{"id":25978,"date":"2021-04-23T20:00:51","date_gmt":"2021-04-23T20:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=25978"},"modified":"2021-04-23T20:00:51","modified_gmt":"2021-04-23T20:00:51","slug":"elvis-bosnjak-gdje-je-nestao-kir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25978","title":{"rendered":"Elvis Bo\u0161njak, &#8216;Gdje je nestao Kir&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Roman Elvisa Bo\u0161njaka <em>Gdje je nestao Kir <\/em>sastoji se od dvije pripovjedne linije koje naizmjence prate \u017ertvu i ubojicu. Pripovijedanje o \u017ertvi, Josipu Kiru, ide prema trenutku ubojstva, opisuje njegove zadnje dane i sate, dok ubojicu Marka \u0160utala pratimo od \u010dina ubojstva, kroz faze bijega. \u010citamo roman usisani u dva tunela koja se u jednom trenu kobno sastaju, e da bi se\u2026 opet sastali?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Portretiraju\u0107i i kontrastiraju\u0107i dva potpuno druga\u010dija lika, njihove misije i logike, i skiciraju\u0107i likove iz njihova neposredna okoli\u0161a, autor pripovijeda o vremenu po\u010detka rata u Slavoniji, i poti\u010de da se svatko zapita \u0161to se zapravo dogodilo, jer zna\u010denja izmi\u010du, sve do danas, premda je nesumnjivo da je ubojstvo iz zasjede, pogotovo policijskog na\u010delnika na zadatku, dobro organizirani zlo\u010din.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fikcionaliziraju\u0107i, Elvis Bo\u0161njak vodi nas kroz tunele na \u010dijim se krajevima nazire svjetlo, istina, ona plemenitog kova, na koju se ne hvata hr\u0111a. A istinu je te\u0161ko ubiti, kao i Kira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Kruno Lokotar<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Elvis Bo\u0161njak<\/strong>, glumac, dramski pisac i scenarist, ro\u0111en je 1971. u Splitu. Odigrao je vi\u0161e od stotinu kazali\u0161nih, filmskih i televizijskih uloga. \u0160iroj publici poznat je po ulogama Ante Bakule u seriji <em>Dobre namjere<\/em> te psihijatra Tomislava Vukova u seriji <em>Na terapiji<\/em>. Za kazali\u0161te po\u010dinje pisati krajem devedesetih. Do danas su mu praizvedene drame <em>Otac<\/em> (HNK Split, 2000.), <em>Nosi nas rijeka<\/em> (HNK Split, 2002.), <em>Idealan mu\u017e <\/em>(Splitsko ljeto, 2002.), <em>Hajdemo skakati po tim oblacima<\/em> (HNK Split, 2004.), <em>\u017dice i \u017eileti <\/em>(Hrvatski radio, 2008.), <em>Srce ve\u0107e od ruku<\/em> (Kazali\u0161te PlayDrama, 2012.), <em>Rebro <\/em>(Kazali\u0161te PlayDrama, 2014.),<em> Ka\u0161eta brokava<\/em> (HNK Split, 2015.),<em> Ubojstvo u klubu Quasimodo<\/em> (HNK Zadar i PlayDrama, 2017.) i <em>Usidrene<\/em> (Gavella, HNK Split i HNK Zadar, 2020.). Tekstovi su mu izvo\u0111eni u Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori, \u010ce\u0161koj, \u010cileu, Meksiku i Njema\u010dkoj. Kao scenarist i koscenarist potpisuje filmove <em>Otac, No\u0107ni brodovi <\/em>(s Igorom Mirkovi\u0107em) i <em>Sonja i bik<\/em> (s Vlatkom Vorkapi\u0107). Godine 2011. hrvatski ITI centar objavljuje mu zbirku odabranih drama pod naslovom <em>Nosi nas rijeka i druge drame<\/em>, a 2019. u izdanju Katarine Zrinski izlazi mu knjiga drama <em>Dalmatinska trilogija<\/em>. Dobitnik je vi\u0161e nagrada i priznanja, me\u0111u kojima: <em>Otac<\/em> (Marul za najbolji tekst, 2001.), <em>Nosi nas rijeka<\/em> (Marul za najbolji tekst, 2003. i nagrada Ministarstva kulture \u201eVladimir Nazor\u201c za tekst i ulogu Jerka, 2003.), <em>\u017dice i \u017eileti<\/em> (Marin Dr\u017ei\u0107, 2008.), <em>Ka\u0161eta brokava<\/em> (Marul za najbolji tekst, 2016.) i <em>Usidrene <\/em>(Marin Dr\u017ei\u0107, 2018.). Roman <em>Gdje je nestao Kir<\/em> prvi mu je objavljeni prozni tekst.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/gdje-je-nestao-kir\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/gdje-je-nestao-kir<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/novosti\/detaljnije\/gdje-je-nestao-kir-najava-romana-elvisa-bosnjaka\">https:\/\/hena-com.hr\/novosti\/detaljnije\/gdje-je-nestao-kir-najava-romana-elvisa-bosnjaka<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":25979,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-25978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/kir.jpg?fit=525%2C810&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":32156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32156","url_meta":{"origin":25978,"position":0},"title":"Boris Akunin, \u201cPelagija i bijeli buldog\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. srpnja 2022.","format":false,"excerpt":"Zavjere, prezreni ljubavnici, ubojita pohlepa, ljubomora, politika, mo\u0107 i pletenje: prvi dio kriminalisti\u010dke serije o avanturama sestre Pelagije me\u0111unarodnog hit-autora Borisa Akunina. U udaljenoj ruskoj provinciji krajem devetnaestog stolje\u0107a vladika Mitrofanij mora se nositi s obiteljskom krizom. Nakon \u0161to je jedan od voljenih i rijetkih bijelih buldoga njegove tete otrovan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":25978,"position":1},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":25978,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55301,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55301","url_meta":{"origin":25978,"position":3},"title":"WEBINAR: Ma\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo da \u0107e 21. rujna 2026. izv. prof. dr. sc. Denis Njari (Filozofski fakultet u Osijeku) odr\u017eati webinar \u201cMa\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju i njezini dugoro\u010dni utjecaji na oblikovanje kulture sje\u0107anja i nacionalnog narativa\u201d. Detalji i registracija slijede uskoro. Webinar donosi pogled na bitku na Moha\u010dkom polju 1526. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55422,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55422","url_meta":{"origin":25978,"position":4},"title":"Predstavljanje zbornika &#8220;Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Op\u0107ina Lastovo i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pozivaju na predstavljanje knjige \"Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova\" u petak, 25. rujna 2026. u 20 sati ispred crkve sv. Kuzme i Damjana. Knjigu \u0107e predstaviti Lovro Kun\u010devi\u0107 i Vedran Stojanovi\u0107. Tamo gdje po\u010dinje more. Ogledi o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":25978,"position":5},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25978"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25980,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25978\/revisions\/25980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/25979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}