{"id":25984,"date":"2021-04-26T19:37:40","date_gmt":"2021-04-26T19:37:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25984"},"modified":"2021-04-26T20:00:51","modified_gmt":"2021-04-26T20:00:51","slug":"preminuo-marko-dogo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25984","title":{"rendered":"Preminuo Marco Dogo"},"content":{"rendered":"\n

“U Italiji je 18. aprila 2021. godine preminuo Marko Dogo, italijanski istori\u010dar i dugogodi\u0161nji profesor istorije Isto\u010dne Evrope na Odeljenju za humanisti\u010dke nauke Univerziteta u Trstu https:\/\/www.units.it\/news\/addio-al-prof-marco-dogo<\/a>. Pre tri godine izdava\u010dka ku\u0107a Clio objavila je knjigu “Gradovi Balkana, gradovi Evrope \u2013 Studije o urbanom razvoju postotomanskih prestonica 1830-1923”, koju je prof. Dogo priredio sa Armandom Pitasiom. http:\/\/clio.rs\/Marko-Dogo-19462021_Vest_233072<\/a>.”<\/p>\n\n\n\n

Izvor:  https:\/\/www.facebook.com\/INISBGD\/posts\/3599486946816388<\/a><\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

Marko Dogo (1946\u20132021)<\/p>\n\n\n\n

Kada se na\u0161im istori\u010darima spomene ime Marka Doga<\/strong>, odmah po\u010dinje pri\u010da o velikoj ljudskoj figuri i nau\u010dniku, divnom saradniku, duhovitom ‘bratu’ iz Trsta. Retko posve\u0107en italijanski istori\u010dar koji je uspeo da pove\u017ee Balkan i Italiju, koji je blagotvorno delovao u obe kulture, topio stereotipe i le\u010dio od me\u0111usobnog nepoznavanja.<\/p>\n\n\n\n

Dugogodi\u0161nji je profesor istorije Isto\u010dne Evrope na Odeljenju za humanisti\u010dke nauke Univerziteta u Trstu. Bavio se istra\u017eivanjima seoba na prostoru Balkana i procesima osavremenjivanja u novonastalim nacionalnim dr\u017eavama Jugoisto\u010dne Evrope. Bavio se istorijom i ulogom koju su u gradu Trstu imali srpski trgovci. Dosta je vremena proveo u arhivima, rade\u0107i na toj temi i u Trstu je va\u017eio za veoma dobrog poznavoca te problematike.<\/p>\n\n\n\n

Bio je stipendista Ministarstva spoljnih poslova Italije na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Beogradu 1969\u201370 godine. Tako\u0111e je bio nau\u010dni savetnik na izdanju celokupnih dela Svetozara Markovi\u0107a u izdanju SANU 1985\u201386. godine. Od 1985. godine postaje saradnik, a zatim i redovni profesor istorije Isto\u010dne Evrope na Odeljenju za humanisti\u010dke nauke Univerziteta u Trstu. Njegova polja istra\u017eivanja su seobe na Balkanu i Jadranu, tradicionalni identiteti i njihova uloga u Mediteranskoj trgovini u 18. i 19. veku, procesi osavremenjivanja u nacionalnim dr\u017eavama Jugoisto\u010dne Evrope, kao i istorija Jevrejskog naroda u ovim zemljama.<\/p>\n\n\n\n

U\u010desnik je mnogih me\u0111unarodnih konferencija. Izdvajamo konferenciju u vezi sa istorijom Slovena, odr\u017eanu u Regensburgu 2016. godine, kao i konferenciju o Isto\u010dnom hri\u0161\u0107anstvu u Rijeci i na Severnom Jadranu, odr\u017eanu u Rijeci 2017. godine. Me\u0111u njegova poznatija izdanja spadaju radovi o Svetozaru Markovi\u0107u i socijalizmu na Balkanu, ranim fazama oblikovanja nacija na Balkanu, kao i periodu turske vladavine, srpskoj zajednici u Trstu od polovine 18. do po\u010detka 20. veka i urbanizmu gradova Balkana i Evrope. Penzionisan je 2016. godine.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga Gradovi Balkana, gradovi Evrope<\/strong>, studije o urbanom razvoju postosmanskih prestonica 1830\u20131923. (Clio) koju je Marko Dogo priredio sa Armandom Pitasiom u prevodu na srpski jezik objavljena je i predstavljena je 2018. godine u Beogradu. <\/p>\n\n\n\n

Zaposlenima, saradnicima i prijateljima izdava\u010dke ku\u0107e Clio ostaje u ve\u010dnom se\u0107anju.<\/p>\n\n\n\n


Vezane knjige:
GRADOVI BALKANA, GRADOVI EVROPE – Studije o urbanom razvoju postosmanskih prestonica 1830-1923.<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

http:\/\/clio.rs\/Marko-Dogo-19462021_Vest_233072<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25985,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-25984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/Dogo.jpg?fit=314%2C346&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":25984,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":25984,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52842,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52842","url_meta":{"origin":25984,"position":2},"title":"Kviz “Kliotest” odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na povijesni pub kviz Kliotest \/ \u017dIVGRAD koji \u0107e se i ove godine odr\u017eati u sklopu Festivala povijesti Kliofest. Kviz \u0107e se odr\u017eati u Caffe baru \"Spunk\" u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4, kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice), u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati. Ovogodi\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":25984,"position":3},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":25984,"position":4},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":25984,"position":5},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25984"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25996,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25984\/revisions\/25996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}