— <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ana Brakus i Nikola Bajto <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Bari\u0161i\u0107ev usta\u0161ki junak<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

27. listopada 2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.portalnovosti.com\/bariiev-ustaki-junak<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Boris Paveli\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Puhovski o \u010dlanku ministra Bari\u0161i\u0107a: ‘Julije Makanec bio je klasik politi\u010dke misli, ali i usta\u0161a’ <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

29. listopada 2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/novilist.hr\/Vijesti\/Hrvatska\/Puhovski-o-clanku-ministra-Barisica-Julije-Makanec-bio-je-klasik-politicke-misli-ali-i-ustasa?meta_refresh=true<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dra\u017een \u0106uri\u0107<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ministar Bari\u0161i\u0107 pi\u0161e o Makancu filozofu, a ne o usta\u0161i<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

31. listopada 2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.vecernji.hr\/hrvatska\/barisic-pise-o-makancu-filozofu-a-ne-o-ustasi-1124996<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Tvrtko Jakovina<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

OVAKO JE ZBORIO USTA\u0160KI MINISTAR KOJEM SE DIVI PAVO BARI\u0160I\u0106 ‘Usta\u0161ki pokret istrijebit \u0107e i uni\u0161titi nepo\u017eeljne elemente!’ <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

03.11.2016. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-politika\/ovako-je-zborio-ustaski-ministar-kojem-se-divi-pavo-barisic-ustaski-pokret-istrijebit-ce-i-unistiti-nepozeljne-elemente\/5217619\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 —<\/font><\/span><\/p>\n

\n

<\/p>\n

\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vladimir Zori\u0107 <\/font><\/p>\n

\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\n

Bari\u0161i\u0107 o Makancu: red usta\u0161luka, red marksizma. Da se dopadne i jednima i drugima<\/font><\/b><\/p>\n

\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\n

07.11.2016.  <\/span><\/font><\/p>\n

\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\n

http:\/\/www.forum.tm\/vijesti\/barisic-o-makancu-red-ustasluka-red-marksizma-da-se-dopadne-i-jednima-i-drugima-4831<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2607","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":2607,"position":0},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":2607,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2607,"position":2},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":2607,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":2607,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2607,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2607\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}